Dugometražna konkurencija Zagreb Film Festivala u ponedjeljak predstavlja dva zanimljiva filmska ostvarenja koja su kandidati za Oscara u svojim zemljama – izraleski “Fokstrot” Samuela Maoza koji prikazuje apsurd kulture militarizma i singapurski “Pop Aye”, film ceste s čovjekom i slonom u glavnim ulogama.

Film o ratu i posljedicama rata “Fokstrot” Samuela Maoza, osvojio je na Venecijanskom filmskom festivalu Veliku nagradu žirija.

Strukturiran u tri stilski različita dijela, film iz nekoliko perspektiva prikazuje apsurd ratovanja i militarizma, kroz priču o roditeljima čiji sin pogiba, a koji svaki traži svoj način da izađe iz očaja u kojemu su se našli, dok izlizani izrazi sućuti i šuplje domoljubne fraze vojnih birokrata samo pogoršavaju situaciju.

Redatelj filma Samuel Maoz (1962., Tel Aviv) i sam ima vojnog iskustva. Kao mladi vojnik bio je član posade tenka, no tek kad 1982. izbija rat, shvaća dimenzije ratnih strahota.

Studirao je snimanje na izraelskoj školi Beit Tzvi, a osvojio Zlatnog Lava u Veneciji za dugometražni prvijenac “Libanon”, koji je na 7. ZFF-u osvojio posebno priznanje žirija.

Film “Pop Aye” najavljuje se kao neobični film ceste s čovjekom i slonom u glavnim ulogama, čiji je scenarij osvojio Posebnu nagradu žirija na festivalu u Sundanceu.

Radnja prati sredovječnog, nekoć uvaženog arhitekta koji odavno nije predmet divljenja svoje profesije, a nije ni u najboljim odnosima sa suprugom. Jednog dana na ulicama susreće prijatelja iz djetinjstva, ostarjelog slona, u čijoj napaćenoj sudbini prepoznaje sebe.

Stoga ga odlučuje odvesti na putovanje ruralnim Tajlandom prema selu Lei, na obiteljsku farmu gdje su zajedno odrastali, a uz put doživljavaju niz tragikomičnih susreta s još osebujnijim likovima.

Taj je film dugometražni prvijenac Kirsten Tan, redateljice koja je bila istaknuta kao nadolazeći talent u CNN-ovoj rubrici Ones to Watch, te je dobitnica brojnih međunarodnih priznanja.

Stalni program Zagreb Film Festivala Velikih 5, koji donosi izbor filmova iz pet najvećih europskih kinematografija – Francuske, Italije, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Španjolske, u ponedjeljak prikazuje dva filma – španjolski “Neka nas Bog spasi” i francuski “Ljubavnik za jedan dan” Philippea Garrela.

Crnohumorni triler “Neka nas Bog spasi” Rodriga Sorogoyena smješten je u sparno i kaotično ljeto u Madridu u koji dolazi papa. Dok grad vrvi sigurnosnim službama i hodočasnicima, nekoliko je starijih žena brutalno silovano i ubijeno.

Slučaj je dodijeljen dvojici osebujnih i potpuno različitih detektiva koje nitko ne želi za partnere. Dok vrijeme izmiče, njih dvoje morat će se uvući u um ubojice, što će im poći za rukom i uspješnije nego što je potrebno.

Ta je britka društvena kritika na festivalu u San Sebastiánu osvojila Nagradu žirija za najbolji scenarij, dok je Roberto Álamo (“Koža u kojoj živim”) za ulogu Javiera osvojio nagradu Goya za najboljeg glumca.

“Ljubavnik za jedan dan” Philippea Garrela počinje s dolaskom Jeanne nakon katastrofalnog prekida na vrata očeva stana. On već nekoliko mjeseci živi s novom djevojkom, kćerinom vršnjakinjom, a neobična situacija dovede i do neobičnih međusobnim odnosa likova.

Garrelova “zavodljiva romantična dramedija” završni je dio njegove trilogije o ljubavi, ljubomori, žudnji i vjernosti, s fokusom na ženskim likovima, osvojila nagradu SACD na Tjednu kritike u Cannesu. “Ljubavnik za jedan dan” prvi je film u kojem glavnu ulogu nosi njegova kći Esther Garrel.

U programu “Ponovno s nama” prikazat će se slovenski film “Sasvim obična obitelj” Jana Cvitkoviča, dobitnika Lava budućnosti u Veneciji za prvijenac “Kruh i mlijeko”.

Radnja prati srednjoškolskog profesora filozofije koji vodi idiličan obiteljski život u prostranom stanu s dvoje djece, no sve se mijenja kada ga zaljubljena učenica optuži za seksualno zlostavljanje zbog čega izgubi posao. Ubrzo otkaz dobiva i supruga, a nenadani gubitak egzistencijalne sigurnosti unosi među njih razdor.

Na ZFF-u su dosad prikazana tri Cvitkovičeva ostvarenja, kratki film “Srce je komad mesa” i cjelovečernji filmovi “Odgrobadogroba” i “Arheo”.

Popratni program “Moj prvi film”, ove godine posvećen debitantskim filmovima švedskih redatelja, donosi film “Kriza” jednog od najutjecajnijih filmskih autora uopće, Ingmara Bergmana iz 1946. godine, za koji je napisao i scenarij prema kazališnoj drami danskog pisca Lecka Fischera.

Komentiraj

FOTO:HINA / Zvonimir KUHTIĆ
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.