Prošlih dana bilo je burno u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje su antimaskeri i antivakseri nasilno upali u osnovnu školu u Krapinskim Toplicama. Bilo je burno i u SDP-u, s obzirom na to da se ne mogu dogovoriti oko toga treba li izbačene članove SDP-a izbaciti i iz saborskog kluba. O tim temama tjednik Nacional razgovarao je sa Željkom Kolarom, županom krapinsko-zagorskim koji je na posljednjim lokalnim izborima u prvom krugu osvojio treći mandat.

Geodet po struci, Kolar je dugogodišnji član SDP-a. Godine 2009. izabran je za gradonačelnika Klanjca, a 2011. postao je saborski zastupnik. Prvi put je za župana Krapinsko-zagorske županije izabran 2013., također u prvom krugu, i otada je uvjerljivi pobjednik na lokalnim izborima. Bio je i jedan od protukandidata Peđi Grbinu na unutarstranačkim izborima za predsjednika SDP-a te je izgubio u drugom krugu. S Grbinom je bio i ostao u korektnim odnosima, no još uvijek smatra da je – zato što nije pripadao frakcijama – on sam mogao bolje homogenizirati stranku.

NACIONAL: Prošloga tjedna su antivakseri nasilno upali u školu u Krapinskim Toplicama i danima se okupljali ispred škole. Je li to izdvojeni incident ili u svojoj županiji bilježite pojačane aktivnosti takvih grupacija?

Vjerojatno antimaskera i antivaksera ima više, međutim, u Krapinskim Toplicama je taj jedan slučaj jednog krasnog dečka Nikole, kojem roditelji ne dopuštaju da pohađa nastavu s maskom na licu, poprimio zabrinjavajuće razmjere. Županija kao osnivač škole odmah je reagirala, ja sam odmah otišao tamo, morali smo angažirati i zaštitare, a bila je prisutna i policija, jer nasilni upad u školu ne predstavlja samo ozbiljno kršenje javnog reda i mira već i ugrožavanje sigurnosti djece. Doista je nevjerojatno da od 308 učenika u osnovnoj školi, njih 307 nosi masku i pridržava se svih mjera. Jedna majka također se protivi takvom režimu u školi, ali ne radi u tom smislu probleme, njena djeca normalno pohađaju nastavu. Pokušao sam razgovarati s Nikolinim roditeljima, koji tvrde da mu maska smeta iako za to nisu donijeli nikakvu medicinsku dokumentaciju, ali uzalud. To je doista čudno, s obzirom na činjenicu da je Nikola prošlu školsku godinu normalno nosio masku i na nastavi, jer su tada na snazi bile takve mjere, a sada se maska mora nositi samo od ulaska u školu preko hodnika do razreda ili kada se ide na WC. Dakle, dnevno ne mora nositi masku dulje od 10 minuta. Nastojao sam roditeljima objasniti da time najviše štete svojem djetetu, koje po zakonu mora ići u školu i učiti sa svojim vršnjacima, a ukazao sam i na to da njihovu odluku nije podržao nijedan roditelj iz škole. Zar im to nije čudno?

NACIONAL: Koji su se onda ljudi okupljali ispred i upadali u školu? 

Došli su ih podržati ljudi iz drugih dijelova Hrvatske, koji su vrlo bezobrazni i agresivni. Uvrede koje su uputili ravnatelju škole, policiji, novinarima, zaštitarima, pa i meni osobno, doista su strašne. Nadam se da će naš sustav profunkcionirati – a tu ne mislim samo na Ministarstvo obrazovanja, već i na Centar za socijalnu skrb i pravobraniteljicu za djecu. I ministar Fuchs i pravobraniteljica za djecu bili su prošloga tjedna u školi, razgovarali i s djecom i djelatnicima škole i nadam se da takvih ispada više neće biti. Zapravo, ne znam s kojim ciljem ti ljudi danima ispred stoje i upadaju u školu. Mogu razumjeti da se građani s nekim epidemiološkim mjerama ne slažu, ali mi strahovito smeta što se ne drže zakona, a na njega se pozivaju. Jer u Zakonu o javnom okupljanju jasno piše da nema ni mirnog okupljanja ni održavanja bilo kakvih prosvjeda u blizini škola i vrtića dok su tamo djeca. Da im je doista stalo do zakona, oni bi prijavili skup i održali prosvjed na nekom trgu ili javnom prostoru, bez da ugrožavaju sigurnost učenika. Zato očekujem da institucije odrade svoj posao. Županija će osigurati uvjete za sigurno održavanje nastave za sve učenike, u to možete biti uvjereni.

NACIONAL: Lani je Krapinsko-zagorska županija nabavila prevelike maske za djecu pa su se oko toga sprdali na društvenim mrežama…

To nije točno. Ali to je događaj koji se zbio u za mene vrlo nezgodnom trenutku, baš u jeku moje kampanje za predsjednika SDP-a. Točno je da je Županija naručila tri veličine maski – velike za maturante, profesore, učitelje i pomoćno osoblje u školi, srednje za djecu viših razreda osnovne do trećeg srednje i male za djecu od prvog do četvrtog osnovne. No u distribuciji na 30 škola došlo je do pogreške, koja je ispravljena u roku od jednog dana.

NACIONAL: U SDP-u je prilično burno u posljednje vrijeme. Raspuštene su zagrebačka i slavonskobrodska organizacija, rejting vam pada, Klub u Saboru se raspada i ne mogu se dogovoriti kako izbačene članove izbaciti iz Kluba, zbog čega je prošloga tjedna održana online sjednica Predsjedništva. Kako komentirate takvu situaciju? Je je li to početak kraja SDP-a?

Sigurno nije početak kraja. SDP i danas ima na stotine sjajnih ljudi koje sam imao priliku upoznati na terenu obilazeći Hrvatsku kada sam bio kandidat za predsjednika stranke. To nisu samo naši načelnici i gradonačelnici, već ljudi koji imaju uspješne privatne profesionalne karijere i mogli bi dati doprinos nekoj budućoj lijevoj vladi da stvorimo bolju, efikasniju i transparentniju državu. Nije dobro ovo što se prošloga tjedna događalo na Klubu. Za početak, moramo sami sebi priznati da imamo problem. Očito da ni Pravilnik o radu Kluba ni Statut stranke nisu dovoljno jasni i nije definirano je li poslovnik o radu Kluba jači od odluke Predsjedništva stranke, pa smo došli u glupu situaciju da Predsjedništvo Sabora odlučuje o tome koliko članova ima klub SDP-a. Time se samo agonija i sukobi nastavljaju i umjesto da se bavimo politikama SDP-a i konkretnim problemima građana, opet se bavimo samima sobom. A imamo odličan plan koji sadrži sve prioritete kojima bismo se morali baviti u narednom razdoblju. No to, nažalost, opet neće doći u prvi plan.

NACIONAL: Je li trebalo tako izbacivati sve te članove?

Ne, ni u kom slučaju, jasno i glasno – ne! Pogotovo ne tako! Vi znate da sam ja u kampanji govorio da nas samo homogenizacija i stavljanje glava zajedno mogu vratiti na vodeće mjesto u političkoj areni. Moramo se prestati baviti sami sobom i početi se baviti problemima građana. A to je ono što ja radim ovdje u Županiji i što su mi birači treći put honorirali, i to u prvom krugu. Smatram da imamo dovoljno znanja, volje i energije da to napravimo i na nacionalnoj razini. Što se tiče izbacivanja ljudi, stvar je jednostavna. U demokratskoj stranci mora postojati demokratska procedura. Poznato je da sam ja branio i Grbina, i Sinišu, i Zmajlovića, i Babića, do posljednje kapi krvi, kada ih je stranka suspendirala s funkcija. Branio sam njihovo pravo na drugačije mišljenje iako se nisam slagao s načinom na koji su oni to radili. No kada je protiv njih pokrenut postupak, oni su imali mogućnost iznijeti svoju obranu na Predsjedništvu, na Glavnom odboru, i nakon toga u žalbi Statutarnoj komisiji. Ja sam bio branjenik Hajdašu Dončiću. Zato smatram da se sada, kroz reviziju članstva, ne može izbaciti iz stranke tolike ljude bez jasnog razloga te im uskratiti pravo da se očituju oko razloga izbacivanje iz stranke. Meni nije poznato zašto je Rajko Ostojić izbačen iz stranke. Ili, na primjer, Gordan Maras?

Kako su to oni to naštetili stranci? Marasu su se možda mogli zamjerati njegovo ponašanje i igrokazi u Saboru, ali za njega se ne može reći da je neradnik ili da je bio bandićevac. On je prošao gore od Bernardića kojeg je Milanović smijenio s čela zagrebačke organizacije i kandidirao Ostojića. To isto je Grbin sada napravio Marasu – maknuo ga je i kandidirao Klisovića, za kojeg mislim da je odličan kadar, školovan, obrazovan, pametan, pošten, pravi socijaldemokrat, ali nije imao dovoljno vremena pripremiti se za tu funkciju. Maras nije ni bio na listi, a onda su ga izbacili jer navodno nije bio dovoljno aktivan u kampanji. Pa kako je mogao biti? To se mora raščistiti među nama – jer nije riječ samo o Predsjedništvu stranke, već o svim našim članovima, kojima nije jasno zašto su pojedini ljudi koji su bili na visokim pozicijama i u stranci i u državi – izbačeni.

NACIONAL: U intervjuu tjedniku Nacional bivši predsjednik Republike Ivo Josipović rekao je kako bi bilo bolje da ste vi pobijedili na izborima za predsjednika SDP-a. Je li vam sada žao što niste? 

Ne mogu sada reći ništa posebno o tome je li mi žao ili nije. Uključio sam se u kampanju relativno kasno, kada su mnogi članovi stranke već obećali svoju potporu drugim kandidatima. No ja sam, nažalost, predvidio da će se dogoditi upravo ovaj sukob koji sada gledamo. Smatrao sam da sam osoba koja može homogenizirati stranku. S obzirom na svoj staž u SDP-u, iskustvo i rezultate koje imam, mislio sam da mogu nešto od toga preslikati i na stranku na nacionalnoj razini. Tada sam govorio kolegama da biraju između teoretičara i praktičara. Ja sam praktičar, koji je mogao posložiti stranku, a nakon toga nastupaju teoretičari. Zato sam i predložio da predsjednik stranke ne bude kandidat za premijera, jer to nije bila moja ambicija. Takva situacija je sada u Njemačkoj – tamo će vjerojatno kancelar postati Olaf Schulz, koji nije predsjednik stranke.

NACIONAL: Kampanja je bila prilično prljava – je li to specifikum SDP-a? 

U kampanji nisam rekao nijednu ružnu riječ protiv drugih kandidata, za razliku od nekih koji su protiv mene išli vrlo prljavo. Nema gorih izbora od unutarstranačkih izbora i nikada HDZ, koji me tu doista ne štedi, nije napadao na osobnoj razini tako kao moji stranački kolege. To za mene i moju obitelj nije bilo nimalo ugodno iskustvo.

NACIONAL: Treba li zbog loših rezultata na lokalnim izborima i raskola u stranci, Peđa Grbin dati ostavku? Rejting vam pada, Možemo! vas je prestigao. Hoće li stranačka tijela pokrenuti Grbinovu smjenu? 

Ne. Pa nije samo Peđa Grbin odgovoran za rezultate izbora. Jer svi smo mi išli na njih s imenom i prezimenom i sami smo odgovorni za uspjeh ili neuspjeh. Stranka znači, ali nije presudna, bitan je čovjek. Grbin je preuzeo odgovornost za Slavonski Brod i Zagreb. Je li loš rezultat razlog da ode? Nije. Sličnu priču o smjeni imali smo konstantno i s Bernardićem. Ako ćemo to raditi i s Peđom, opet bacamo sljedeće tri godine u vjetar. Mislim da Peđa prije svega mora pokazati da je predsjednik svih članova stranke. Kada to pokaže, onda više neće imati problema s time da ga ljudi slijede. Kada je izabran, ja sam mu dao samo jedan savjet: da se posveti onima koji su bili protiv njega. To je način na koji se homogenizira stranka. Ivica Račan je jednom rekao da „ne vidimo svi isto daleko“. Ali onaj koji vidi najdalje, mora to prenijeti i ostalima. Ako to ne napravi, kao da ne vidi.

NACIONAL: Nedavno je održan stranački skup u Tuheljskim Toplicama, koji je trebao pridonijeti ponovnom okupljanju stranke. Je li se to dogodilo ili je došlo do dodatnog razdora?

Ne mogu reći da je došlo do novog razdora jer je rasprava bila izuzetno kvalitetna. Osim Bernardića, koji je skrenuo pozornost na problem izbacivanja članstva iz SDP-a, disonantnih tonova nije bilo.

‘Nažalost, predvidio da će se dogoditi upravo ovaj sukob koji sada gledamo. Smatrao sam da sam osoba koja može homogenizirati stranku’, rekao je Željko Kolar novinarki Nacionala Zrinki Vrabec-Mojzeš. FOTO: Luka Mjeda

NACIONAL: Navodno su Bernardića izviždali i izlazili iz dvorane?

To nije točno. Bile su dvije, tri upadice i nešto dobacivanja, što je Grbin odmah presjekao. Nije bilo ni nekog posebnog napuštanja dvorane, manje-više su izlazili pušači, koji ionako idu zapaliti cigaretu ma tko govorio. Ako je tko zbog Bere i izišao, to nije bilo u onoj mjeri kako se pisalo. Smatram da taj njegov govor nije bio neprimjeren jer tu je temu trebalo otvoriti.

NACIONAL: Od svih problema koji sada muče Hrvatsku, tema je bio baš novi regionalni ustroj. Vi ste se usprotivili toj ideji. Zašto i kako je na to reagirao stranački vrh? 

Ono što su mediji objavili uopće nisam rekao ja, već Vojko Braut, zamjenik župana Primorsko-goranske županije. Pogrešno je izabrano mjesto (županija na čijem čelu imate svog župana), a i tajming za tu važnu temu. Ne radi se ni o čemu novom, to je profesor Koprić promovirao još prije otprilike petnaest godina. Kada najavite da treba ukinuti pola općina i trinaest županija, doveli ste u nezgodnu poziciju one koji su na čelu općina i županija. Čak i ako se načelno slažu s takvim planom, ne mogu to javno podržati, a nakon toga ponovno se kandidirati i tražiti povjerenje građana. Ovakav sustav lokalne i regionalne samouprave zbog načina financiranja nije učinkovit kako bi trebao biti.

Naša županija ima konsolidirani proračun od preko milijardu kuna, jer na svom području ima opću bolnicu, dvije specijalne bolnice, ostale zdravstvene ustanove, osnovne i srednje škole te druge javne županijske ustanove. Izvršenje osnovnog proračuna je na razini između 220 i 240 milijuna kuna, a naši izvorni prihodi su nešto preko 70 milijuna kuna. To ne može tako funkcionirati i nužna je fiskalna decentralizacija. Započeo ju je Ivica Račan s obrazovanjem i zdravstvom – i tu se, nažalost, stalo.

NACIONAL: Kako je s europskim projektima i kakav je odnos Vlade prema županijama u kojima HDZ nije na vlasti? Ima li tu diskriminacije kada je u pitanju raspodjela europskog novca?

Teško je na to pitanje odgovoriti s da ili ne. Moći ću odgovoriti vrlo brzo, kada vidim prema kojim će se kriterijima dijeliti novac iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Tu se radi o stopostotnom financiranju EU-a. Vidim da je neki novac već rezerviran. Što se tiče natječaja resornih ministarstava, lako se može doći do podatka da 75 posto tog novca ide u općine i gradove u kojima je na vlasti HDZ. Taj podatak dovoljno govori.

Mi u Županiji imamo pripremljene strateške projekte vrijedne milijardu i 200 milijuna kuna, ali s takvim načinom financiranja nećemo moći osigurati vlastito sufinanciranje, zbog niskih izvornih prihoda. Na primjer, projekt dogradnje Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama vrijedan je 380 milijuna kuna, a 15 posto iznosa koji bi trebala osigurati Županija iznosi od 54 milijuna kuna. S takvim izvornim prihodima Županija ima kapacitet osigurati sufinanciranje samo jednog velikog projekta, a provedba ostalih postaje upitna. Vlada svake godine dosad nije osigurala dovoljno novca iz Fonda za sufinanciranje europskih projekata, a neće ni sad.

NACIONAL: Krapinsko-zagorska županija stradala je u potresu u ožujku 2020., kao i Grad Zagreb u kojem obnova stoji. Kakvo je stanje u Županiji, hoće li propasti europski novac? 

Svakome je jasno da će, ako ne bude produženja roka za korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti EU-a, dio novca propasti. I to veći dio. Međutim, objektivno je da u tom roku novac koji je predviđen za obnovu objekata pod zaštitom, spomenike kulture i slično, i ne može biti iskorišten. Naime, samo priprema dokumentacije i izrade projektnih elaborata traju toliko dugo. Ali nema nikakvog opravdanja za to da obnova svih onih drugih objekata koji su stradali u potresu u ožujku 2020. nije ni započela. Odnosno, da se ništa nije napravilo. Svi znamo što se događalo – išlo se na prijevremene parlamentarne izbore prije nego što je donesen Zakon, onda je Zakon donesen šest mjeseci prekasno pa je osnovan Fond. I kad smo Zakon donijeli, opet se ništa ne događa, jer se shvatilo da je Zakon – takav kakav jest – loš i koči proces. Osim što smo spori i neučinkoviti, mislim da iza svega stoji i strah da taj novac koji bi se eventualno potrošio, država neće moći pravdati pred EU-om zbog odluka koje bi trebalo donositi. Iza svega, između ostalog, upravo stoji strah od donošenja odluka.

NACIONAL: Gradu Zagrebu vezane su ruke zbog prepucavanja između Damira Vanđelića, ravnatelja Fonda za obnovu, i Darka Horvata, ministra graditeljstva. Što je na tom planu poduzela Krapinsko-zagorska županija?

Iz iskustva, znajući da to neće funkcionirati, odmah sam osnovao jedan dislocirani ured u Stubici u kojem je zaposlena osoba koja je na raspolaganju ljudima isključivo zbog problema nakon potresa. Ona im daje potrebne informacije o obrascima koje treba ispuniti, za što se sve može tražiti novac, kome se obratiti i slično. Mnogi ljudi su došli osobno, stotine ih je zvalo, desetke starijih smo obišli sami. Kad su predali zahtjeve, Ministarstvo je tvrdilo da sve stoji zato što su nepotpuni. Onda sam tražio Ministarstvo da pošalje natrag Krapinsko-zagorskoj županiji one obrasce koji nisu dobro ispunjeni, da to ispravimo. Kada smo i to napravili, popunili i vratili, proces opet stoji. Doduše, imamo sad nekih 26 privremenih odluka i rješenja, od 173 zahtjeva koliko je predano. Međutim, ni po jednoj od tih odluka nije se postupilo. Ukupno je stradalo 456 objekata od prvog potresa i radovi nisu počeli ni na jednom objektu. Ljudima sam obećao da ćemo barem 28 kuća, koje se mora rušiti, srušiti do kraja godine. Bojim se da ću u listopadu morati izići pred ljude i reći: oprostite, to ne bude išlo, zbog Ministarstva i Fonda. Iako moram reći da je gospodin Vanđelić u komunikaciji s nama vrlo korektan i ažuran, a imamo i dobru komunikaciju s Ministarstvom. Problem je u tome što oni međusobno ne surađuju. Javno prepucavanje između Horvata i Vanđelića ne vodi ničemu. A za ono što se događa na Baniji, gdje će ljudi dočekati još jednu zimu u kontejnerima, nema opravdanja.

NACIONAL: Nedavno je priveden SDP-ov gradonačelnički kandidat za Čakovec, Stjepan Kovač, zbog lažiranja prijetnji smrću. Kako komentirate taj slučaj? 

Ne mogu razumjeti taj Štefov potez. Odlično smo surađivali kao stranački kolege dok je obnašao dužnost gradonačelnika Čakovca i saborskog zastupnika i iskreno mi je žao što se to dogodilo.