Čelnici devet zemalja središnje i istočne Europe okupili su se u petak u Bukureštu, ni tri tjedna do samita NATO-a u Madridu, kako bi zatražili jačanje istočnog krila tog vojno-političkog saveza u vrijeme ruske agresije na Ukrajinu.

“Zbog povećanih opasnosti za sigurnost Rumunjske i na Crnom moru, jačanje NATO-a na njegovu istočnom krilu postaje sve hitnije i ključnije”, rekao je rumunjski predsjednik Klaus Iohannis otvarajući sastanak kojem uz njega supredsjeda njegov poljski kolega Andrzej Duda.

Samit Sjevernoatlantskog saveza iscrtat će “dugoročnu viziju, putem novog Strateškog koncepta, stavljajući kolektivnu obranu i članak 5 (NATO-ove povelje) u središte djelovanja”, rekao je.

Predsjednik Iohannis zauzeo se za “jačanje stajališta u odvraćanju i obrani” kao odgovora na prijetnje iz Rusije.

Prema članku 5 NATO-a napad na neku zemlju članicu smatra se napadom na sve članice koje joj u tom slučaju priskaču u pomoć.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, koji je ranije najavio sudjelovanje na sastanku u Bukureštu no morao je otkazati zbog zdravstvenih tegoba, trebao bi se uključiti u raspravu videovezom.

Predsjednici država devet zastupljenih zemalja – Bugarske, Češke, Estonije, Latvije, Litve, Mađarske, Poljske, Rumunjske i Slovačke, trebaju također razgovarati o posljedicama ruske invazije na sigurnost “ranjivih partnera” u Savezu, među kojima su Moldavija i Gruzija.

U telefonskom razgovoru s poljskim predsjednikom Dudom u srijedu, američki predsjednik Joe Biden ponovno je potvrdio “privrženost Sjedinjenih Država sigurnosti (…) istočnog krila NATO-a” i poželio da sastanak u Bukureštu bude “uspješan”.

NATO je u 2017. godini  već rasporedio taktičke višenacionalne skupine u baltičkim državama te u Poljskoj radi odvraćanja Rusije, a zatim je nakon ruske invazije na Ukrajinu krajem lipnja poslao pojačanja.