Prošle subote propala je inicijativa za smjenu predsjednice Hrvatske javnobilježničke komore (HJK) Zvijezdane Rauš-Klier, nakon što zbog nedostataka kvoruma nije održana Izvanredna skupština komore koja okuplja javne bilježnike iz cijele Hrvatske. Nedostatak kvoruma i neodržavanje Izvanredne skupštine HJK-a označili su poraz struje unutar Komore koja traži odgovornost aktualne predsjednice HJK-a Zvijezdane Rauš-Klier zbog navodnog netransparentnog trošenja sredstava HJK-a. S druge strane, Zvijezdana Rauš-Klier odbacuje optužbe te tvrdi da je i sam pokušaj sazivanja sjednice bio nelegalan i da uopće nisu bili ispunjeni uvjeti za njeno sazivanje.

Nacional je prije desetak dana dobio uvid u financijski izvještaj u kojem se navode stavke koje su za dio članova HJK-a sporne i koje, po njima, dokazuju netransparentno i prije svega prekomjerno trošenje novca Komore na skupa i nepotrebna putovanja. U izvještaju za 2022. godinu stoji da je nekoliko ljudi iz vrha Hrvatske javnobilježničke komore samo na putovanja tijekom prošle godine potrošilo oko 1,1 milijun kuna ili oko 150 tisuća eura. Nacionalovi izvori iz te komore tvrde da je redom bilo riječ o putovanjima na egzotične destinacije poput Meksika ili Kazahstana te da predsjednica HJK-a za ta putovanja i za te troškove nije dobila odobrenje ni Upravnog ni Nadzornog odbora HJK-a. Iz dokumenta koji je dostavljen Nacionalu vidljivo je da su putovanja na te lokacije doista i ostvarena te da je predsjednica HJK-a, osim u Meksiko i Kazahstan, tijekom 2022. putovala i u Pariz, München, Marseille te u talijanski gradić Como. Zato je pedeset članova Hrvatske javnobilježničke komore zatražilo od svoje predsjednice sazivanje Izvanredne skupštine kako bi se na njoj raspravilo financijsko stanje Komore, koja je po njihovim izračunima u posljednjih pet godina napravila minus u poslovanju u iznosu od 300 tisuća eura, dok je samo u prošloj godini minus iznosio 162 tisuće eura.

Zvijezdana Rauš-Klier na čelu je Javnobilježničke komore od 2019. godine, a trenutno je na polovici drugog trogodišnjeg mandata. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

Raskol u HJK-u dodatno se produbio kada je predsjednica Zvijezdana Rauš-Klier odbila sazvati Izvanrednu skupštinu, nakon čega je 50 članova Komore, kako tvrde, poslalo pismeni zahtjev za sazivanje Izvanredne skupštine, što je po njima bilo dovoljno da se Skupština održi i da bude legalna. Međutim, Zvijezdana Rauš-Klier u odgovoru za Nacional tvrdi da bi ona sazvala Izvanrednu skupštinu da je primila potpise najmanje 30 članova, ali tvrdi i da se to nije dogodilo te da nisu ispunjeni formalni uvjeti za njeno postupanje. Ona je u odgovoru na upit Nacionala napisala i sljedeće:

“Sukladno Zakonu o javnom bilježništvu i podzakonskim aktima, redovna i izvanredna skupština HJK-a može se održati kada se ispune za to propisani uvjeti. Za sada ti uvjeti nisu ispunjeni, a kada budu, nije uopće upitno da će se Skupština održati. Ako bi bili ispunjeni uvjeti, za sazivanje Skupštine nije ni potreban predsjednik Komore, već to može učiniti najmanje 30 članova Komore, ali na propisani način. Sukladno članku 35. Zakona o javnom bilježništvu, predsjednik Komore pazi da Komora djeluje u skladu sa zakonom te i zato imam obvezu voditi računa o postupovnim normama i slijedom toga o legalnosti Skupštine. Sami razlozi sazivanja Skupštine su irelevantni za pravno pitanje jesu li ispunjene pretpostavke propisane za njezino održavanje. Teme koje se spominju nisu sporne s pravnog aspekta, jer se kao točke dnevnog reda spominju stanje službe i javnobilježnička tarifa. Budu li uvjeti ispunjeni, dvojbe o održavanju Skupštine nema.”

Raskol u HJK-u produbio se kada je Zvijezdana Rauš-Klier odbila sazvati Izvanrednu skupštinu, nakon čega je 50 članova Komore poslalo pismeni zahtjev za sazivanje Izvanredne skupštine. FOTO: Zarko Basic/PIXSELL

Priča onih koji su tražili sazivanje Izvanredne skupštine nešto je drugačija: oni tvrde da je 50 javnih bilježnika još sredinom kolovoza, točnije, 11. kolovoza ove godine, tražilo od predsjednice da sazove Izvanrednu skupštinu te su svoje potpise poslali u HJK. Oni tvrde da je predsjednica Komore po četvrtom stavku 133. članka Zakona o javnom bilježništvu morala zakazati Skupštinu u roku mjesec dana, ali je to odbila učiniti. Nakon toga je tih pedeset javnih bilježnika iskoristilo mogućnost da sami sazovu Izvanrednu skupštinu, no očito u tome nisu imali podršku većine kolega pa se Izvanredna skupština, koja se trebala održati prošle subote, nije ni održala zbog nedostatka kvoruma. Zanimljivo je i da su na Izvanrednu skupštinu prvo bili pozvani i novinari Nacionala da bi u posljednji trenutak stigla obavijest da će Skupština ipak biti zatvorena za javnost, a potom i obavijest da je otkazana. Iako je Nacionalu bilo najavljeno da će moći uzeti izjave članova Skupštine koji optužuju aktualnu predsjednicu za malverzacije i netransparentno trošenje novca, nakon što je postalo jasno da je Skupština otkazana, nitko od javnih bilježnika nije želio javno govoriti o tim optužbama.

Zvijezdana Rauš-Klier, koja je u siječnju 2022. drugi put izabrana za predsjednicu HJK-a, kaže da su njen mandat obilježile promjene u Javnobilježničkoj komori te da je riječ o optužbama onih koji od prvog dana nisu bili zadovoljni njenim izborom za predsjednicu. Ističe da ne može komentirati broj i zabrinutost članova, ali i da je racionalno i svrhovito trošenje sredstava opravdan i legitiman interes baš svih članova Komore, te dodaje:

„Upravo zato sam i ja kada sam 2019. stupila na dužnost predsjednice HJK-a, inzistirala na sagledavanju ranijeg poslovanja i uspostavljanju mehanizama za postizanje upravo tog cilja: racionalno, transparentno i svrhovito trošenje sredstava. Troškovi Komore su u mojem mandatu potpuno transparentni, svake godine obavlja se i redovita revizija, a revizorsko izvješće objavljuje se na web stranici Komore. Donedavno smo, na inicijativu mene osobno i prošlog saziva Upravnog odbora, imali čak i aplikativni uvid svih članova HJK-a u sva plaćanja Komore, po modelu koji imaju neki transparentni gradovi. Zbog visokih troškova vanjskog dobavljača za održavanje te aplikacije, usluga je otkazana, a smatram da trebamo ubuduće integrirati tu funkcionalnost u svoj sustav eNotar.”

Navodi i da se u Komori, koja je po broju članova i resursima „mala“, vrlo malo aktivnosti vrši samo iz protokolarnih ili diplomatskih obveza te nastavlja:

“Dapače, upravo kroz međunarodne aktivnosti i volonterski rad, kako moj osobni tako i članova ostalih tijela Komore, pa i Povjerenstva za međunarodnu suradnju, ostvaruje se funkcija praćenja prava EU-a koje je relevantno za naš svakodnevni rad, a nastojimo tako i kod nas uvesti najbolje europske prakse iz notarijata država članica u kojima pravni sustav odlično funkcionira, prije svih Njemačke, Austrije, Francuske. Za ilustraciju, uzmite u obzir da u EU-u djeluju 44.000 javnih bilježnika s 200.000 suradnika i da su nama u Hrvatskoj odnosno HJK-u kroz međunarodnu suradnju i članstvo u tijelima međunarodnih bilježničkih asocijacija bez ikakve naknade dostupne i informacije o njihovoj najboljoj praksi, kretanjima u legislativi EU-a i praksi sudova EU-a na području prava relevantnog za javno bilježništvo. Pogotovo nam je to od krucijalne važnosti kada se radi o digitalizaciji javnog bilježništva i pravosuđa uopće. Radi ilustracije spominjem svoje članstvo u Upravnom odboru Europskog vijeća notarijata (CNUE) i Upravnom odboru Međunarodne unije notarijata (UINL), ali naročito naglašavam aktivnosti ostalih članova Komore, pogotovo mladih u radnim grupama CNUE i UINL te projektima sufinanciranim od EU-a.”

Ministar pravosuđa Ivan Malenica prošlog je tjedna u savjetovanje pustio Pravilnik o visini nagrade i naknade troškova javnog bilježnika. FOTO: Zeljko Hladika/PIXSELL

Predsjednica HJK-a tvrdi i da je od njenog preuzimanja dužnosti predsjednice, već dulje zaposlen jedan savjetnik manje u Stručnoj službi te da su time ušteđena značajna sredstva. Na kraju je Zvijezdana Rauš-Klier dodala i da Upravni odbor i Nadzorni odbor imaju jasno propisane ovlasti, a konačan sud o troškovima i rezultatima rada tijela Komore, a time i opravdanosti troškova, daje Skupština Komore svake godine na redovnoj skupštini. No njeni oponenti tvrde da financijsko stanje u HJK-u nikada nije bilo gore te da nije napravljeno ništa kako bi se prihvatile zamjerke revizijskog izvješća koje je krajem 2018. napravila revizorska kuća Antea revizija d.o.o.

Ta je tvrtka dubinski pregledala financije HJK-a te je, između ostalog, navela i međunarodna putovanja kao jedan od problematičnih aspekata poslovanja. U tom izvješću navodi se sljedeće: “Treba razmotriti da li su međunarodne veze predimenzionirane (trošak Povjerenstva za međunarodnu suradnju prema troškovnom računovodstvu bio je u 2018. godini 499.209 kuna) te racionalizirati sve troškove koje je moguće. Npr. razmotriti koje osobe idu na međunarodne skupove kako se ne bi morao plaćati prevoditelj, odnosno nastojati da na međunarodna događanja i skupove idu osobe koje vladaju jezikom na kojem se na predmetnom skupu govori.”

Kao što se vidi iz financijskog izvještaja za 2022., trošak za međunarodna putovanja ne samo da nije racionaliziran već je udvostručen, što oponenti aktualne predsjednice navode kao primjer da se od kraja 2018. do danas ništa nije promijenilo u financijskom vođenju Komore koja je, po njima, samo sredstvo pojedinim članovima za luksuzna putovanja i skupe večere u najboljim restoranima. Sav taj luksuz, tvrde, događa se u trenucima kada je pozicija hrvatskih javnih bilježnika vrlo teška, pogotovo kada je u pitanju njihova percepcija u javnosti. Stvari bi se dodatno mogle pogoršati ako se prihvati posljednji prijedlog Vlade RH odnosno Ministarstva pravosuđa, koje je koncem prošlog tjedna u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću pustilo Pravilnik o visini nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda u postupku osnivanja i obnove zemljišne knjige. Pravilnik navodi 15 članaka po kojima sud može bilježnicima povjeriti poslove osnivanja i obnove zemljišne knjige, što znači da mogu raditi i nacrte odluka u povodu prijava i prigovora u postupku.

Obnova zemljišnih knjiga bilježnicima će se dodjeljivati za područje gradskih četvrti u kojima imaju sjedište, a ako u nekoj općini ili gradskoj četvrti za koju treba obnoviti ili osnovati zemljišnu knjigu nema javnog bilježnika ili onaj koji postoji iz nekog razloga to ne može raditi, posao će se povjeriti onome u susjednoj općini. Sve to dodatno će povećati obujam posla hrvatskih notara, ali i njihovu odgovornost u cijelom poslu bez da se ta odgovornost adekvatno i financijski poprati budući da se u prijedlogu navodi nagrada koja bi iznosila 20 eura neto po jednoj katastarskoj čestici za koju je sastavljen nacrt zemljišnoknjižnog uloška. Javni bilježnici tvrde da to nije adekvatno tome što se od njih traži te taj primjer navode kao jedan od onih na koje je predsjednica Komore trebala reagirati, a to nije učinila pa je više nego očito da sukob unutar Hrvatske javnobilježničke komore nije okončan te da se uskoro može očekivati novi zahtjev za održavanjem Izvanredne skupštine na kojoj bi se raspravljalo o povjerenju Zvijezdani Rauš-Klier.