Andrej je vidno nezadovoljan nedavnim javnim istupima Vladimira Šeksa u kojima se pokušao prikazati kao glavni pozadinski kreator nekih ključnih poteza premijera, ali i Vladine politike. Osim što Šeksove teze smatra deplasiranim, osjeća da ga je tako Šeks pokušao i poniziti. Moguće je da ga je malo ponijelo predstavljanje vlastite knjige pa je osjetio potrebu preuveličati i predimenzionirati svoju ulogu vezano uz suradnju s premijerom, vjerojatno smatrajući da javnost o tome ne zna dovoljno. No time je potkopao i samog sebe i svoj utjecaj kod premijera”, ispričao je to za Nacional visoki politički izvor blizak premijeru Andreju Plenkoviću nakon što su se u razmaku svega nekoliko dana pojavila dva velika politička intervjua veterana HDZ-a Vladimira Šeksa, najprije u subotu 21. listopada u Večernjem listu, a potom prošle srijede u tjedniku Globus. Ukratko, u tim je intervjuima Šeks sebe prikazao kao ključnog operativca iz sjene koji je utjecao na ishod političkih operacija za spas Vlade Andreja Plenkovića, ali i kao čovjeka čiji su savjeti presudili pri donošenju odluka Andreja Plenkovića u prijelomnim političkim pitanjima. Kao jednu od tih operacija Šeks je, primjerice, u intervjuu Večernjem listu naveo svoju ulogu u akciji da tadašnjeg predsjednika HNS-a Ivana Vrdoljaka, “preko njemu bliskih osoba iz Osijeka, i preko još nekoliko punktova, ohrabrimo da se ne predaje i da ustraje na koaliciji s HDZ-om”. Isto tako, Šeks je na neki način preuzeo odgovornost za odluku o raspuštanju Mostovih ministara.

“U toj noći, dakle prije smjenjivanja mostovaca, premijeru sam rekao: ‘Ako dopustimo da Most i SDP sruše Marića, idući će korak biti Martina Dalić, a treći ćeš biti ti, Andreju’. Tako sam mu rekao i to je bio zaključak svih nas koji smo bili na tom sastanku”, ispričao je Šeks u intervjuu Večernjem te još jednom ponovio kako je Plenkoviću rekao i da će, prihvati li da u Vladi ostanu Mostovi ministri koji žele rušiti Marića, izgubiti svaki kredibilitet i vjerodostojnost u članstvu HDZ-a te da će mu vlastiti članovi okrenuti leđa.

“I to je zacijelo utjecalo na odluku Plenkovića da izbaci Most iz Vlade”, izjavio je Šeks. S jedne strane, Šeks je time samog sebe prikazao kao jako lošeg političkog analitičara i savjetnika budući da je razvoj političkih događaja pokazao da je upravo kratkoročnim “spasom” ministra financija Zdravka Marića Plenković svoju sudbinu dugoročno vezao upravo uz njega. Marićev odlazak iz Vlade pod bilo kakvim okolnostima teško bi bilo moguće izvesti tako da se izbjegne potezanje pitanja i Plenkovićeve političke odgovornosti. S druge strane, premijeru kojeg mnogi optužuju da je nedovoljno odlučan i da ne reagira promptno niti konkretno pri rješavanju vrućih političkih tema, Šeks je pokušao oduzeti jedini potez u kojem je Plenković pokazao strelovitu odlučnost. Takvo Šeksovo hvalisanje možda bi se moglo shvatiti i kao pokušaj skidanja odgovornosti s Plenkovića za taj potez nakon kojeg je uslijedilo razdoblje velike političke neizvjesnosti i na kojeg ni mnogi u HDZ-u nisu gledali blagonaklono, da Šeks istovremeno nije pripisao upravo Plenkoviću najveće zasluge za lex Agrokor. Riječ je, naravno, o zakonu oko čije se opravdanosti donošenja vode najžešće političke rasprave i čiji bi sudski epilog pred međunarodnim sudovima državu mogao jako puno stajati pa mnogi upiru prstom u Vladu zbog donošenja tog zakona, ali i načina na koji je on donesen te kako je pisan. U takvim okolnostima Šeks brani donošenje tog zakona tvrdeći da se time spriječio ne samo nekontrolirani stečaj Agrokora, nego i gospodarsko urušavanje Hrvatske.

“Zato mislim da je premijer, koji je najodgovorniji za donošenje tog zakona, zaslužio veliko priznanje i najviše ocjene”, zaključio je Šeks u Večernjem.

Nacionalov sugovornik iz visokih političkih redova smatra da je riječ o maestralnoj političkoj podvali s tipično Šeksovim rukopisom.

“Praveći se da hvali Plenkovića, on mu zapravo podvaljuje”, opisao je taj sugovornik tipičnu Šeksovu metodu manipulacije. Da iza tih Šeksovih ‘hvalospjeva’ premijeru stoji možda i neki zasad neotkriveni politički plan ili priprema terena za neke nove okolnosti, može se jasno naslutiti iz još jedne Šeksove provokacije. Naime, osim što je napao Vladina koalicijskog partnera Milorada Pupovca te ponovio kako mu nije žao što je srbijanskog premijera Aleksandra Vučića nazvao četnikom, Šeks se zauzeo za ideju o novom izbornom sustavu u kojem bi se izborni prag podigao na 7 posto, ali i promovirao ideju o onemogućavanju presudnog utjecaja nacionalnih manjina na formiranje vlasti.

“Što se tiče nacionalnih manjina, posve su legitimne ideje da se provedu referendumi, ne ulazim u to hoće li ih i biti, da zastupnici manjina u parlamentu ne mogu glasati za formiranje Vlade, opoziv i za proračun”, izjavio je Šeks u situaciji kad stabilna većina Vlade Andreja Plenkovića, pa tako i donošenje proračuna, ovisi o svakom glasu, među kojima su upravo glasovi manjina oni presudni. Štoviše, Šeks je, kao osoba koja se tretira kao savjetnik premijera Plenkovića, to izjavio svega nekoliko dana prije no što je oporba na čelu s SDP-om predložila izglasavanje nepovjerenja premijeru.

Znakovito je da je Šeks to izjavio povodom promocije svoje knjige pod naslovom “Državni udar” u kojem se ponovno obračunava sa svojim starim političkim protivnicima Josipom Manolićem i Stjepanom Mesićem. Iako nominalno u svojim knjigama brani politiku prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, Šeks se ne libi odgovornost za nedjelotvornost Saborskog istražnog povjerenstva za istraživanje nestanka žita iz Robnih zaliha, kojem je on bio na čelu, prebaciti na pokojnog predsjednika. Šeksova odgovornost, kojom se bavio i redatelj filma “Gazda” Dario Juričan, nikad nije do kraja razjašnjena, a on je u intervjuu Globusu umjesto toga tu odgovornost svalio na Tuđmana, rekavši: “Problem je nastao kad sam prihvatio amandman oporbe o objektivnoj odgovornosti dotadašnjih Vlada RH jer nisu dovoljno nadzirale Ravnateljstvo za robne zalihe. Tih dana, onako u prolazu, Tuđman mi je rekao: “Molim te, nemoj da Vlada bude nešto kriva.” A ja sam već bio usvojio oporbeni amandman. Zapravo, tadašnji premijer Mateša je bio ogorčen. Kod predsjednika Tuđmana održan je sastanak gdje je zaključeno da dajemo oporbi oružje u ruke za napade na HDZ. Odlučeno je da Klub zastupnika HDZ-a odbije amandmane oporbe. Izašao sam za saborsku govornicu i rekao da HDZ ne prihvaća amandman oporbe (koji sam prethodno prihvatio kao šef istražnog povjerenstva)”.

Ova “epizoda” samo ocrtava način na koji Vladimir Šeks sada za sebe pokušava priskrbiti “bolju prošlost”, kao što su Nacionalu opisali mnogi njegovi nekad bliski suradnici i poznavatelji njegova osebujnog karaktera. O tome da je Šeks u pravoj ofenzivi kad je u pitanju ispisivanje te bolje prošlosti govori i podatak da on sprema cijeli niz knjiga o sebi. U pripremi je peti nastavak iz serijala njegovih knjiga, potom uskoro izlazi Šeksova biografija autora Ivice Miškulina, za sljedeću godinu planirana je i knjiga Šeksovih polemika i javnih rasprava, a vrhunac svega trebala bi biti objava knjige u izdanju Hrvatskog državnog arhiva u kojoj će biti objavljen sadržaj dosjea koji je o Šeksu vodila jugoslavenska Služba državne sigurnosti, popularna Udba. U upućenim političkim krugovima tvrdi se da je time Šeks samo želio preduhitriti izdavanje treće knjige memoara Josipa Manolića u kojoj bi mogle biti iznijete neke dosad nepoznate okolnosti i razriješen vječni misterij o tome je li Šeks zapravo bio suradnik Udbe ili KOS-a ili puka žrtva njihova progona. U toj funkciji mnogi su promatrali i Šeksovu javnu pomirbu s bivšim premijerom Ivom Sanaderom, protiv kojeg se vode ozbiljni sudski procesi.

“Šeks se išao miriti sa Sanaderom jer je i Sanader najavio pisanje novih nastavaka svoje knjige pa se ovaj boji što bi se tamo sve moglo naći o njemu. Međutim, ne znam je li uzeo u obzir činjenicu da pojavljivanjem na Sanaderovoj promociji ne čini uslugu premijeru Andreju Plenkoviću”, rekao je za Nacional nekadašnji Šeksov bliski suradnik. Zaključno, Nacionalovi sugovornici nisu posve sigurni je li Šeks ubrzano počeo gubiti svoj istančani politički instinkt, ili već ima u planu neke nove političke kombinacije koje računaju na Andreja Plenkovića kao na “bivšeg”.