Zapadne diplomate bez uspjeha pokušali posredovati u rješavanju krize u BiH

Veleposlanici pet najutjecajnijih zapadnih država, akreditirani u Bosni i Hercegovini, sastali su se u petak u Sarajevu s članovima bosanskohercegovačkog državnog vrha u očevidnom nastojanju da svojim angažiranjem deblokiraju proces uspostave vlasti u BiH, koji je blokiran već gotovo godinu dana, no za sada nisu postigli nikakav rezultat.

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Šefik Džaferović i Milorad Dodik sastali su s “petorkom” koju su činili veleposlanici SAD, Velike Britanije, Njemačke, Francuske i Italije, a nakon toga održana je i redovita sjednica državnog vrha, no na dnevnom redu nije bilo točke koja bi se odnosila na imenovanje mandata za sastav Vijeća ministara jer je razmatrana samo rutinska ratifikacija nekih međunarodnih sporazuma.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Komšić kazao je novinarima kako za sada “nema nikakvih pomaka”, a ustvrdio je i kako pet veleposlanika zapravo nije vršilo nikakav pritisak nego su iznijeli “neke prijedloge”.

“Nema ništa konkretno. Na nama je vidjeti kako izaći iz ove situacije”, kazao je Komšić potvrdivši kako pozicije različitih stranaka ostaju podjednako udaljene kao i do sada.

Najavio je kako je dogovoreno jedino da članovi Predsjedništva BiH 8. listopada zajedno odu u Beograd, gdje će biti održana trilaterala na vrhu BiH-Srbija-Turska.  Najavljeno je kako će im se tamo pridružiti i turski predsjednik Receep Tayyip Erdogan. To će ujedno biti prvi zajednički odlazak u neki službeni posjet članova Predsjedništva BiH u sadašnjem sazivu, izabranom prije nešto manje od godinu dana.

Iako su posljednji izbori u BiH održani još 8. listopada prošle godine i dalje nije uspostavljeno novo Vijeće ministara na državnoj razini, niti vlada Federacije BiH. Blokada na državnoj razini rezultat je prijepora između Stranke demokratske akcije (SDA) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) o tome hoće li nova vlast nastaviti provoditi reforme čiji je krajnji cilj članstvo države u NATO-u.

SDA na tome inzistira, a Dodikov SNSD se odlučno protivi svakom približavanju NATO-u, pozivajući se na rezoluciju parlamenta Republike Srpske iz 2017. godine kojom se traži “vojna neutralnost” po uzoru na model kakvoga je odabrala Srbija.

Nova vlada Federacije BiH pak nije formirana jer SDA ne želi pristati na zahtjeve HDZ BiH, vezane za reformu izbornog zakonodavstva odnosno ugradnju mehanizama kojima bi se ubuduće spriječilo preglasavanje hrvatskog biračkog tijela, posebice pri biranju člana Predsjedništva BiH.

Iako su Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Milorad Dodik, lideri ključnih političkih stranaka koje su dobile najveće povjerenje birača na prošlogodišnjim izborima, početkom kolovoza potpisali sporazum kojim su potvrdili spremnost na koaliranje, on do danas nije proveden, a u međuvremenu su izbili novi sukobi, potaknuti deklaracijom koju je prošlog tjedna usvojio kongres najveće bošnjačke stranke pozivajući na uspostavu BiH kao građanske republike temeljene na regijama.

U SNSD-u ali i u HDZ-u BiH takav su politički projekt proglasili štetnim i opasnim, optužujući SDA da zagovara neprihvatljive promjene Daytonskog sporazuma.

Komentiraj