Vlada je sa sjednice u četvrtak uputila u saborsku proceduru nekoliko konačnih zakonskih prijedloga, među kojima i onaj o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i konačni prijedlog zakona o reviziji.

Za provedbu Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, u odnosu na postojeće zakonsko rješenje, potrebno je osigurati dodatnih 219,2 milijuna kuna na poziciji Ministarstva hrvatskih branitelja, što u odnosu na sredstva osigurana u 2017. godini predstavlja povećanje od 44,5 milijuna kuna, rekao je ministar branitelja Tomislav Medved.

Također, dodao je, na pozicijama Ministarstva rada i mirovinskog sustava u 2018. godini bit će potrebno osigurati dodatnih 64 milijuna kuna.

Sva sredstva potrebna za provedbu ovog Zakona osigurana su u okviru limita ukupnih rashoda državnog proračuna za razdoblje 2018. – 2020. godine, utvrđenog Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018. – 2020., naglasio je Medved.

Nova pravila za lokalnu i područnu samoupravu

Konačni prijedlog zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi, pak, za razliku od prvog prijedloga, donosi mogućnost da predstavničko tijelo dvotrećinskom većinom raspiše referendum za opoziv čelnika te jedinice, čime se jača i utjecaj predstavničkog tijela i neposredni utjecaj građana na upravu, kazao je ministar uprave Lovro Kuščević.

Glavna novina konačnog prijedloga zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je da prihod od poreza na dohodak postaje u cijelosti prihoda jedinica lokalne uprave, koji će se raspodijeliti tako da će gradovima i općinama ići 60 posto tih prihoda a županijama 17 posto. Udio za decentralizirane funkcije iznosit će, kao i do sada, 6 posto, a udio za fiskalno izravnanje iznosi 17 posto, podsjetio je ministar financija Zdravko Marić.

Uz pretpostavku da će prihodi od poreza na dohodak iznositi kao i prije porezne reforme, procjena je fiskalnog efekta novog zakona oko 1,4 milijarde kuna, rekao je Marić te kazao da ukoliko nekoj lokalnoj sredini ta sredstva ne budu dovoljna, odnosno da joj se smanjuju prihodi u odnosu na prije, država će joj to kompenzirati.

U odnosu na prvo čitanje, naime, konačnim se prijedlogom produžuje razdoblje za kompenzacijske mjere s dvije na pet godina. Tako je predviđeno da će se taj manjak kompenzirati izravno iz državnog proračuna u potpunosti ne samo u 2018., kako je bilo ranije predviđeno, već i 2019. i 2020. godine. Nakon toga, kompenziralo bi se po 60 posto 2021. te 30 posto 2022. godine.

U drugo je čitanje upućen i konačni prijedlog zakona o reviziji, čija je novina da će Ministarstvo financija biti nadležno za nadzor revizora i revizorskih društava. U odnosu na prvotni prijedlog, konačnim se prijedlogom uvodi obveza ugovaranja zakonske revizije s najmanje dva revizorska društva, a to odnosi samo na ona društva koja prosječno zapošljavaju više od 5.000 radnika i imaju aktivnu veću od 5 milijardi kuna.

Također, postrožuju se zahtjevi o potrebnim resursima pri obavljanju revizije te se propisuje da ovlašteni revizor može biti u radnom odnosu samo s jednim revizorskim društvom bilo na puno ili nepuno radno vrijeme, a društva koja bi obavljala reviziju tvrtki od javnog interesa morala bi imati najmanje tri zaposlena revizora u punom radnom vremenu. Prijedlog predviđa i da revizorska društva, kako ne bi plaćala obveznu članarinu za više komora, nisu obveznici plaćanja članarine HGK, s obzirom na obvezatnost članstva i plaćanja članarine Hrvatskoj revizorskoj komori.

Novi bi zakon na snagu trebao stupiti prvog dana 2018. godine.

Vlada 1. prosinca u Osijeku

Na početku sjednice premijer Andrej Plenković podsjetio je da ovoga tjedna održan treći Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem u Slavonskom Brodu te je izvijestio da je Vlada dobila pismo župana iz pet sjevernih hrvatskih županija (Bjelovarsko-bilogorske, Križevačko-koprivničke, Krapinsko-zagorske, Varaždinske i Međimurske), koji žele sličan naglasak na sjever Hrvatske, dodavši da unatoč komparativnoj razvijenosti u njima postoje i problemi poput primjerice minimalnih plaća u tekstilnom sektoru i sl.

Istaknuo je da Vlada treba fokusirati svoje aktivnosti i u tom smjeru te omogućiti da apsorpcija EU sredstava, osobito za veće projekte, bude učinkovitija. Najavio je da će do kraja godine s njima održati sastanak oko toga.

Također, najavio je da će Vlada 1. prosinca održati sjednicu u Osijeku.

Komentiraj

FOTO:hina
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.