hina

VIDEO “Križni put koji je mnoge od njih odnio u smrt”

Ovdje se molimo za mir i pokoj duša tisuća ubijenih na stratištima i zakopanih, bez imena i groba, u masovnim grobnicama, rekao je msgr. Želimir Puljić na početku mise danas u Bleiburgu, javlja HRT (VIDEO).

Nazočne je na početku komemoracije pozdravio ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu Tomislav Markić te rekao da je Bleiburško polje bremenito poviješću i ispunjeno spomenom na nebrojene žrtve koje su se ovdje nadale spasu, a umjesto toga započele teški križni put koji je mnoge od njih odnio u smrt.

Pozvao je nazočne da dostojno daju počast svim ratnim i poratnim žrtvama, osobito onima koji su bez suda ubijeni po završetku Drugog svjetskog rata te su njihovi zemni ostaci zatrpani i skriveni po poznatim i nepoznatim grobištima i jamama.

Pozivam vas da to učinimo dostojanstveno, katolički, sabrano moleći božje milosrđe kako za žrtve, tako i za počinitelje tih strašnih zločina, ali i za one koji i danas pronalaze izgovore za njih ili pak žele žrtve zloupotrijebiti u neke svoje sebične svrhe, ne bi li se i jedni i drugi obratili i pokajali, rekao je.
Mislimo ovdje, dodao je, misli oprosta i pomirenja, misli koje nas otvaraju budućnosti, u svjetlu istine i pravednosti.

Molitvu za žrtve islamske vjeroispovijesti predvodio je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice iz Gunje Idriz Bešić.

Nakon mise okupljenima su se obratili predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović, glasnogovornik Počasnog bleiburškog voda Ante Kutleša.

Okupili smo se da se poklonimo žrtvama strašnih zločina i članovima njihovih obitelji, da im izrazimo naše suosjećanje i razumijevanje njihovih patnji jer na Bleiburškom polju i u kolonama smrti, na križnim putevima dogodila su se bešćutna, dugo godina prešućivana stradanja bez da su počinitelji zločina ikada bili izvedeni pred sud pravde, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora. Danas na ovom mjestu odajemo poštovanje žrtvama, civilima i razoružanim vojnicima, svim izgubljenim životima, ali i preživjelima i njihovim obiteljima čija se svjedočenja nikada ne smiju zaboraviti. Prisjećamo se i jednog od teških poglavlja Hrvatske povijesti, koje sa svojim žrtvama predstavlja slom čovječnosti i humanizma, razdoblje u kojem je nestao čovjek, njegovo ljudsko dostojanstvo i sloboda, ali i racionalnost ljudskog djelovanja, rekao je.

Nakon govora uz Spomenik na Bleiburškom polju položeni su vijenci i zapaljene svijeće.

Suorganizatori komemoracije u liturgijskom dijelu su Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu i Hrvatska katolička misija u Klagenfurtu, a komemoracija se održava pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora te supokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine. Nazočit će joj  predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH, član Predsjedništva BiH Dragan Čović, izaslanik predsjednice Republike bit će ministar državne imovine Goran Marić, a predsjednika Vlade RH ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Bleiburg, 12.05.2018 – Središnja komemoracija u povodu 73. obljetnice Bleiburške tragedije i hrvatskog Križnog puta na Bleiburškom polju u Austriji. Na slici Drago Èoviæ, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandrokoviæ, Goran Mariæ, Tomo Medved, Milijan Brkiæ i Lovro Kušèeviæ.
foto HINA/ Damir SENÈAR /ds

Na komemoraciji sudjelovali su i potpredsjednik Sabora Milijan Brkić, predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane Josip Đakić, zastupnici Ante Babić, Ivan Šipić, Bruna Esih, Zlatko Hasanbegović i Željko Glasnović te tajnik Hrvatskoga sabora Davor Orlović.

Ovogodišnja komemoracija održana je uz znatniji angažman austrijskog redarstva kojem je pomagao i određeni broj pripadnika hrvatske policije, kao i redari Počasnog bleiburškog voda, a nazočili su i djelatnici austrijskog državnog Ureda za strance da bi se spriječila bilo kakva ustaška ili nacistička ikonografija kakve je bilo prijašnjih godina, a mjere kojima se prema takvima najavljuje “nulta tolerancija” u utorak je predstavio i PBV.

Pojačane mjere osjetile su se već na ulazu u Austriju. Putnici u autobusima i vozilima na putu za Bleiburg pomno su kontrolirani na granici tako da se čekalo pedesetak minuta.

U samom Bleiburgu, koji se nalazi oko pet kilometara od mjesta komemoracije, održan je prosvjed protiv komemoracije. Došlo je oko 100-tinjak prosvjednika, anitifašista iz Austrije, Slovenije, Italije i Hrvatske. Radi se o predstavnicima 23 većinom nevladinih organizacija, udruga, a ima i predstavnika nekih političkih stranaka.

Bleiburg, 12.5.2018 – Prosvjed aktivista iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Austrije protiv komemoracije na Bleiburškom polju.
Foto HINA/ Dario GRZELJ/ dag

Svi tvrde da nemaju ništa protiv toga da se u Bleiburgu oda počast žrtvama koje su tu ubijene, ali im smeta politička konotacija koju ta komemoracija ima. Şmatraju da ljudi ovamo dolaze uglavnom kako bi veličali ustaški režim i NDH. Komemoraciju na Bleiburgu vide kao najveći skup fašista i neonacista u Europi u ovom trenutku. Traže potpunu zabranu komemoracije i za to prikupljaju potpise za peticiju.

Blajburški gradonačelnik Stefan Visotschnig rekao je prošlog tjedna za Hinu da mještani nemaju problema s ljudima koji dolaze odati počast žrtvama i da Bleiburg gaji dobre odnose s Hrvatskom, no smatraju problematičnim političku dimenziju skupa i to što odasvud privlači simpatizere ustaškog režima.

Na takve je ocjene na konferenciji za novinare PBV-a reagirao predsjednik njegovog Nazornog odbora Vladimir Šeks koji ističe da poduzetim mjerama žele spriječiti bezumnike i provokatore i tako izbiti sve adute onima koji pod egidom da se zlouporabljuju crkveni zakoni i da je to zadnji skup neonacista u Europi nastoje da se zabrani održavanje komemoracije na Bleiburškom polju.
To nije zadnji skup neonacista u Europi. To je skup domoljuba, hrvatskih patriota koji žele njegovati trajnu uspomenu na hrvatske žrtve križnih puteva i Bleiburga, poručio je Šeks.

Na Bleiburgu se odaje počast stradanju više desetaka tisuća hrvatskih civila i vojnika poražene NDH koji su se u svibnju 1945. u Austriji htjeli predati savezničkim snagama, ali ih je britanska vojska izručila Jugoslavenskoj vojsci.

Komentiraj