NEPOZNATI DETALJI: Koja je uloga Plenkovićevog čovjeka Vladislava Veselice u aferi Janaf

 

NACIONAL OTKRIVA NEPOZNATE DETALJE DRAMATIČNIH DOGAĐAJA u JANAF-u neposredno uoči, za vrijeme i nakon uhićenja predsjednika Uprave Dragana Kovačevića te otkriva kakvu je ulogu u njima imao član Uprave Vladislav Veselica

Znamo kroz što ste prolazili tijekom proteklih mjeseci. Molimo vas da u ime JANAF-a budete prisutni prilikom pretresa prostorija predsjednika Uprave Dragana Kovačevića. S vama ćemo u tom kontekstu komunicirati tijekom radnji koje provodimo unutar tvrtke.“

Prema tvrdnjama izvora neposredno upućenih u zbivanja u JANAF-u, tim se riječima Vladislavu Veselici, članu Uprave JANAF-a, obratio jedan od istražitelja koji su sredinom protekloga tjedna ušli u prostorije JANAF-a s predsjednikom Uprave Draganom Kovačevićem kako bi pretresli službene prostorije i njegov ured.

Veselica je, kako se tvrdi, tijekom prošloga četvrtka, kada se pretres dogodio, tri sata boravio s istražiteljima i Draganom Kovačevićem u njegovu uredu. Istražitelji su znali koji ih dokumenti i ugovori interesiraju. U pretresu Kovačevićeva ureda pronašli su čak i lovačku pušku kojom se Kovačević koristio kada je odlazio u lov, što mu je odnedavno hobi.

Nakon svih tih zbivanja Veselica je sazvao kolegij. Prema tvrdnjama istih izvora prisutnima je, među ostalim, rekao sljedeće: „Dragan Kovačević je još uvijek predsjednik Uprave JANAF-a. U ovoj zemlji postoji presumpcija nevinosti. Lijepo vas sve molim, nemoj da čujem jednu jedinu riječ protiv Dragana u ovoj firmi.“

Izvor blizak JANAF-u navodi da je Veselica potom tijekom dana poslao nekoliko zaposlenika JANAF-a da rade od kuće. Među njima su general Slavko Barić, koji je nakon odlaska u mirovinu u kolovozu 2018. postao JANAF-ov savjetnik za korporativnu sigurnost, zatim Goran Petrović zvani Pepi, ključni čovjek unutar JANAF-a za građevinske investicije, inženjerka Lana Horvat, ekonomistica Sanja Pleše iz sektora za komercijalne poslove, kao i Dijana Obradović, siva eminencija unutar tvrtke koja je, među ostalim, vodila operativne poslove Ureda Uprave.

I sam Veselica obratio se nedavno DORH-u i podnio prijavu, s čime su istražitelji angažirani u istrazi oko JANAF-a bili upoznati. Veselica je, naime, 25. kolovoza poslao e-mail Državnom odvjetništvu u kojem ih je informirao da podnosi kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja zbog počinjenja kaznenih djela 147. i 149. Kaznenog zakona i eventualnog počinjenja drugih kaznenih djela. U tom e-mailu napisao je da je istoga dana službeno zaprimio dopis nepoznatog pošiljatelja, zapravo anonimnu predstavku koja je poslana članovima Nadzornog odbora JANAF-a, u kojoj je iznijet niz neistina protiv njega, ali se spominje i premijer Andrej Plenković. U e-mailu je napisao da moli za žurno postupanje, s obzirom na to da se radi o strateškoj tvrtki u vlasništvu RH i objedama protiv njega u svojstvu člana Uprave.

U toj predstavci koju potpisuju „zabrinuti radnici JANAF-a“ Veselicu se optužuje za razna maltretiranja, iživljavanja i zastrašivanja dijela zaposlenika JANAF-a, a piše i da se on pritom poziva na svoje prijateljstvo s premijerom Plenkovićem koji mu je, kako tvrdi, dao ovlasti da provodi politiku ne samo u JANAF-u, nego u cijelom energetskom sektoru. Pritom ga se proziva i na osobnoj razini. Dopis se zaključuje indirektnom prijetnjom autora da će o svemu informirati javnost, i to otprilike tako da se propituje stoji li premijer Plenković iza takvog ponašanja.

Dan kasnije, 26. kolovoza, Veselica se putem e-maila obratio i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću. Poslao mu je isti anonimni dopis koji je poslan Nadzornom odboru JANAF-a, Radničkom vijeću, sindikatima i predsjedniku Uprave, a koji je njemu uručen tek naknadno. Božinoviću je također naveo da ga se u toj predstavci diskreditira.

Šef uprave JANAF-a Dragan Kovačević (na slici) i član Uprave Vladislav Veselica sve donedavno bili su dugogodišnji bliski prijatelji, ali su od početka godine bili u zategnutim odnosima. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

 

Veselica je Božinoviću napisao i da su ga nepoznate osobe počele psihički maltretirati pozivima s više nepoznatih brojeva mobitela. Požalio se i da je u strahu za svoju i za sigurnost svoje obitelji te da ne može ništa konkretno dokazati, ali da ima indicije zašto i iz kojeg kruga mu se to radi, kao i da bi ga o tomu htio informirati.

Zatim se 28. kolovoza Veselica putem e-maila očitovao na upit Erike Sinčić Ružić, povjerenice za etiku unutar JANAF-a koja je zatražila njegovo očitovanje o spornoj anonimnoj predstavci. Informirao ju je da je podnio kaznene prijave protiv anonimnih počinitelja, ali i iznio neke vlastite opservacije koje otkrivaju koliko ga je sadržaj te predstavke duboko osobno potresao i povrijedio. Informirao ju je o vlastitom doprinosu uspješnim poslovnim rezultatima JANAF-a i objasnio da se prema ljudima odnosi s poštovanjem, kao i da se nikada nije pozivao ni na kakva prijateljstva nego je postupno napredovao unutar hijerarhije JANAF-a. Na kraju je citirao izjavu Aleksandra Solženjicina prema kojoj „svaki čovjek ima samo jedan život i samo jednu savjest“.

Potom je 31. kolovoza Veselica poslao novi e-mail DORH-u s molbom za žurno postupanje. Sve se to zbivalo u finalnom dijelu rada USKOK-a na tajnom praćenju predsjednika Uprave JANAF-a Dragana Kovačevića zbog sumnji u primanje 1,96 milijuna kuna mita od poduzetnika Kreše Peteka, kako bi njegovu Elektrocentru Petek iz Ivanić Grada pomogao dobiti poslove za JANAF.

Jutarnji list je u nedjelju, u jednom od tekstova o toj aferi, prenio i neke navode neimenovanih izvora o odnosima Kovačevića i Veselice. Jedan od tih izvora za Jutarnji list je rekao: „Veselica je pričao da ga je Plenković, s kojim je išao u školu, pitao želi li biti predsjednik Uprave Janafa. Kaže da je premijera nagovara da ostavi Kovačevića na tom poslu. Danas je promijenio ploču. Olajava ga gdje stigne. Dragan je ovih dana slavio rođendan. Veselica je svake godine bio na rođendanskoj proslavi. Ove godine nije. Prvi put. Što mi u firmi mislimo? Očigledno je da Veselica, ma što govorio, preko Plenkovića želi biti predsjednik Uprave Janafa.“

Drugi izvor iz JANAF-a citiran u Jutarnjem listu rekao je da su Kovačević i Veselica bili „kuhani i pečeni“, da ga je „Kovačević dvaput spašavao s ceste i zapošljavao na kvalitetna radna mjesta“.

Napete odnose unutar JANAF-a Nacional je osvijetlio još koncem kolovoza, pišući o ratu HDZ-ovih frakcija za vodeća mjesta u državnim tvrtkama, i to netom nakon što je do redakcije stiglo pismo Tomislava Ćorića, ministra gospodarstva i održivog razvoja, koje je poslao upravama državnih tvrtki iz svog resora sa zahtjevom da stave svoje mandate na raspolaganje.

Tada su dva neovisna izvora otkrila Nacionalu da Dragan Kovačević dotad nije stavio svoj mandat na raspolaganje. Visoki politički izvor blizak vrhu HDZ-a o tomu je rekao: „To je moguće tako jer JANAF dobro posluje pa Kovačević misli da to nije potrebno. Ali ako je doista odlučio da mandat neće staviti na raspolaganje, to mu nije najmudriji potez jer time provocira Plenkovića.“

Koncem veljače ove godine Nadzorni odbor Jadranskog naftovoda je za predsjednika Uprave treći put imenovao Dragana Kovačevića, dok su novi članovi Uprave postali Stjepan Adanić i Vladislav Veselica, svi s mandatom od četiri godine. Kovačević je na čelu JANAF-a od veljače 2012.

Upravo nakon što je Kovačević pristigao u JANAF, ondje je zaposlen i Veselica. Od lipnja 2012. zaposlen je u JANAF-u, a od kolovoza 2013. do veljače 2020. radio je kao pomoćnik direktora Sektora komercijalnih poslova i direktor Sektora komercijalnih poslova. Njih su dvojica godinama bili u dobrim, gotovo prijateljskim odnosima, te su se međusobno izuzetno uvažavali. Veselica je za vrijeme mandata Dragana Kovačevića na čelu JANAF-a postupno napredovao unutar tvrtke, a početkom godine postao je i član Uprave. Međutim, kada je postao član Uprave, njihovi odnosi počeli su se mijenjati.

General Slavko Barić je nakon odlaska u mirovinu u kolovozu 2018. postao JANAF-ov savjetnik za korporativnu sigurnost. PHOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

 

Prvo su mediji prozvali Plenkovića za potencijalni sukob interesa jer se nije izuzeo od glasanja kada se odlučivalo o imenovanju Veselice u upravu JANAF-a. Vladislav Veselica, naime, prijatelj je premijera Plenkovića još od osnovne škole, a kako je i sam izjavljivao za medije, znaju se više od 40 godina. Vladislav je sin Vladimira Veselice i nećak poznatog hrvatskog disidenta Marka Veselice, a s Plenkovićem je prijateljevao još davne 1976. godine, kada su dijelili klupe Osnovne škole Jordanovac.

U Ministarstvu zaštite okoliša, koje je provodilo Javni natječaj za predsjednika i članove Uprave JANAF-a, rekli su da se prijavilo 16 kandidata, od čega je njih šestero izričito navelo da se prijavljuje za člana, a jedan za predsjednika Uprave. Na razgovor je pozvano njih 11. Izabrani kandidati ostvarili su 44 i 42 boda. Natječaj je provodilo Stručno povjerenstvo.

„Nakon provedena postupka u kojem se ocjenjivalo radno iskustvo kandidata, radno iskustvo u organiziranju i vođenju poslova, dojam ostavljen na razgovoru, poznavanje naftovodno-skladišnog sustava transporta nafte i skladištenja nafte i naftnih derivata te poznavanje korporativnog upravljanja, Povjerenstvo ocjenjuje da je Vladislav Veselica najpogodniji kandidat za člana Uprave i ispunjava sve uvjete natječaja”, rekli su u Ministarstvu.

Već tog trenutka počeli su se komplicirati odnosi Kovačevića i Veselice. Izvori upoznati sa zbivanjima u JANAF-u navode da Kovačević i Veselicu i Stjepana Adanića, drugog člana Uprave, doživljava gotovo kao fikuse. O tome je izvor blizak JANAF-u za Nacional koncem kolovoza rekao:

„Kovačević se ponaša gotovo faraonski. Uopće ih ne doživljava, a ubrzo su počela neslužbena omalovažavanja Veselice. Moguće je to tako jer ga je Kovačević počeo doživljavati kao konkurenta za preuzimanje čelne funkcije u tvrtki. Njihovi su se odnosi odnedavno dodatno zaoštrili, a Kovačević je posebno postao nervozan nakon što je Vlada zatražila mandate na raspolaganje. Otad lobira preko Tomislava Ćorića i Marija Kapulice kako bi ostao na svojoj funkciji. Nada se da će mu biti dovoljno to što JANAF dobro posluje. Ali moguće bi poslovao i još bolje da ga preuzme netko drugi. Veselica uživa Plenkovićevo povjerenje i teško je da bi i Ćorić i Kapulica mogli prevagnuti kada su interna stranačka lobiranja u pitanju.“

 

Veselica je Božinoviću napisao da su ga nepoznate osobe počele psihički maltretirati pozivima s više nepoznatih brojeva mobitela, a požalio se i da je u strahu za svoju i za sigurnost svoje obitelji

 

Neki izvori čak tvrde da je Plenković i ranije bio sklon imenovanju Veselice za predsjednika Uprave JANAF-a, ali se ovaj prvotno zahvalio na ponudi, zbog svojih dobrih odnosa s Kovačevićem.

Sada se to počelo mijenjati pa se u takvom ozračju u vrhu HDZ-a propituje tko je zapravo problematizirao to što se Plenković nije izuzeo iz glasanja o Veselici za člana Uprave – i pustio to u javnost.

Visoki politički izvor blizak vrhu HDZ-a koncem kolovoza je ovako prokomentirao tu situaciju:

„Veselica bi se mogao smatrati prikladnim izborom za novog šefa JANAF-a. Postupno je napredovao u JANAF-u, riječ je o staloženom i stručnom čovjeku s dobrim poslovnim referencama. U prilog bi mu moglo ići i to što su zbog njega već neopravdano napali Plenkovića, a i ovih dana su počele kružiti konstruirane anonimne prijave s ciljem da se Veselicu diskreditira. Iako se ni za Kovačevića ne može tvrditi da iza sebe nema dobre poslovne rezultate, činjenica je da je on na tu funkciju dospio kao kadar HNS-a i teško je očekivati da bi ondje trebao dovršiti i treći mandat.“ Veselica je već koncem kolovoza ukazivao na to da se našao pod raznim anonimnim pritiscima zato što mu sve to smješta interesni krug osoba koje su neupitno lojalne Kovačeviću te da to rade samo kako bi učvrstile Kovačevićeve šanse da ostane na čelu JANAF-a.

Da je Kovačević za to bio itekako zainteresiran, potvrđuje i činjenica da je od odvjetnika naručio posebno pravno mišljenje o tome treba li uopće davati mandat na raspolaganje.

Štoviše, Jutarnji list je prije desetak dana objavio vijest da JANAF uopće nije dobio Ćorićevo pismo u kojem se Upravu i Nadzorni odbor poziva da stave mandate na raspolaganje.

U Jutarnjem listu je, među ostalim, objavljeno sljedeće: „U Janafu nisu dobili zahtjev da šefovi stave mandat na raspolaganje, kao ni u Hrvatskim vodama, jer su oni posebna priča. Janaf je, naime, trgovačko društvo koje kotira na burzi, pa kažu da moraju voditi računa o zaštiti interesa većinskih, ali i malih dioničara…“

Izvor blizak Vladi te navode prokomentirao je ovako: „Dokument koji je Nacional objavio još 25. kolovoza je autentičan i poslan i na njihovu adresu.“

Drugi izvor blizak vrhu Vlade također je naveo kako je neistina da JANAF-u nije stigao takav dopis, ali i dodao da se to može i provjeriti – odnosno da je u dokumentacijskom centru JANAF-a taj dopis zaprimljen istoga dana kada je iz Vlade i poslan, a to je bilo 31. srpnja 2020. Taj izvor navodi i da u Vladi i dalje očekuju da kompletna Uprava, a ne samo njen dio, stavi mandate na raspolaganje.

Izvor blizak vrhu Vlade imao je početkom prošloga tjedna u tom kontekstu potrebu ironično prokomentirati navode iz Jutarnjeg lista. „JANAF je doista priča za sebe“, konstatirao je. To se sredinom proteklog tjedna počelo potvrđivati na sasvim neočekivani način.


Kovačević tražio pravno mišljenje da vidi treba li staviti mandat na raspolaganje

U pravnom mišljenju se navodi da u odluci o opozivu moraju biti navedeni razlozi zbog kojih se član uprave opoziva

Nakon što je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić po naputku premijera Andreja Plenkovića još 31. srpnja uputio pismo upravama svih državnih tvrtki u svom resoru, pa tako i JANAF-u, u kojem od njih traži da stave mandate na raspolaganje, a sukladno članku 7. stavku 2. Zakona o postupku primopredaje vlasti, predsjednik Uprave JANAF-a Dragan Kovačević odbio je staviti mandat na raspolaganje, a kako bi to opravdao, tražio je stručno pravno mišljenje.

Zanimljivo je da je Kovačević naručio mišljenje iako je Jutarnji list prije nešto više od tjedan dana objavio da Ćorićevo pismo uopće nije ni stiglo do JANAF-a. Međutim, pismo je bilo objavljeno u Nacionalu pa je Kovačević u tom smislu mogao reći da ga je vidio u medijima te se u skladu s tim išao konzultirati s pravnicima.

U tom mišljenju, kako doznaje Nacional, napisano je sljedeće:

Odredba članka 272a Zakona o trgovačkim društvima (dalje u tekstu ZTD) glasi: ‘Statutom se može odrediti da društvo umjesto uprave i nadzornog odbora ima upravni odbor.’

Navedena odredba omogućava da se pored dualističkog ustroja organa društva (kakvo je trenutno u JANAF-u), ustroj organa društva uredi i kroz monistički pristup. ZTD-om je nadalje propisano da se na izbor i imenovanje članova Upravnog odbora na odgovarajući način primjenjuju odredbe kojima je propisan izbor članova Nadzornog odbora, odnosno da ih bira glavna skupština društva.“

U mišljenju se dalje navodi kako je razlika između tih dvaju pristupa uređenja ustroja organa dioničkog društva, u tome što kod monističkog pristupa nema striktne odvojenosti vođenja poslova društva od nadzora nad vođenjem tih poslova, jer nadzor ne obavljaju osobe koje bi bile potpuno odvojene od onih koje vode poslove društva, dok je kod dualističkog pristupa vođenje poslova društva u nadležnosti uprave, a nadzor nad vođenjem tih poslova je u nadležnosti nadzornog odbora. U monističkom ustroju, ističe se u mišljenju, osobe koje vode poslove društva i one koje nadziru te poslove nalaze se u istom organu – upravnom odboru pa se stoga i njegova nadležnost razlikuje od nadležnosti nadzornog odbora u dualističkom ustroju organa društva. Prema tom tumačenju koje je naručio Kovačević, iz navedenih odredbi ZTD-a jasno je da su navedeni organi društva, nadzorni odbor i upravni odbor, po hijerarhiji odmah ispod glavne skupštine društva, odnosno da se radi o organima čiji članovi direktno odgovaraju glavnoj skupštini društva i koje direktno bira skupština društva, odnosno dioničari.

Dalje u mišljenju stoji: “Budući da odredba članka 7. stavka 2. Zakona o postupku primopredaje vlasti prati terminologiju ZTD-a po pitanju naziva organa društva te da je pored toga dalje precizirano kako se radi o organima čije članove imenuje glava skupština odnosno skupština društva, ista ne ostavlja prostor za bilo kakve dvojbe.

Navedena izmjena Zakona o postupku primopredaje vlasti rezultat je usklađenja sa Zakonom o sprječavanju sukoba interesa kojim je tada prvi put propisano (sadašnji čl. 14.) da državni dužnosnici ne mogu biti članovi upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društava. Nadalje, Zakon o sprječavanju sukoba interesa  propisuje (sadašnji članak 15.) da članove upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele u vlasništvu (kapitalu društva) predlaže glavnoj skupštini, odnosno skupštini društva Vlada Republike Hrvatske.

Te odredbe su u skladu i sa ZTD-om prema kojemu u skladu s odredbom članka 259. imenovanoga člana nadzornog i upravnog odbora može u svako doba opozvati onaj tko ga je imenovao i zamijeniti ga drugom osobom.”

Iz toga se u stručnom mišljenju zaključuje kako je logika navedenih zakonskih propisa da Vlada kao nositelj vlasničkih ovlasti u odnosu na državnu imovinu, konkretno dionice u trgovačkim društvima čiji je imatelj Republika Hrvatska, na transparentan način dolazi do kandidata koje će kao imatelj većinskog paketa dionica predložiti glavnoj skupštini društva.

Budući da RH ima većinski paket dionica, piše dalje u mišljenju, podrazumijeva se da će predloženi kandidati biti i imenovani od glavne skupštine društva, iz kojeg razloga je za članove organa društva koji su imenovani na opisani način uvedena obveza da kod promjene vlasti svoj mandat stave na raspolaganje novoj vladi koja ih može i opozvati.

S druge strane, ističe se, opoziv i imenovanje predsjednika i članova uprave dioničkog društva, Prema ZTD-u, u isključivoj je nadležnosti nadzornog odbora.

Nakon što je ministar Ćorić poslao pismo u kojem traži da Dragan Kovačević stavi mandat na raspolaganje, on je to odbio opravdavši takvu odluku stručnim pravnim mišljenjem. PHOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

 

“Pored navedenog, odredbom članka 244 stavka 2. ZTD-a propisano je da nadzorni odbor može opozvati svoju odluku o imenovanju člana uprave ili njezina predsjednika samo kada za to postoji važan razlog. Važnim razlogom naročito se smatra gruba povreda dužnosti, nesposobnost za uredno obavljanje poslova društva ili izglasavanje nepovjerenja u glavnoj skupštini društva, osim ako je to učinjeno zbog očito neutemeljenih razloga.

Dakle, u odluci o opozivu imenovanja moraju biti navedeni razlozi zbog kojih se član uprave opoziva kako bi sud mogao ispitati valjanost tih razloga, a time i valjanost odluke o opozivu imenovanja. Nedostatak navođenja razloga opoziva ne može se naknadno raspraviti jer razlozi moraju biti poznati u trenutku opoziva”, stoji u mišljenju na koje se pozivao Kovačević.

“Stoga, evidentno je da je položaj članova uprave u dualističkom ustroju organa dioničkog društva, u odnosu na dioničare koji svoja prava ostvaruju na glavnoj skupštini društva, bitno drugačiji od položaja nadzornog odbora. Radi navedenog, stavljanjem mandata na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske kao imatelju dionica, ne bi bilo moguće ostvariti svrhu odredbe članka 7. stavak 2. Zakona o postupku primopredaje vlasti, dok isto ne bi bilo ni u skladu s odredbama ZTD-a, kojima su jasno propisani nadležnost, ovlasti i ustroj organa dioničkog društva.

U prilog Kovačevićevu odbijanju smjene dalje se ističe da je u slučaju promjene vlasti, dosadašnja praksa JANAF-a bila da samo oni članovi Nadzornog odbora koje direktno bira Glavna skupština Društva stavljaju svoje članstvo u Nadzornom odboru na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske u skladu s odredbom članka 7. stavak 2. Zakona o postupku primopredaje vlasti te da osim navedenih članova koje imenuje Glavna skupština Društva, prema Statutu JANAF-a, dva člana Nadzornog odbora direktno imenuje CERP, a jednog člana Radničko vijeće.

Iz toga, po tom mišljenju, proizlazi da navedeni članovi koje direktno imenuje jedan dioničar, odnosno član koji je predstavnik radnika u Nadzornom odboru, ne bi imali obvezu staviti svoje članstvo na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske, i to zato što Glavna skupština Društva nije ni nadležna za njihovo imenovanje odnosno opoziv. Isto tako, ističe se da kod ranijih promjena vlasti koje su nastupile tijekom mandata članova Uprave, članovi Uprave nisu stavljali svoj mandat na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske prema odredbama predmetnog Zakona.

 U zaključku stoji: “Slijedom svega navedenog smatram da iz odredbi Zakona o postupku primopredaje vlasti ne proizlazi obveza za predsjednika i članove Uprave JANAF-a da, prilikom promjene vlasti, svoje članstvo u Upravi stave na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske.”

Komentiraj