Veliko istraživanje o genetici Vikinga odbacuje stare pretpostavke

Unsplash/Jonathan Farber

Veliko istraživanje o genetici Vikinga odbacilo je neke ustaljene pretpostavke o njihovom izgledu, porijeklu i područjima obitavanja.

Tvrdi se da izgled ratobornih plavokosih osvajača iz Švedske, Norveške i Danske (Skandinavije) treba odmah zaboraviti. Više teorija se veže i uz porijeklo njihovog imena, no to je neka druga tema.

Prije dominacije njihovog doba u ranom srednjem vijeku, utvrđeno je kako na skandinavskom području postoje genetske sličnosti sa stanovništvom iz Azije i južne Europe. Većina Vikinga je imala smeđu, a ne svjetlu, plavu, kosu.

Analizom i genetskim testiranjem ostataka 442 kostura utvrđeno je kako Vikinzi nisu bili samo Skandinavci. Na jednom vikinškom groblju u Škotskoj, nisu zakopani Vikinzi, već lokalno stanovništvo. U samom početku njihovih osvajanja i širenja na području Europe je postajalo više velikih naselja izvan područja Skandinavije.

Pretpostavlja se kako više od 6 posto stanovništva u Velikoj Britaniji i danas ima slične gene kao rani Vikinzi. Taj postotak bi kod stanovništva u Švedskoj mogao biti zastupljen do 10 posto.

Pretpostavka je i da su Vikinzi iz Norveške putovali u Irsku, Škotsku, Island i Grenland. Danska je bila povezana s Engleskom, dok je Švedska utjecala na Estoniju, Litvu i Latviju.

Vikinško doba je promijenilo kartu Europe, u to vrijeme su nastale prve modernije države i razvijena je najraširenija trgovačka mreža srednjega vijeka. Vikinzi su u razne dijelove Europe donijeli znanje o gradnji brodova, novcu, radu s metalima, kovanju oružja.

Vikinška naselja su postojala i na području Slavonije. Dan danas brojna mjesta i gradovi u Europi te prezimena ljudi podsjećaju na njihovu ostavštinu.

Komentiraj