Hrvatska veleposlanica u Ukrajini Anica Djamić izjavila je za HRT kako je krajnji cilj Krimske platforme, koja će se u utorak okupiti u Zagrebu, deokupacija Krima i povratak tog područja Ukrajini, te zadržavanje pritiska na Ruskoj Federaciji da prestane s privremenom okupacijom tog važnog područja.

Zagreb će u utorak biti domaćin jednom od najvećih sastanaka na vrhu ikad održanih u Hrvatskoj. Međunarodna Krimska platforma okupit će predsjednike parlamenata 40-tak država, potpredsjednike i druge predstavnike parlamentarnih skupština država i međunarodnih organizacija – među njima i predsjednika ukrajinske Vrhovne Rade, Ruslana Štefančuka, predsjednicu Zastupničkog doma američkog kongresa Nancy Pelosi, te mnoge druge.

Komentirajući dolazak Nancy Pelosi, Djamić je rekla kako njezin dolazak znači visoki stupanj podrške. “Ukrajina je u fokusu ne samo ovog multilateralnog nego i bilateralnih razgovora koji će se voditi”, rekla je.

Osvrnula se i na situaciju u Ukrajini. “Kijev je posljednja dva tjedna pod čestim uzbunama koje svi ozbiljno shvaćaju zbog dronova kamikaza koji su vrlo efikasni i imaju faktor iznenađenja. Napada se i energetska strukturu, uništeno je 30 posto kapaciteta, iako neslužbene brojke idu i do 45 posto. Svi se pripremaju na hladnu zimu, štede električnu energiju. Postoje planovi da bude isključenja struje, ali vlast vrlo dobro komunicira s građanima, unaprijed ih obavještava i moli za razumijevanje”, istaknula je Anica Djamić.

Vanjskopolitički analitičar sa Sveučilišta u Zagrebu Goran Bandov rekao je da su se ciljevi Krimske platforme prilagodili situaciji na terenu.
“Tematika se proširila jer se situacija na terenu značajno zakomplicirala. Govorilo se o deokupaciji Krima, ali se govori i o deokupaciji svih okupiranih dijelova. Tu su i pitanja humanitarnog prava, implementacije ratnog prava, implementacija slobodne plovidbe Azurnim, Crnim morem, pitanje zaštite okoliša u tom području… Svaki taj sastanak daje podršku ili osnažuje podršku. Ključno je tko dolazi, tko su predstavnici tih država, jesu li to ljudi koji stvarno odlučuju i kreiraju vanjsku politiku, ili su sa strane i samo nešto zapisuju. Ključno je i što Nancy Pelosi sudjeluje ispred SAD-a, jer je ona najviša predstavnica njihove parlamentarne demokracije”, rekao je Bandov.

Zastupnik u Hrvatskom saboru i bivši ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier rekao je da je politika Hrvatske da smo uz Ukrajinu. “Što bi značilo da koncept ruskog svijeta pobijedi? To bi bilo zeleno svjetlo za projekt, na primjer, nekog srpskog svijeta da može ići dalje. Ukrajina nam nije susjedna zemlja, ali itekako utječe na nas i sigurnost cijele Europe”, rekao je Stier, istaknuvši kako je važno biti na strani međunarodnog prava i pravde, te da budemo na strani slobode i Ukrajine.

Na pitanje tko bi bio najbolji posrednik u mirovnim pregovorima, Bandov je rekao kako je o tome nezahvalno govoriti. “To je onaj koji ima kapacitet povjerenje i jedne i druge strane. Turska ga ima. Sama Rusija je već nekoliko puta pozivala SAD da uđu i razgovaraju i da oni budu ti koji će moderirati, ali SAD zasad nema takve aspiracije. To ne znači da se neće drugačije posložiti. U ovom momentu mir nije nešto što se nazire. Obje strane smatraju da vojnim koracima mogu ostvariti određene korake i dok jedna i druga strana ne shvate da je najbolje sjesti i da na terenu vojno ne mogu postići napredak, do tada će se voditi rat”, rekao je.

Stier je istaknuo kako će rezolucija donesena da zagrebačkoj Krimskoj platformi imati jasnu poruku da se mora poštivati međunarodno pravo, teritorijalna cjelovitost Ukrajine, da je bilo ilegalno anektirati Krim i četiri oblasti, te da se trebaju parlament i demokracije svijeta bolje koordinirati.