U prva 24 sata građani su uložili 220 milijuna eura u narodne obveznice. Premijer Andrej Plenković smatra to jako dobrim odazivom i visokim stupnjem povjerenja koje imaju u državu.

Je li to ipak samo marketinški PR trik, kako to tvrdi oporba, i zašto se upravo sada nude narodne obveznice i kome se zaista isplati uložiti u Newsroomu N1 televizije govorio je Mladen Vedriš.

“Vjerojatno će se na kraju približiti i premašiti ciljanu sumu od milijardu eura. Ono što neće upisati građani individualno, dobit će priliku investicijski fondovi. Sigurno je ovo dobra prilika imajući u vidu kamate koje u bankama gotovo da ne postoje i horizont od dvije godine. A s treće strane, postojat će sekundarno tržište”, rekao je Vedriš.

“U financijskom i sigurnosnom smislu je to dobro, no krivo se smatra da će netko zaraditi na tome. Onaj tko dobije te kamate smanjit će nešto udar inflacije na realnu vrijednost novca”, dodao je.

Smatra da bi se nakon dvije godine, ako se projekt pokaže uspješnim, neka emisija mogla ponoviti.

“Hrvatska je u ovoj godini izložena 4-5 milijardi eura, koliko već trebati refinancirati za minus u proračunu. S aspekta države, ako se ovo dobro pokaže, može se očekivati priprema još jedne nove serije. Makroekonomski, s aspekta države, manje ste financijski izloženi ako se zadužujete na domaćem, nego stranom tržištu. Znači, zasad dobre vijesti”, rekao je Vedriš.

Kamate će, kaže, nositi jednu sumu koja je respektabilna na milijardu eura.

“Ostaje dio domaće kupovne moći, dio potražnje ako završi prema robi i uslugama tada taj iznos sadržava 25 posto PDV-a. Toj akciji je jako teško naći neku zamjerku. Ostaje pitanje hoće li to biti model koji će se upotrebljavati u budućnosti, hoće li prijeći na gradove i županije. I s treće strane, ogromni potencijal neiskorištene štednje stoji u mirovinskim fondovima, fondovima osiguranja. Ovo je jedan od najjednostavnijih oblika angažmana jednog dijela sredstava koji je vezan uz refinanciranje duga. Niz uspješnih država, ekonomija, je upravo na korištenju domaće štednje ostvario značajne infrastrukturne razvojne projekte koji opet dalje zapošljavaju, stvaraju novu vrijednost. Ovo je možda jedan prvi kamen na jednom putu, na jednoj trasi koja bi se morala u Hrvatskoj napraviti da postojeći financijski kapital služi funkciji razvoja”, rekao je Vedriš.