Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić podnosi u utorak izvješća o stanju sudbene vlasti za 2020. i 2021. na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe.
Očekuje se da će oporba, uz informacije o stanju sudbene vlasti, inzistirati i na raspravama o brojnim aferama kojima se bavi pravosuđe. Među temama rasprave mogla bis e naći i premijerova najava o izmjenama Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku zbog curenja informacija iz istraga, o čemu se Dobronić već javno nepovoljno izjasnio.
Sjednica počinje u 10 sati, a tekstualni prijenos pratite na našem portalu…
Mišel Jakšić otvorio je sjednicu ustvrdivši da je kvorum postignut. Pozdravio je predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića i državnog tajnika Martinovića.
Dobronić će dobiti uvodnih 20 minuta izlaganja i tad kreću pojedine rasprave. Dnevni red je prihvaćen.
Peđa Grbin je na početku rekao da su izvješća tu da kritiziraju one koji ih podnose i da se raspravi kako popraviti stanje u pravosuđu. “Debelo kaskamo i onda ćemo još dva izvješća morati objediniti u jednu točku”, rekao je i zatražio stanku.
Jakšić je odobrio stanku.
Nikola Grmoja je potom zatražio stanku u ime Mosta. Osvrnuo se na odluku Vrhovnog suda u slučaju Franak. “Nadam se da će Vrhovni sud donijeti odluku u korist hrvatskih potrošača”, rekao je.
I Sandra Benčić je zatražila stanku da se utvrde naglasci izvješća. Posebno je naglasila zadnji dio koji govori o problemima u pravosuđu, i to ‘na konstruktivan način kakav dosad nismo imali prilike vidjeti’.
Vesna Nađ je zatražila stanku kako bi iskazali ogorčenje što današnjoj sjednici ne prisustvuje ministar pravosuđa. “Stanje u sudstvu je katastrofalno. Krivo je Ministarstvo, kriva je država”, rekla je.
I Stjepo Bartulica je zatražio stanku i poželio dobrodošlicu Dobroniću i naglasio da stanje pokazuje da jedna osoba ne može popraviti pravosuđe.
Potpredsjednik Odbora Krunoslav Katičić rekao je da HDZ poštuje nadležnosti svih tijela te da nema puno prigovora na sudovima. Ion je tražio stanku.
Dobronić je počeo podnositi izvještaj.
“Drago mi je da Odboru mogu iznijeti neke osnovne podatke o stanju u pravosuđu za 2020. i 2021. godinu”, rekao je na početku Dobronić.
“2020. pandemijske godine malo je porastao priljev predmeta, kao i godinu iza. To je oko milijun i 300 tisuća novih predmeta. Sudovi su riješili neznatno manje od tog broja. Dijelom je to zbog problema koji je izazvao covid, a onda su sudovi imali problema u organizaciji rasprava jer se u mnogim slučajevima sudnice toliko male da se nije mogao poštovati razmak. Unatoč tome se radilo, ali u smanjenom obliku. Broj sudaca se svake godine smanjuje. Dio njih odlazi u mirovinu. Što se tiče dobne strukture sudaca, nijedan nije mlađi od 30 godina”, dodao je.
“Mislim da bi trebalo inzistirati da se poboljšaju neke stvari kod pravosudnih ispita iako ide dosta dobro. Ako se gleda po kategorijama sudova, broj predmeta se postupno smanjuje. No, kontinuirano se zatrpava predmetima. Dijelom je to sistemske naravi – ako imate probleme s CHF kreditima, to je najmanje 100.000 predmeta pred Općinskim sudovima i kad toga ne bi bilo, situacija bi bila znatno bolja. No, puno je različitih uzroka sistemske prirode”, rekao je.
“Što se tiče brzine rješavanja, na razini županijskih sudova ostvaren je značajan napredak i tome je pridonijela jedna od rijetkih inovacija – sustav po kojem se žalbe raspodjeljuju na sve županijske sudove i tako su se stvari ubrzale. Prije smo imali situaciju da su Županijski sudovi u velikim gradovima bili pretrpani, a drugi su imali manje predmeta. Sad se to ujednačilo.
Na Visokom trgovačkom sudu značajno se smanjio broj neriješenih predmeta pa su i oni sad dosta brzi u rješavanju, imaju manji broj zaostataka. Dijelom je to išlo na uštrb kvalitete, no to će biti glavni zadatak u razdoblju nakon što se uspijemo osloboditi stalnog pritiska novih predmeta.
Situacija još uvijek škripi na prvostupanjskim sudovima, kako općinskim tako i trgovačkim. CHF krediti su glavni razlog tome na općinskim sudovima.
Problem je rad zemljišno-knjižnih odjela. Tu ima velikih razlika. Zahtjevi na kontinentu rješavaju se dosta brzo, ali na obali imamo dosta problema i to su razlozi dijelom povijesni jer tamo dugo ljudi nisu vodili računa o upisu vlasništva i puno ih je koji dijele istu nekretninu. Jedan od razloga je taj da na vrijeme nisu dobili odobrenje za zapošljavanje većeg broja referenata što je bilo nužno. I to je dovelo do zastoja.
Upravni sudovi uvijek su bili dobri, tradicionalno su brzi i tu nema posebnih problema. Može se reći za specijalizirani Visoki prekršajni sud, odnosno suce, tu postoji sistemski problem na razini prvog stupnja. Od 2019. su prekršajni sudovi ukinuti i spojeni s općinskim pa su predsjednici općinskih sudova smanjivali broj prekršajnih sudaca i prebacivali ih na druge odjele pa je to, logično, rezultiralo time da je smanjena efikasnost u dovršavanju predmeta.
Smanjuje se broj starih predmeta. Dodatno sam naložio svim županijskim sudovima da dostavljaju izvještaje o starim predmetima i koji su rezultati odluka suda u Strasborgu. Broj se smanjuje. Išlo bi još bolje kad bi se sucima to više vrednovalo jer u takve slučajeve treba uložiti više energije”, rekao je.
“Vrhovni sud je bio zatrpan prijedlozima, oni su se sad smanjili. U razdoblju otkad sam imenovan uspjeli smo deset sudaca prebaciti na Vrhovni sud. Pokazali su se kao jako dobri. 12.000 neriješenih predmeta smanjili smo na šest ili sedam”, dodao je Dobronić.
“Situacija se rapidno poboljšava. Mogu napraviti usporedbu sa Slovenijom – manje su opterećeni i nemaju ni tisuću predmeta u radu.
Cijelo vrijeme postoji problem strahovito lošeg stanja sudskih zgrada. Ne samo da nisu funkcionalne, nego one moraju reprezentativne, a nisu čak ni minimalno funkcionalne. To se posebno vidjeli u pandemiji kad se nije moglo razdvojiti stranke na dva metra. Po meni to je odnos prema sudovima kao da je to referentska služba u ovisnom odnosu na Ministarstvo pravosuđa. Ako smo se uvrstili u tih nekih 15, 20 zemalja EU-a, onda moramo i tom dijelu slijediti praksu.
Kad bismo strancima htjeli nešto pokazati, nemamo više od pet ili šest sudova, a u Zagrebu nemamo što.
Što se tiče plaća sudaca, imamo dobar zakon, ali kad se gleda razvoj situacije, toliko je puta mijenjan na razne načine. Nema koncepcije i ne razumije se da plaća kod sudaca nije samo pitanje plaće, nego njihove neovisnosti, položaja i ugleda pa se mora regulirati pitanje sudačke mirovine kao postotak od plaće i pitanje usklađivanja plaća sudaca s inflacijom. Kod sudskih službenika, oni su toliko loše plaćeni da pojedini imaju minimalnu plaću i tu je problem što imaju zakonski status državnih službenika. Postavlja se pitanje mogu li na sudovima raditi državni službenici. Sve dok ostavimo ovaj sistem, nećemo moći zadržati sudske namještenike u službi. Premda netko misli da se na sudovima ne radi, situacija je takva da su na sudovima jako opterećeni. To je velik gubitak za sud”, zaključio je.
Nakon što je Dobornić podnio izvještaj, krenula su pitanja i replike
Nikola Grmoja ga je pitao o stavu prema izmjenama Zakona o kaznenom postupku vezano uz curenje informacija, kao i vezano uz aferu Zambija. “Zašto sudovi nemaju razumijevanja za roditelje koji žele posvojiti djecu iz Hrvatske?”, pitao je.
“Nije dobro da cure informacije i nije normalno da novinari budu prisutni kad policija nekog privodi u subotu ujutro. To je vrijeđanje dostojanstva tih ljudi. Curenje informacija nije dobro i nije dopušteno. No, radi se o tome da samo zbog tog problema ne možemo odmah reći da ćemo mijenjati Zakon. Treba provjeriti praksu, tko to rako radi, gdje informacije cure i zaoštriti disciplinu. A ako se ustanovi da može biti bolji rezultat izmjenom ZKP-a, to ne treba raditi zbog jednog pitanja. Takvi temeljni zakoni se rade da budu trajni pet do deset godina. Tu su i problemi nakon osnivanja Visokog kaznenog suda, da nije možda umanjilo ustavni položaj Vrhovnog suda. Sve to dolazi u obzir, ali donošenje izmjena Zakona zbog jedne točke nikako ne”, odgovorio je.
Što se tiče Zambije, Dobronić je rekao da domaća posvojenja nisu u nadležnosti suda nego je to upravni postupak. “O tome odlučuju Centri za socijalnu skrb. Cijela zavrzlama nastaje kad se radi o zemlji koja nije potpisnica Haaške konvencije i onda ste u poziciji da o posvojenju u nekim zemljama odlučuje sud. Kako u DR Kongo postoji sud za djecu, kad on odluči da bi ta presuda imala učinak u Hrvatskoj, onda mora odlučiti sud u Hrvatskoj. Dobili smo ulogu koju u redovnim procesima posvojenja sudovi nemaju. Iza toga slijedi pravna praznina što u takvoj situaciji kod nas nedostaje nastavak, domaći upravni dio da se na podlozi rješenje o priznanju dodatno provjeri jesu li po našem pravu ispunjene sve pretpostavke. Što se tiče provjere, to je složena situacija. Redovni put bi bilo da se ide na legalizaciju i tu su naši sudovi ubrzali. No, djeluju uvjerljivo, imaju klauzule pravomoćnosti”, poručio je.
Predsjednik Vrhovnog suda rekao je da se ne može reći da je to što su sudovi radili do kraja provedeno lege artis, ali ne može im se do kraja ni zamjeriti. “Vidjet ćemo što će od svega toga biti, pitanje je hoćemo li ikad uspjeti otkriti pravu istinu. Problem je nastao u DR Kongo. Oni su uveli tu zabrnu 2016., ali su odonda imali preko sto odluka o međunarodnom posvjenju. Problem nastaje kad su sudovi i njihova vlada u velikom sukobu jer vlada odbija izdati izlazne dozvolu, čak i za djecu koju su sudovi leglano odobrili i onda je problem kako to legalizirati”, rekao je.
Zekanović Dobroniću: “Ni o čemu nemate stav”
Hrvoje Zekanović je rekao: “Ni o čemu nemate stav, želite se svidjeti svima. Snosite li odgovornost za zastaru u aferi Index i Vrtovi sunca i ako ne snosite, zašto ne snosite? Što ste napravili da sankcionirate suce koji su odgovorni za zastaru?”
“Svrha ovog izvještaja nije razgovarati o pojedinim predmetima. Naravno da osjećam moralnu odgovornost. Ne smijem govoriti o konkretnim predmetima”, rekao je Dobronić.
Grbin pitao o aferi Franak
Predsjednik SDP-a Peđa Grbin pitao je Dobronića u kojem se roku može očekivati sjednicu i donošenje odluke u aferi Franak.
“Bez obzira na sve što to pogađa 50 do 60 tisuća ljudi koji su konvertirali, to predstavlja proces odlučivanja pa ne mogu i ne smijem odgovoriti. Mogu reći da se radi sve što je normalan slijed u takvim slučajevima i da se zna da dva vijeća imaju suprotna mišljenja, to nije nemoguće, to se događa”, objasnio je Dobronić.
Katičić o presumpciji nevinosti
Krunoslav Katičić je pitao Dobronića kakav je njegov stav o presumpciji nevinosti.
“Činjenica da curi podatak na početku istrage, da novinari doznaju kad će netko biti priveden, to vrijeđa dostojanstvo i to nije dopušteno – tu ćemo morati provesti ozbiljnije istraživanje kad se ponovi. To je neprofesionalno, toga ne smije biti. Svi koji su pod istragama, za njih vrijedi presumpcija nevinosti, a problem je u načinu prenošenja informacija. Dijelom se nalazimo u situaciji kad se toliko ocrni čovjeka da je sucima teško donositi odluku. Mediji bi trebali biti profesionalniji. Imali smo ozbiljan slučaj koji se tiče suđenja. Prije nekoliko godina bili su prosvjedi protiv sudske prakse da ona olako tretira djela protiv spolnog uznemiravanja pa je uzet predmet s mora. Mediji su počeli pisati tako da su tog istražnog suca ocrnili, a da zapravo nikakve prave informacije nije bilo. Prikazali su to tako da je izvanraspravno vijeće donijelo odluku pod pritiskom medija koju je kasnije ukinuo Ustavni sud.”
Sandra Benčić o ovrhama i ovršnim postupcima
Sandra Benčić pitala je za preporuke u smjeru regulacije ovrhe, zastare dugova te kako gleda pitanje prodaje nekretnina u ovršnim postupcima.
“Te stvari su jasne. Čekali smo Ministarstvo da vidimo ima li namjere napraviti nešto oko ovršnog postupaka. Većina blokiranih su u domeni potrošačkog prava, ali temelj blokada su ovršni naslovi koji nisu vidjeli dana kontradiktornog postupka pred sudom. To su isprave koje su izdali ili javni bilježnici ili zadužnici ili solemnizirani ugovori. Iznenađujuće je da se opiremo promjeni sustava. Suština europskog zakonodavstva i sudske prakse da ovakav način izdavanja rješenje o ovrsi, gdje bilježnik izdaje rješenje bez uvida u meritum (ugovor), time se krši europsko potrošačko pravo. Iznio sam konkretne prijedloge. Čekat ćemo još malo Ministarstvo da se izjasni, a onda ćemo mi na Vrhovnom sudu na sjednici zauzeti stajalište po kojem ćemo to promijeniti i na to ćemo pozvati i sveučilišne profesore da se izjasne. Svaki sud ima punu ovlast otkloniti primjenu domaćeg zakona ako utvrdi da njezin konačni učinak onemogućuje punu primjenu direktive. To smo već davno trebali napraviti.”
‘Ovo stanje sada nije odgovornost samo ove Vlade i ministra, to je rezultat 30-godišnjeg zanemarivanja’
Bivši ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković dotaknuo se plaća i rekao da su plaće 2019. porasle. Napomenuo je da je digitalizacijom i raspravama na daljinu omogućeno kvalitetnije odrađivanje posla. “Zanima me, kad se to podvuče, imate li osjećaj da postoji sustavna namjera blokiranja pravosuđa?”, pitao je.
“Ovo stanje sada nije odgovornost samo ove Vlade i ministra, to je rezultat 30-godišnjeg zanemarivanja pitanja uređenja sudskih zgrada i sad je to došlo do kraja. Ubrzalo se s potresima. Dosta se radi, uglavnom uz pomoć Svjetske banke. Unatoč svim naporima to jednostavno nije dovoljno. Mora biti više i sistematičnije. Radi se dosta, ali bez koncepcije. Treba nam graditeljski standard kako sudovi trebaju izgledati, koji su to minimalni uvjeti da bi se nešto moglo zvati sudnicom… Bez obzira na sve, sve sam rekao na podlozi činjenica. Pozvao sam sve predsjednike općinskih i trgovačkih sudova da čujem izvještaje o situaciji sa zgradama, zapisničarima/namještenicima i informatizacijom.
Unatoč svim naporima, Općinski sud u Zagrebu se uređuje, ali nije gotovo. Isto u Rijeci, u Splitu je pri kraju. Koliko nema sustavnosti u tome vidi se na primjeru zgrade suda u Zlataru koji je trebao biti županijski sud da bi to bilo ukinuto i sad je ostao samo općinski sud. Iz temelja se mora promijeniti poimanje kako sud treba izgledati.
‘Što se tiče plaća, pri dnu smo, ali nisam pobornik dizanja plaća jer su u Njemačkoj veće’
Marija Jelkovac je pitala o nedostatku kadrova i nedostatnim plaćama. “Jeste li napravili analizu plaća i kakve su u odnosu na druge državne dužnosnike te što predlažete?”
Pitala je i o motivaciji mladih ljudi da uđu u sustav.
“Što se tiče plaća, pri dnu smo, ali nisam pobornik dizanja plaća jer su u Njemačkoj veće. Treba podići plaću da se ljude može privući i zadržati. Ne postoji razlog zašto sudski savjetnik ne bi i dalje ostao u sustavu i da bude zadovoljan, a ne da imamo situaciju da dobri i iskusni savjetnici zbog nezadovoljavajuće plaće razmišljaju o odlasku sa suda”, odgovorio je Dobronić.
“Čini mi se da ste vi tu kao Don Quijote, idete na vjetrenjače, a vjetrenjače samo lete”, kazala je Vesna Nađ Dobroniću i zaključila: “Stanje u sudstvu je katastrofalno. Krivo je Ministarstvo, kriva je država.”
Odnos Ministarstva pravosuđa i Vrhovnog suda
Davor Bernardić se nastavio na Vesnu Nađ koja je istaknula činjenicu da danas ovdje nema ministra Malenice. “Kako surađujete s ministrom, da li ga pritišćete? Problem je niskih plaća, zapisničari bježe glavom bez obzira, neće imati tko raditi, prosječna plaća u sudstvu – u Njemačkoj osoba koja radi na trančiranju polovica ima veću plaću nego sudac u Hrvatskoj”, rekao je Bernardić.
“Kakav treba biti odnos Ministarstva i Vrhovnog suda? Mislim da tu ima veliko razilaženje u koncepciji. Razlika je u tome što mi jedini imamo ustavni položaj, mi smo jedini samostalan organ vlasti i u tom dijelu situacija je drugačija. Ministarstvo pravosuđa treba biti opća služba u službi sudova. Oni to dijelom rade, ali radi li se to dobro, to ipak ne zadovoljava, a oni nemaju taj odnos u pristupu da je to njihova osnovna obaveza. Njihova glavna dužnost je osigurati nam uvjete za rad”, rekao je.
Zata Đurđević: ‘Hoće li doći do objave presuda?’
Profesorica Zlata Đurđević pohvalila je izvješća. “Jesmo li na putu ukidanja državnih škola? Hoće li doći do objave presuda?”
“Što se tiče državne škole, mi smo razgovarali o tome i nismo bili oduševljeni promjenama. Sudski savjetnici koji su u sustavu, ocjenjivanje će biti ključno, a to će raditi predsjednik suda. Odmah smo rekli da to nije dobro. Čini mi se da to uvođenje državne škole ipak dvojben, postavlja se pitanje što bi netko tko je položio pravosudni ispit to iznova trebao dokazivati? Ljudi se tako iscrpljuju prije nego se i mogu natjecati za mjesto suca.
Što se tiče objava presuda, Ministarstvo ima nešto u planu 2024./2025. Mi smo se na Vrhovnom sudu dogovorili da presude koje su dostupne samo sucima na portalu odmah budu dostupne svim odvjetnicima u RH uz minimalne preinake. Oni će se morati obvezati da neće imena stranaka igdje iznositi. Odmah bi se moglo sve bitne odluke koje donosimo i koje su objavljene, učiniti dostupne odvjetnicima.”
Istrage sele iz tužiteljstva u policiju? “Ne dolazi u obzir”
U posljednjoj replici Mišel Jakšić je pitao o informaciji da se istrage sele iz tužiteljstva u policiju.
“To ne dolazi u obzir. Položaj DORH-a je definiran Ustavom, pitanje je mogu li im se oduzeti ovlasti, i sad policija sudjeluje u istražnim radnjama, a bitan princip je taj – moramo uvesti pojam pravne kulture, odnosno pravne tradicije. Ako nemamo tradiciju da je policija ta koja optužuje, onda se takve temeljne stvari ne mogu stalno mijenjati. Moramo se držati naše tradicije, a to radi DORH”, rekao je Dobronić.
Replike su završene, slijedi stanka od pet minuta.
‘Vlada će predložiti Saboru da se izvješće prihvati’
Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Juro Martinović rekao je: “Vlada će predložiti Saboru da se izvješće prihvati.”
Potom je nabrojao što je sve Vlada napravila za poboljšanje pravosudnog sustava. “Da bi ministar pravosuđa bio na svim mjestima gdje bi trebao biti, trebalo bi ih biti četiri. Zato imamo tri državna tajnika. Ministar je danas u Parizu, bit će cijeli ovaj tjedan ondje”, rekao je.
Grmoja: ‘Moramo doći do potpune istine, u pitanju je moguća trgovina djecom’
Nikola Grmoja je istaknuo da su upravo mediji potaknuli određene istrage. “Zanima me i pitanje vraćanja ovrha na sudove. Javni bilježnici preuzimaju sve više predmeta, Vlada predlaže i novi Zakon o izvanparničnom postupku da se još više toga prebaci na njih, ali smatram da to nije dobro”, dodao je.
“Mislim da do potpune istine u slučaju Zambija moramo doći. Sami ste rekli da nije sve bilo lege artis. Spominjao se sud u Zlataru i sumnjive odluke, sve treba istražiti. Moramo doći do potpune istine, u pitanju je moguća trgovina djecom”, rekao je još.
“Ministarstvo gospodarstva radi na prijedlogu Zakona. Očitovao sam se o tome. Moramo određene direktive prenijeti. EU je ozbiljnije pristupila kolektivnim tužbama nakon ove presude za Potrošač. Nismo mi tu do kraja slobodni, radimo to jer moramo po EU direktivi. Kolektivna tužba je opasna stvar jer će iza sebe imati nezadovoljne ljude, a može dovesti i do propasti poduzetnika koji ne mora biti kriv, otvara se prostor za velike manipulacije.
Što se tiče prenošenja poslova na bilježnike, tu postoji problem. Doista treba biti oprezan s tim. Uvode se izmjene u zemljišno-knjižnim postupcima, ali ja bih to stavio u širi kontekst – prisutan je trend da se činjenica preopterećnosti sudova koristi za obrazloženje za postupno smanjenje nadležnosti sudova. Taj problem prebacivanja nadležnosti, odnosno oduzimanja nadležnosti počeo je s prvom varijantom Zakona o predstečajnoj nagodbi koja je bila nevjerojatna. Fina je dobila ulogu suda i kad odluči ona, sud je samo morao odobriti. To je zastrašujuće. Kasnije je izmjenama zakona to ispravljeno. S druge strane se bilježnici ne koriste za neke nadležnosti koje može”, dodao je.
Zekanović: ‘Jeste li ispunjavali normu?’
Hrvoje Zekanović je uputio repliku i pitao kakvu je normu imao kao sudac i je li je ispunjavao.
“Kao sudac sam u glavnini staža bio jedan od sudaca koji je imao najveći broj predmeta, no u posljednjoj fazi kad sam počeo dobivati teže parnične predmete, onda se dogodilo da jedne godine nisam imao ispunjenu normu. S druge strane, ranijih godina sam najviše rješavao. Ako se moram ocjenjivati, u tom razdoblju od 25 godina vjerojatno sam od onih koji je riješio najviše predmeta”, odgovorio mu je Dobronić.
‘To je specifičan problem koji zahtijeva da se suci u njega udube’
Peđa Grbin je pohvalio izvješće: “Vidi se napredak u objektivnosti prikaza.” Dodao je primjere otpadanja fasade sa zgrade suda i naveo sudski postupak u kojem je tužen, a u tri godine nije bilo nijednog ročišta.
Dalija Orešković je rekla da je tu prisutno licemjerje. “Bauk je istaknuo da ste izabrani uz veliku potporu Sabora. Dio oporbe ima vlast na lokalnoj razini, kao i sporove. Nisam vidjela inicijativu da se sudski postupci obustave ili se krene u proces mirenja. Često ti postupci služe za izvlačenje novca na netransparentan način putem odvjetničkih usluga.”
Damir Habijan je dobio priliku za repliku Grbinu: “Volio bih da je Grbin učinio nešto po tom pitanju. Kad govorite o stanju u pravosuđu, budite objektivni i osvrnite se na ono što ste mogli, a niste.”
“S obzirom na to da je replika, onda ću i odgovoriti. Govorite o milijunima uloženim, a to ne bi bilo dovoljno ni za obnovu suda u Puli. Vaš odgovor pokazuje nerazumijevanje između politike plaće i povećanja plaće”, odgovorio je Grbin.
Uključio se i Dobronić: “Što se tiče RBA zadruga, to je još na prvom stupnju. To je specifičan problem koji zahtijeva da se suci u njega udube.”
‘Razgovarali smo o zastarama i kako da se to ne ponavlja’
Zekanović se vratio na sudsku normu i prozvao Dobronića da mu nije odgovorio na pitanje. “Vezano uz zastaru dva predmeta – afera Index i Vrtovi sunca – što planirate”, pitao je.
“O konkretnim slučajevima ne razgovaramo. Sazvao sam sjednicu, razgovarali smo o zastarama i kako da se to ne ponavlja. Neću konkretno odgovarati, stvar je složena i nisam pokrenuo stegovne postupke jer sam procijenio da to ne bi bilo opravdano, ali sam upozorio da ću to napraviti ako se bude ponavljalo”, rekao je Dobronić.
‘Neke obrasce postupanja moramo iznova formulirati’
Sandra Benčić je među ostalim komentirala neovisnost sudaca. “Osim karijernih sudaca imamo barem petinu sudaca koji ulaze iz drugih pravnih područja – odvjetnici i slično. To bi napravilo kvalitetnog propuha”, rekla je.
Dobronić je odgovorio: “Tumačenje norme je problem na koji je ukazao Ustavni sud. Rješava se, ali sporo. Neke obrasce postupanja moramo iznova formulirati. I ja sam prošle godine poslao svim sucima tekst koji je sastavila EK i koji je sabrala svu relevantnu praksu suda.
Što se tiče plaća, više se ne određuju uredbom. Ako želimo napredovati, što vjernije moramo preslikati rješenja koja postoje u standardnim zemljama tipa Njemačke ili Francuske. Ako netko vozi automobil od milijun kuna, porezna uprava ondje to standardno provjerava, a to nama nedostaje.”
‘To ćemo dovesti u red’
Nataša Tramišak je spomenula velik broj predmeta, a mali broj sudaca. Također je zamolila komentar o nadležnosti sudova.
“Što se tiče spajanja prekršajnih i općinskih sudova, postojao je zahtjev od EU-a da se smanji broj sudova općenito i to se tako napravilo. To ćemo dovesti u red”, rekao je Dobronić i dodao:
“Predmeti koji stvaraju zagušenje su povećani broj CHF-a, deseci tisuća radnih sporova iz kolektivnih ugovora… Samo kad se ta dva uzroka zbroji, to je od 100 do 150 tisuća tužbi i taj višak stvara zagušenje.”
‘Potpuno nefunkcioniranje demokracije u Hrvatskoj’
Zlata Đurđević je istaknula da ne postoji nikakva odgovornost prema građanima od strane vlasti kad se tek sad raspravlja o ovim izvješćima. “To pokazuje potpuno nefunkcioniranje demokracije u Hrvatskoj. Iako je pravosuđe jedan od najvećih problema koje imamo, vlast ne pokazuje dovoljno razumijevanja”, rekla je i upozorila na manjak demokratske kulture u Hrvatskoj.
Istaknula je da je pitanje neovisnosti pravosuđa ne samo pitanje sudstva i DORH-a, nego i države da osigura uvjete rada.
Prihvaćena izvješća predsjednika Vrhovnog suda
Mišel Jakšić je zahvalio Radovanu Dobroniću na dolasku.
Nakon minute stanke kratko je izlaganje o zatvorskom sustavu imao državni tajnik Juro Martinović.
Oba izvješća prošla su jednoglasno i time je sjednica Odbora za pravosuđe zaključena.
Komentari