Zvuči nestvarno, ali po broju zaposlenika mala IT tvrtka iz Solina Codeasy odrađuje nevjerojatan i vrlo ozbiljan posao razvoja softvera za cjelokupni zdravstveni sustav Velike Britanije. Zvuči nemoguće, ali upravo su mladi stručnjaci Codeasyja razvili platformu za izradu mobilnih aplikacija za čuvene američke muzeje, između ostalih u New Yorku i New Orleansu. Zvuči nevjerojatno, ali vlasnik i direktor IT tvrtke Codeasy Ivan Biliškov, njegova “desna ruka” Mirela Mravak, direktorica operativnog poslovanja, i njihov kreativni tim razvili su “Voice of Norway”, projekt koji potiče razvoj norveškog turizma putem platforme-vodiča kroz usluge i informacije o prirodnim, kulturnim i povijesnim znamenitostima Norveške. Svi projekti razvijeni su uz pomoć umjetne inteligencije, pa i „Necogi”, inovativan i multidisciplinaran pristup zaštiti Jadranskog mora, što je sasvim logično ako se zna da je Ivan Biliškov doktorand na splitskom FESB-u iz područja umjetne inteligencije. Ali posebno mjesto i društvenu vrijednost ima anoniman, besplatan, siguran i dostupan projekt očuvanja mentalnog zdravlja, platforma Pomozi.hr.

S Ivanom Biliškovom i Mirelom Mravak razgovarali smo o Codeasyju i razvoju projekata, od kojih je trenutačno najzvučniji i najvažniji razvoj softvera za britanski zdravstveni sustav kojim se omogućavaju bolja skrb i komunikacija između pacijenata i liječnika. Mirela Mravak objasnila je primarne karakteristike i prednosti toga projekta:

“U vremenima smo kad je digitalizacija poslovanja nužna, posebno nakon što nam je covid ograničio kretanje i onemogućio obavljanje niza poslova izvan kuće. Kako je zdravstvena skrb primaran aspekt našeg života, dobili smo ponudu za izradu softvera koji bi olakšao svu komunikaciju između liječnika i pacijenata. Aplikacija na kojoj smo mi iz tvrtke Codeasy, odnosno, Loop d.o.o, surađivali s britanskom tvrtkom Qrypta, koja ju je plasirala na tržište Velike Britanije, zove se Switfly. Mi smo je, dapače, dodatno unaprijedili i nadogradili znanjem koje smo stekli radeći na bolničkim sustavima. Danas shvaćamo da smo stvorili alat koji pruža kompletno rješenje za komunikaciju između doktora i pacijenata, štedeći vrijeme doktorima i pacijentima kroz lakšu i jednostavniju razmjenu informacija.“

Aplikacija Voice of Norway razvija norveški turizam; uz pomoć UI-ja mogu se obilaziti razne lokacije, a audio-vodič govori o zadanom događaju ili mjestu. FOTO: Codeasy

Zanimalo nas je što u praksi znači zamjena za ljudsku interakciju kojom i pacijent i liječnik štede vrijeme i što statistika kaže o uspješnosti i koristi te aplikacije. “Aplikacija je stvorena s ciljem uštede vremena i doktorima i pacijentima, a opet da u puno kraćem i bržem periodu dobiju sve potrebne podatke i informacije. Naime, pacijenti dobivaju upute za svu potrebnu brigu i skrb, ali i podsjetnike koje mogu pročitati iz udobnosti vlastita doma”, naglasila je direktorica operativnog poslovanja Mirela Mravak. “Pacijenti ne troše vrijeme na dolaske do bolnica, već putem SMS-a dobiju informativne upute, obrasce za ispunjavanje, podsjetnik na termine, zahtjev za slanjem dodatne dokumentacije, ograničenja i procedure vezane za predoperativne zahvate, no i upute koje ih nakon operacije vode kroz proces oporavka. Naprimjer, koje reakcije na tretman su im prihvatljive, a za koje se trebaju javiti doktoru. Usto, aplikacijom se može komunicirati s liječnikom i putem videopoziva, a putem SMS-a dobiti i opciju online plaćanja. S druge strane, liječnicima ostaje puno više vremena za temeljitiju obradu većeg broja pacijenata, jer se cirkulacija ljudi i količina administracije poprilično smanjuju. Time se i liste čekanja automatski skraćuju ubrzavajući cijelu proceduru poslovanja. Samo u 2020. godini, kada smo razvili aplikaciju, dobili smo više od 44.000 pacijenata, kojima je poslano više 200.000 SMS-ova. Pacijenti su ispunili više od 9000 dokumenata na daljinu dok su klinike dobile više od 10.000 ispunjenih pozitivnih recenzija na Googleu”, istaknula je Mirela Mravak.

Postavlja se pitanje zašto postojeći hrvatski zdravstveni sustav nema takav program. Hoće li ga možda aplicirati na Centralni zdravstveni informacijski sustav Republike Hrvatske (CEZIH)? “Na to pitanje teško možemo ispravno odgovoriti. Svoj proizvod smo razvijali za potrebe britanskog tržišta jer je to tržište tada bilo puno zrelije za takav tip aplikacija”, naglasila je Mirela Mravak, uz napomenu: “Nismo isključivi ni prema primjeni te aplikacije u Hrvatskoj. Naime, otkad se taj projekt spomenuo u javnosti, već imamo iskazan interes privatnih klinika koje su prepoznale benefite za svoje poslovanje. Hoćemo li postupno mijenjati sustav, smanjiti repetitivne poslove, skinuti teret s radnika u zdravstvu, a istodobno u fokus staviti same pacijente koji će dobiti svu potrebnu brigu i pravovremene informacije, pokazat će vrijeme. Ne odbijamo moguću suradnju ni s CEZIH-om i hrvatskim zdravstvenim sustavom. Bojim se da se odluke o takvim promjenama u sustavu odvijaju puno sporije od donošenja odluka po kojima se radi u privatnim klinikama. No otvoreni smo za sve opcije.“

O uplivu umjetne inteligencije u taj projekt i koristima od korištenja UI-ja u zdravstvu, pitali smo 36-godišnjeg direktora tvrtke Codeasy Ivana Biliškova.

Mirela Mravak, direktorica operativnog poslovanja tvrtke codeasy, i Ivan Biliškov, vlasnik i direktor tvrtke. FOTO: Ivana Ivanovic/PIXSELL

„Swiftly je trenutno u zatvorenom testiranju. Ima dva sustava kojima upravlja umjetna inteligencija. U jednom se umjetna inteligencija brine o ciljanim promocijama baziranim na individualnim preferencijama pacijenata. Time pacijente možemo proaktivno educirati o potencijalnim zahvatima i tretmanima, dati im informacije o zadnjim otkrićima i pomacima u medicini vezanim za njihovo stanje i slično. Time osiguravamo edukaciju pacijenata, dobivamo njihovo povjerenje te ih zadržavamo kao zadovoljne klijente klinike“, naglasio je Biliškov. “Drugi alat je chatbot koji pruža pacijentima bolju komunikaciju s klinikom. Istovremeno daje i pristup nekim povijesnim podacima o pacijentu, zakazanim terminima i slobodnim liječnicima te tako smanjuje opterećenje recepcije klinike jer je kroz njega moguće provjeriti svoje termine, otkazati ili zakazati novi termin, upitati o svom tretmanu i dobiti neke dodatne prilagođene informacije. Zdravstvo će se sve više koristiti umjetnom inteligencijom, bilo u prepoznavanju objekata sa slike (tumori, upale i slično) ili statističkoj obradi velike količine podataka, pa čak do predviđanja i zaključivanja na velikom setu podataka i kombinacija”, kazao je Ivan Biliškov.

Kakve sinergijske efekte može imati takav program? „Program tog tipa ima benefite za sve uključene strane; pacijenti dobivaju bolju skrb i njegu te informacije dobivaju pravovremeno. Liječnici lakše komuniciraju s pacijentima te ih na vrijeme mogu obavijestiti i dobiti ili poslati potrebnu dokumentaciju. Recepcija klinike se rasterećuje, a istovremeno se stvara bolji odnos s pacijentima”, naglasila je Mirela Mravak.
Ivan Biliškov je kao magistar inženjerskog računarstva kroz proteklih petnaest godina imao vrlo zahtjevan i izazovan poslovni put, a prekretnica se dogodila otkupom njegova prvog startupa koji je razvijao s jednom američkom tvrtkom. Nakon otkupa njihova startupa, slijed događaja bio je i očekivan: na temelju postignutog počeli su pristizati projekti, a zbog velikog broja preporuka samo im je rastao broj klijenata.

Radni tim Codeasyja stvorio je Voice of Norway, u europskim relacijama izuzetno vrijedan projekt razvoja norveškog turizma. “Voice of Norway je bio posljedica preporuke prethodnog zadovoljnog klijenta. Od početka naš zadatak nije bio pretočiti ideje klijenta u aplikaciju, već smo bili izravno uključeni u razvoj projekta u svim aspektima. Sudjelujemo u marketingu, dizajnu, prodajnim strategijama te definiranju stvari koje bi trebalo napraviti, a koje će osigurati konkurentnost na tržištu. Volimo i biramo projekte u kojima se možemo suživjeti s proizvodom, gdje možemo dati i veći doprinos od onog što je prvotno zatraženo od nas, one projekte u čiji uspjeh vjerujemo. Jedan od njih bio je Voice of Norway. Aplikacija koja obuhvaća sav norveški turizam odgovarajuće pokriven u više zanimljivih kategorija. Bilo da putujete s djecom, bilo da želite aktivnosti na otvorenom ili zatvorenom ili vam, pak, više znači da vam netko napravi cijeli itinerar višednevnih aktivnosti. U projektu je obuhvaćeno dosta gradova u kojima su razgledavanje i obilazak prirodnih, povijesnih i kulturnih znamenitosti i zanimljivih mjesta, uvelike olakšani. U aplikaciji možete prethodno napraviti svoj plan ili se jednostavno prepustiti slobodnom obilasku. No onog trenutka kad zakoračite na jedan od obuhvaćenih punktova, u priču se na vašem mobitelu uključuje audio-vodič koji vam počinje govoriti o događaju odnosno mjestu na kojem se nalazite. Nekoliko mjesta ima i doživljaj ‘proširene stvarnosti’ kada se na mobitelu pokaže zanimljivo interaktivno iskustvo te u virtualnom možete doživjeti i stvarni svijet. Naprimjer, pokaže vam se gospođa u narodnoj nošnji ispred kuće u kojoj je rođena te opisuje zanimljivosti iz svoje prošlosti. Svakako sveobuhvatno zamišljena turistička aplikacija koja je u Norveškoj jako dobro zaživjela”, objasnila je Mirela Mravak.

Ali zašto Hrvatska nema takav poticajan vodič i turistički proizvod?

„Nakon nekoliko godina razvoja i jačanja ovog proizvoda na norveškom tržištu, upustili smo se u raspravu i vrlo brzo je postignut dogovor. Međutim, hrvatski turistički proizvod nismo, naravno, mogli nazvati ‘Voice of Norway’. Stoga smo odlučili da će to biti ‘Guide To Go’, s kojim svaka sljedeća franšiza neće imati prepreku”, kaže Mirela Mravak.

U kojim segmentima u takvom projektu pomaže umjetna inteligencija? “Inicijalno smo umjetnu inteligenciju iskoristili da automatski prevodi s originalnog na ostale jezike, čime smo proširili ponudu jezika u aplikaciji i time osigurali veći doseg”, objasnio je Ivan Biliškov. “Nakon toga smo primjenu umjetne inteligencije vidjeli u automatskoj sintezi glasovnih snimki iz teksta. Time smo omogućili da korisnici na vlastitom jeziku čuju snimke vezane uz interesne točke. Osim toga, umjetnu inteligenciju koristimo za pomoć pri pisanju sadržaja, predlaganje zanimljivosti i atrakcija vezanih za preferencije korisnika, automatsku detekciju i klasifikaciju korisničkih komentara, sugeriranje autorima zadovoljavaju li način i stil pisanja standarde kvalitete koje aplikacija želi imati. U planu imamo još i generiranje dinamičkih itinerara ovisno o lokaciji korisnika, koliko su vremena proveli na kojoj zanimljivosti uzimajući u obzir trenutno stanje u prometu, raspored javnih prijevoznih sredstava i radno vrijeme lokacija koje žele posjetiti”, precizirao je Ivan Biliškov daljnje korake u primjeni umjetne inteligencije.

Tvrtka Codeasy ima dobro uhodan tim mladih ljudi s velikim iskustvom. FOTO: Ivana Ivanovic/PIXSELL

Kreativni tim Codeasyja razvija i projekt „Necogi”. Što je Necogi? Najkraći odgovor je „playground za umjetnu inteligenciju“, ujedno i doktorski rad Ivana Biliškova.

“Necogi je naš vlastiti projekt koji primjenjuje umjetnu inteligenciju. Svrha projekta je detektirati, potom i klasificirati objekte na moru, ispod mora te na obali, i to najmanje invazivnom metodom – bespilotnom letjelicom odnosno dronom”, naglasila je Mirela Mravak. “U tom procesu htjeli smo što brže i efikasnije pronaći objekte koji ugrožavaju more i vrste u Jadranskom moru kako bi isti što prije bili uklonjeni, koristeći znanje koje imamo iz domene obrade slika upotrebom umjetne inteligencije. Da bi se lakše izvukao otpad, ali i nadgledalo stanje zagađenosti, bitno je znati koliko je otpada na kojoj lokaciji. Necogi je alat koji rješava taj problem brže nego dosadašnje metode. U tom procesu kolegica Antonija Glaurdić, koja je glavna voditeljica projekta, ujedno biolog i ekolog mora, uočila je razne migracije u podvodnom svijetu, uključujući i zaštićene vrste na koje smo dodatno obratili pažnju. Ukratko, Necogi predstavlja inovativan i multidisciplinaran pristup zaštiti Jadranskog mora, spajajući snagu umjetne inteligencije s poznavanjem morskog okruženja. Projekt nudi efikasna rješenja za problem otpada u i na moru, ali i doprinosi boljem razumijevanju i očuvanju morske bioraznolikosti”, objasnila je Mirela Mravak.

“Razvoj tog projekta je motiviran željom da pomognemo lokalnoj zajednici i očuvamo svoje more. Baš zato je tema mog doktorskog rada detekcija objekata ispod površine mora. Tako u ovom projektu spajamo zadnja znanstvena istraživanja iz područja, umjetnu inteligenciju, biologiju mora i ljude koji dijele isti cilj. Necogi je prepoznat kao alat koji ima potencijala, međutim, prepreka su nadležnosti i odgovornosti državnih entiteta zaduženih za priobalni pojas. Nama je cilj da to uđe u praktičnu primjenu, a za prodaju moramo još imati malo strpljenja“, rekao je Biliškov.

Moramo posebno istaknuti dobitke od višegodišnjeg razvoja nagrađivane platforme za američke muzeje i organizacije, presudne za pozicioniranje Codeasyja na američkom i europskom tržištu. „Sam početak CultureConnecta bio je jako rizičan zbog otpora digitalizaciji muzeja. Vlasnici muzeja i kustosi prije desetak godina još nisu vidjeli kako će aplikacije mijenjati svijet, a time ni potrebu da svaki muzej ima svoj prostor u digitalnom svijetu”, istaknuo je Ivan Biliškov. “Kad smo započeli s izradom platforme, ideja je bila da kustosi i djelatnici muzeja imaju mjesto gdje brzo mogu prezentirati novu izložbu, organizirati događaje, najaviti umjetnike i slično. Budući da svaki muzej ima svoj poseban izričaj, jedna aplikacija koja objedinjuje sve nije bila moguća. Zato smo napravili platformu koja zapravo izrađuje mobilne aplikacije. Djelatnici muzeja bi se spojili na našu platformu, dodali medijski i tekstualni sadržaj, odabrali temu. Nakon što bi postavili sve parametre izgleda i ponašanja prema želji, mogli su u jako kratkom vremenu dobiti vlastitu aplikaciju. Tada sam okupio desetak stručnjaka koji su nekoliko godina neumorno radili na izradi te platforme i osiguravali neprestan priljev novih značajki. Tim je bio jako uhodan. U Codeasyu i danas radi nekoliko ljudi koji su radili na originalnoj aplikaciji CultureConnect. Stekli smo dobro iskustvo u praksi izrade softvera takvog kalibra, definirali smo interne procese te našli način da dobro funkcioniramo. Da nije bilo projekta CultureConnect, smatram da danas Codeasy ne bi bio na ovim temeljima. To je bilo jedno zabavno i poučno iskustvo iz kojeg sam naučio puno o vođenju timova i prodaji, ali i funkcioniranju prodaje kompanije i prava“, s ponosom je istaknuo Ivan Biliškov te izdvojio dvije velike američke muzejske institucije: “New Orleans Museum of Art i New York Historical Society prva su dva značajnija muzeja koja smo doveli na platformu, zbog toga su nam urezani u pamćenje nakon toliko godina. Nakon njih smo za klijente dobili i Mississippi Museum of Art, Alexandria Museum of Art, Lowe Art Museum te mnogo drugih, ali NOMA i NYHS postavili su temelje za poboljšanja koja smo dodavali na platformu kako bismo mogli akomodirati lepezu njihovih usluga i izložbi. I danas NYHS ima najveću zbirku od čak 132 Tiffany lampe na izložbi”, naglasio je Biliškov.

Novi projekt, platforma Pomozi.hr, obilježio je aktivnosti posljednjih nekoliko mjeseci u Codeasyju. Što ta platforma donosi, kakvi su joj smisao i sadržaj? “Pomozi.hr nastao je s ciljem ukazivanja na važnost mentalnog zdravlja, koje je jednako bitno kao i ono fizičko. Isto tako, htjeli smo približiti umjetnu inteligenciju ljudima koji je još do sada nisu koristili zbog predrasuda i bojazni”, objasnila je Mirela Mravak. “Kako smo specijalizirani u području umjetne inteligencije, potražili smo mišljenja i savjete stručnih ljudi, psihologa i psihijatara iz cijele Hrvatske. Platforma Pomozi.hr posebna je po tome što je besplatna, anonimna, dostupna 0-24 sata, sigurna, nema registracije niti sprema ikakve kolačiće u svrhu praćenja korisnika. Cilj nam je bio dati svakoj osobi s ovog govornog područja na poklon platformu kojoj se mogu povjeriti i obratiti u svakom trenutku, gdje god se nalazili. Svjesni smo i da mladi prvenstveno komuniciraju putem mobitela, možda se srame obratiti se nekome, stoga je podrška nakon samo jednog klika tu za njih. Isto tako, postoje osobe koje u svom mjestu nemaju dostupnu stručnu pomoć ili joj se jednostavno boje obratiti. Kada dođu na stranicu Pomozi.hr, cilj je utješiti, ohrabriti, pružiti određene smjernice koje na kraju ukazuju na važnost stručne pomoći i obraćanja stručnim osobama”, rekla je Mirela Mravak.

Biliškov je objasnio kako je umjetna inteligencija implementirana u taj projekt i zašto ona nije zamjena za psihologa ili psihijatra, a ni Google-doktor: „To je platforma za utjehu i podršku koja za krajnji cilj ima potaknuti korisnika da se obrati stručnim osobama. U kreaciji te platforme koristili smo nekoliko alata umjetne inteligencije kod kojih svaki set poruka prolazi kroz proces obrade koji detektira razinu situacije prema kojoj se formira odgovor. Također je i konverzacija koncipirana da vas potiče na razgovor protupitanjima te podržavajućim stilom nastavlja s vama komunicirati, pružajući vam utjehu u vašoj situaciji.”

Što odlikuje i razlikuje Codeasy od ostalih tvrtki kad su u pitanju pravila u organizaciji posla, radnog vremena i izvršenja radnih obveza? “Kao i više manje sve IT tvrtke, imamo fleksibilno radno vrijeme koje se najčešće koristi tako da između 8 i 10 sati svi pristižemo na posao. Slijedi zajednička jutarnja kava u kojoj dogovorimo obveze i zaduženja za taj dan, ali i brainstormamo ako smo u potrazi za nekim rješenjem. Potom se svatko okreće svom poslu. Trudimo se da nam je sve transparentno tako da imamo redovite obavijesti po pitanju projekata i strateških odluka. Naime, kako je naš posao sjedilački, shvatili smo da svi imamo potrebu za malo većom fizičkom aktivnošću. Potom smo od jedne prostorije napravili mini teretanu. Zatim smo postavili VR. Posljednje smo ugurali i bubnjeve. Za svakoga ponešto. Ali nismo zapostavili ni edukaciju pa svaki zaposlenik Codeasya ima slobodu na svom radnom mjestu čitati knjige, a za svaku pročitanu knjigu ostvaruje bonus. Izrazito cijenimo samoinicijativu i ulaganje u sebe, jer time ne samo da dolazi do rasta zaposlenika već i tvrtke. Pomislit ćete da je to najdraži benefit naših kolega, ali ipak su svi suglasni da je to ručak iz restorana svakog radnog dana“, objasnila je Mirela Mravak neke specifičnosti u funkcioniranju Codeasyja.

Zaposlenici Codeasyja na radnome mjestu imaju teretanu, glazbene instrumente, a postavili su i VR. FOTO: Ivana Ivanovic/PIXSELL

„Trenutno radimo za poznati automobilski brend projekt za internu upotrebu, isto tako i za bankarski sektor, ali i za eHealth, o kojima zbog ugovornih obveza još ne smijemo govoriti“, otkrio je Biliškov. No ne smijemo prešutjeti ni jednu sjajnu akciju i stalnu pomoć koju Codeasy. pruža dječjem šahovskom klubu iz Vukovara.

„Kao i više-manje svaka tvrtka, godinama smo pomagali raznim udrugama, međutim, kad je prije dvije godine na našu adresu stigao e-mail za male šahiste iz Vukovara, jednostavno nismo mogli ostati ravnodušni“, prisjetila se Mirela Mravak. „Klub je bio pred zatvaranjem, no tada su tri hrabre i ustrajne majke malih šahista odlučile preuzeti vodstvo i podići klub. Na njihovu priču i razvojni put nismo ostali imuni te smo odlučili sav budžet namijenjen sponzorstvima i donacijama, preusmjeriti samo na njih. Od tada ih svim snagama i resursima podupiremo. Oni su promijenili naziv u ŠK Codeasy Vukovar te u međuvremenu postali najveći dječji šahovski klub u Hrvatskoj. U tom razrušenom gradu oni su naši mali borci, srčani i požrtvovni, odlični timski igrači, ali također skromna i izrazito pristojna djeca. Klub ima i pravi dijamant, a to je Petar Kovač koji je bio kadetski pobjednik Hrvatske u kategorijama U-11, U-13, U-15, juniorski državni prvak U-17 u standardnom šahu i U-18 te u blitzu i u rapidu prošle godine, seniorski prvak u sve tri kategorije, drugi u Europi u blitzu 2022., a treći na europskom timskom rapidu prošle godine. Tri godine zaredom je sportaš godine grada Vukovara, a proglašen je i perspektivnim sportašem. No i ostali članovi su iznimno uspješni pa su tako ove godine djeca iz Vukovara prvaci Istoka, ali i pojedinačni prvaci. Ako tim primjerom potaknemo druge tvrtke da naprave isto i pruže podršku onima kojima je potrebna – vrijedilo je“, zaključila je Mirela Mravak.