Bruxelles može prestati brinuti zbog pritiska finske krajnje desnice da zemlju izvuče iz EU-a, barem za sada, rekla je nova ministrica vanjskih poslova te nordijske države.

Nova šefica finske diplomacije, Elina Valtonen, rekla je kako vjeruje da politički program koalicijske vlade, objavljen ranije ovog ljeta nakon dugih razgovora, pokazuje vladinu proeuropsku liniju.

Krajnje desna Finska stranka, druga od četiri vladajuće stranke nakon njezine Stranke nacionalne koalicije (NCP), ostaje predana onome što naziva “dugoročnim” ciljem izlaska Finske iz EU, rekavši da je Bruxelles uzeo previše političko odlučivanje daleko od nacionalnih prijestolnica.

Ali u programu finske vlade – koji između ostalog opisuje Finsku kao “aktivnu, pouzdanu državu članicu orijentiranu na rješenja” – malo je znakova neslaganja Finske stranke protiv proeuropskog stava NCP-a.

“Nitko ne očekuje da će se sve koalicijske stranke složiti oko svega, ali ono oko čega se stranke trebaju složiti je rezultat pregovora, a to je vladin program, a tu mislim da imamo vrlo dobar stav o politici EU-a”, rekla je Valtonen.

“Stranka Finaca je rekla da je izlazak iz EU-a kao dugoročni cilj, što god to značilo, ali trenutno ono što nas zanima su naredne četiri godine i ne očekujemo da će zagovarati izlazak Finske iz EU tijekom tog vremena”, dodala je.

Ove bi riječi trebale pružiti izvjesnu sigurnost u Bruxellesu, gdje su mnogi glavni proeuropski kreatori politike desnog i lijevog centra s pažnjom promatrali uspon krajnje desnice u raznim dijelovima bloka.

Uspon Giorgie Meloni u Italiji predstavlja najradikalniji zaokret u ravnoteži snaga, no u Švedskoj su zadnjih tjedana sve glasniji pozivi krajnje desnih Švedskih demokrata da se ovlasti iz Bruxellesa vrate Stockholmu.

Sredinom kolovoza Stranka Finaca je održala svoju godišnju konferenciju u gradu Tampereu na jugozapadu zemlje, a zastupnik Jussi Halla-aho, stranački kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima, ponovio je kao cilj izlazak iz EU-a, navodeći “demokratski deficit” uzrokovan politikom Bruxellea. Delegati na događaju napali su klimatsku strategiju EU-a, među ostalim politikama, nazivajući je “diktatorskom”.

“Invazija je pokazala ne samo da je Zapad ujedinjen, već i da je EU ujedinjena u podršci Ukrajini i zauzimanju jasnog stava protiv Rusije. To je nešto što Finci stvarno vole podržavati”, rekla je.

Podrška EU-u u Finskoj ostaje relativno jaka, s izvješćem finskog poslovnog lobija EVA u svibnju koje pokazuje da je 64 posto Finaca “pozitivno mišljenje” o EU (na temelju odgovora 2043 osobe).
Široki portfelj

Dok su hodnici moći u helsinškom parlamentu uglavnom prazni zbog ljetne stanke, prvih nekoliko tjedana na poslu za Valtonen bilo je naporno.

Osim što je obranila vladine EU politike, ministrica vanjskih poslova rekla je da je bila usredotočena na to da finski ulazak u NATO – nakon pristupanja u travnju – prođe glatko, piše POLITICO.

Taj je potez izazvao ljutit odgovor niza ruskih dužnosnika. Ranije ovog mjeseca, ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je da je ulazak Finske u NATO, kao i vjerojatni budući ulazak obližnje Švedske, “ozbiljan destabilizirajući faktor”. Rekao je da će novo oružje vjerojatno biti raspoređeno u Finskoj i “sposobno pogoditi kritične ciljeve na sjeverozapadu Rusije”.

Finski mediji izvijestili su da je tijekom posjeta regiji u blizini finske granice početkom kolovoza, Nikolaj Patrušev, visoki ruski sigurnosni dužnosnik, optužio finske čelnike da “traže sukob” s Moskvom.

Valtonen je osporavala karakterizaciju svoje zemlje kao agresivne na bilo koji način prema svom istočnom susjedu. “Nismo ovdje da bismo bilo koga provocirali. Rusija se uopće ne treba osjećati ugroženom”, zaključila je.