Uspješno završen zadnji ovogodišnji samit EU-a

Čelnici zemalja članica Europske unije završili su u petak svoj sastanak na vrhu koji je neprekidno trajao 20 sati tijekom kojih su uspjeli riješiti blokadu višegodišnjeg proračuna i plana za oporavak i dogovoriti se o ambicioznim klimatskim ciljevima.

“Dogovor o financijskom paketu pokazuje da je moguće postići dogovor čak i kada su razlike u stajalištima velike”, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel.

Ovo je zadnji sastanak na vrhu EU-a tijekom njemačkog predsjedanja Vijećem EU-a.

Za svoj rad u posljednjih šest mjeseci Merkel je dobila pohvale od predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela.

“Dogovor o povijesnom paketu koji uključuje višegodišnji proračun i plan za oporavak ne bi bio moguć bez snažnog vodstva kancelarke i rotirajućeg predsjedništva”, rekla je von der Leyen.

Merkel je rekla da su postignuti rezultati plod timskog rada. Dodala je da njemačko predsjedništvo nije ispunilo sve što je bilo planirano, da je ostalo još posla, na kojem će nastaviti raditi sljedeće portugalsko rotirajuće predsjedništvo, kojemu je poželjela uspjeh.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel izrazio je zadovoljstvo rezultatima samita. “Moram reći da smo nakon nekoliko sati vrlo intenzivnih razgovora napravili vrlo velike iskorake za Europsku uniju u nekoliko područja”, rekao je Michel.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da je EU na ovom samitu prošla test.

“Ovo Europsko vijeće pokazalo je sposobnost djelovanja u suočavanju s puno izazova. Samit je bio test za Europu i uspjeli smo ga proći”, rekao je Macron.

Čelnici zemalja članica EU-a uspjeli su riješiti pitanje blokade sedmogodišnjeg proračuna i plana za oporavak.
Dogovor znači da su sve članice sada prihvatile kompromisni prijedlog za otklanjanje mađarsko-poljske blokade velikog financijskog paketa prema kojem se odluka o povezivanju dodjele europskih sredstava s vladavinom prava ne bi mogla primijeniti dok to ne odobri Sud EU-a.

Mađarska i Poljska blokirale su cijeli paket jer nisu pristajale da se dodjela europskih sredstava uvjetuje vladavinom prava.

Na kraju je uredba o mehanizmu vladavine prava ostala nepromijenjena, a Mađarska i Poljska su kroz interpretativnu izjavu dobile jamstvo da će se mehanizam koristiti objektivno i nepristrano.

U interpretativnoj izjavi se pojašnjava kako i kada se može aktivirati mehanizam kojim se uvjetuje dodjela europskih sredstava poštivanjem vladavine prava.

Na samitu je dogovoreno proširenje popisa fizičkih osoba i poduzeća u Turskoj koji će biti sankcionirani zbog istraživanja plina u istočnom Sredozemlju, u vodama na koje pravo polažu Grčka i Cipar.

Imena osoba koje će biti sankcionirane dodat će se na popis koji je uspostavljen u studenom 2019. godine, na kojem se sada nalaze dva dužnosnika jedne turske naftne kompanije kojima je zabranjen ulazak u EU i zamrznuta imovina.
Čelnici EU-a zadužili su visokog predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku da najkasnije do ožujka sljedeće godine pripremi izvješće o razvoju situacije i da predloži imena novih pojedinaca i poduzeća koji bi se uvrstili na popis sankcioniranih.

Europska unija je na samitu u listopadu ponudila Turskoj razvijanje obostrano korisne suradnje ako pokaže spremnost “za istinsko partnerstvo s Unijom i njezinim državama članicama i za rješavanje sporova kroz dijalog i sukladno međunarodnom pravu. Ta ponuda je i dalje na stolu”, kaže se u izjavi koju su čelnici usvojili na samitu.

U izjavi se također kaže da je potrebno ostaviti “otvorenima kanale komunikacije” i ističe spremnost Unije za nastavak financiranja pomoći sirijskim izbjeglicama.

Najviše vremena na samitu je potrošeno na dogovor o ciljevima u borbi protiv klimatskih promjena. Zbog Poljske su se pregovori oduljili cijelu noć i petak ujutro.

Na kraju je postignuta suglasnost o cilju smanjenja neto emisije stakleničkih plinova sa sadašnjih 40 posto na najmanje 55 posto do 2030., u odnosu na 1990.

Poljska, čije je gospodarstvo uvelike ovisno o ugljenu, zabrinuta je zbog visokih troškova zelene tranzicije i tražila je jamstva da će joj EU u tome pomoći.

Na kraju je u zaključcima dobila formulacije s kojima je bila zadovoljna. “Cilj će ostvariti EU kolektivno…Države članice sudjeluju naporima vodeći računa o pravednosti i solidarnost, ne ostavljajući nikoga po strani”, kaže se u zaključcima.

Komentiraj