Šandor Petefi (Sándor Petőfi) bio je mađarski pjesnik i revolucionar. Rođen je prvi dan 1823. godine u Kiškerešu, a umro, navodno, 31. srpnja 1849. godine kod Segesvara. Postao je simbol mađarskog romantizma. Bio je jedan od ključnih ličnosti Mađarske revolucije 1848. godine. Autor je mnogih pjesma, za koji se kaže da su inspirirale revoluciju u Kraljevini Mađarskoj, koja je prerasla u rat za nezavisnost. Najvjerovatnije je umro u Bici kod Segesvara, jedne od posljednjih bitaka rata.

Neki kažu da su Petőfija ubili Kozaci koji su – nakon poraza – počeli juriti mađarsku vojsku. Prema bečkim arhivima, austrijski bojnik po imenu Heydte i ruski general Lüders, nakon bitke su svjedočili da je pjesnik umro jer su zarobljeni mađarski oficiri identificirali niskog rasta, bradatog muškarca izbodenog u grudi, kao Petőfija.

Za razliku od toga, Franz Fiedler, obavještajni časnik mađarskog generala Bema, rekao je da je kroz dalekozor vidio kada su dva kozačka konjanika sustigla pjesnika i teško ga ranila. Poslije je poslao dvojicu svojih ljudi da još živog Petőfija dovedu u kuću u Segesvaru, odakle su ga Rusi uzeli kao ratnog zarobljenika – ali nisu znali tko je njihov zarobljenik. Posljednja priča dala je povoda za spekulacije da Petőfi nije poginuo u bici već je odveden u Sibir sa 1.800 drugih mađarskih zarobljenika. Prema nekim stručnjacima, Petőfi je tamo umro od tuberkuloze 1856. godine.

Godine 1990. organizirala je ekspedicija u Barguzin, Burjatija, Sibir, gdje su arheolozi tvrdili da su iskopali Petőfijev kostur. Međutim, 1990. godine mađarski i ruski, a 1994. i američki stručnjaci Instituta za patologiju oružanih snaga i Sveučilišta Pensilvanije, utvrdili su da kostur je pripadao ženi. Ipak, mnogi nisu prihvatili rezultate, pa su željeli DNK analizu kostura Barguzina i Petőfijevih roditelja. To su konačno poduzeli kineski stručnjaci koji su otkrili da je kostur pronađen u Barguzinu pripadao Šandoru Petefij. Međutim, njihove rezultate nije prihvatila Mađarska akademija znanosti.