Megawatt je istražio u kojoj će mjeri aktualne klimatske promjene kao posljedica globalnog zatopljenja utjecati na hrvatske vodne resurse, prije svega na zalihe pitke vode. Negativan utjecaj na kvalitetu vode za piće imaju i bujične poplave, sve češće u Hrvatskoj
U ovim vrelim ljetnim vremenima, kada temperature nerijetko prelaze 35 stupnjeva Celzija, ispijanje čaše hladne vode natočene direktno iz slavine prihvaćamo kao nešto prirodno, što se samo po sebi podrazumijeva. Nerijetko ćemo naglasiti kako živimo u zemlji koja obiluje pitkom vodom i tu činjenicu prihvaćamo zdravo za gotovo. No je li baš tako i možemo li doista nastaviti živjeti u uvjerenju da će nam voda i dalje biti nadohvat ruke? Čini se da odgovor na ovo pitanje nije posve jednoznačan i da se, baš kao i globalna klima, i dostupnost pitke vode iz godine u godinu mijenja. Prema tvrdnjama klimatologa, Hrvatska je jedna od najugroženijih zemalja na Mediteranu koja već snažno osjeća posljedice klimatskih promjena, a u bliskoj budućnosti te će promjene biti još intenzivnije . Megawatt je istražio u kojoj će mjeri aktualne klimatske promjene kao posljedica globalnog zatopljenja utjecati na hrvatske vodne resurse, prije svega na zalihe pitke vode, te smo tim tragom upitali Hrvatske vode kakva je budućnost izvora pitke vode u Hrvatskoj.
Aktualne klimatske promjene već sada utječu na vodne resurse. Među najvidljivijim razlozima su produžena sušna razdoblja, osobito karakteristična za područje Jadrana u ljetnim mjesecima, dizanje razine mora koje može rezultirati prodorom slane vode u izvore i posljedično zaslanjenjem izvorišta vode, ali i oborine koje se javljaju u obliku intenzivnih pljuskova koji naglo otječu površinski u vodotoke, čime je onemogućen duži kontakt oborine sa zemljom, pa se tako smanjuje vrijeme infiltracije (proces kojim se prihranjuju podzemne vode). „Klimatske promjene značajno negativno utječu na ekološko stanje vodnog resursa, a samo s ekološkog stajališta ekološki funkcionalan, zdrav vodni resurs može biti dobar i pouzdan izvor vode za piće“, tvrde u Hrvatskim vodama. S druge pak strane, uslijed stalnog rasta gospodarstva, intenziviranja poljoprivrede te za potrebe turizma voda se sve više troši. „Problem se javlja s obje strane bilance: manje raspoloživih voda (voda do kojih je jednostavnije doći uz manje financijskog ulaganja kako bi mogle biti uporabljive) i povećanih potreba za vodom koje ako nisu i ne mogu biti zadovoljene izazivaju intenzivne i promptne negativne reakcije i imaju nepovoljne socio-ekonomske posljedice“, naglašava generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.
Negativan utjecaj na kvalitetu vode za piće imaju i bujične poplave, kakvima sve češće svjedočimo u Hrvatskoj, a koje su također posljedica klimatskih promjena. Naime, poplavne vode na svom putu nose sve pa i vrlo ozbiljna onečišćenja nataložena po cestama, odložena po dvorištima, stajama, industrijskim skladištima, osobito ilegalnim odlagalištima. S druge strane, poplave preplavljuju i vodozahvatne građevine, bunare i u velikoj mjeri značajno degradiraju kvalitetu vode, upozoravaju Hrvatske vode. Kontrolirani vodoopskrbni sustavi, odnosno vodovodni sustavi su uglavnom opremljeni uređajima za kontrolu i tretman zahvaćene vode prije puštanja u distribucijski sustav, tako da javni isporučitelji vodnih usluga imaju tehničke kapacitete da se manje ili više efikasno izbore s nastalim problemom. No puno veći problem imaju stanovnici koji vodu dobivaju iz lokalnih vodovoda ili vlastitih bunara i zdenaca. Nakon bujičnih poplava takve izvore vode treba kontrolirati, sanirati i vratiti im sanitarnu ispranost.
Trebamo li se zbog svega navedenog zabrinuti za budućnost opskrbe pitkom vodom u Hrvatskoj? I da i ne, kaže Đuroković. „Na ovim prostorima potrebne količine vode će, u načelu, vjerojatno biti dovoljno. Međutim troškovi njene dobave, transporta i troškovi održavanja kvalitete te vode će značajno porasti. Naime, vodni resursi nisu ravnomjerno raspoređeni ni u vremenu niti prostorno. U uvjetima klimatskih promjena te neravnomjernosti postaju sve jače izražene pa se povećavaju ulaganja u osiguranje dostupnosti vode za piće. Dakle, vode će biti, samo će biti skupa“, upozorio je Đuroković. Hrvatske vode već, kazao je, rade na prilagodbi sustava upravljanja vodama novim okolnostima. S jedne strane, valja pojačati edukaciju stanovništva o potrebi štednje i racionalnije potrošnje vode. Drugi dio mjera odnosi se na upravljanje vodama, pa Hrvatske vode već poduzimaju mjere za osiguranje i zaštitu strateških rezervi voda, smanjenje onečišćenja i održivost vodnog resursa. No upozoravaju da će svi nužni zahvati za zaštitu vodnih resursa neminovno povećati troškove ulaganja u odgovarajuće sustave koji će osigurati dovoljne količine vode zadovoljavajuće kvalitete za sve građane Hrvatske. A to znači da ćemo i nadalje imati kvalitetnu vodu za piće, ali ćemo je plaćati više.
Komentari