Tomašević svojim odlukama počinje kočiti razvoj sporta u Zagrebu

Zagrebačka vlast, osim što je smanjila proračunska sredstva za sport, iznajmljivat će sportske prostore na Velesajmu, koje koriste gradski klubovi, po gotovo četiri puta višoj cijeni. Tempo je istražio što će ti potezi značiti za široku sportsku bazu korisnika paviljona za sport i rekreaciju

Unatoč tomu što paviljone i hale Zagrebačkog velesajma koristi 42 gradska sportska kluba koji, prema ugovorima o zakupu, za četvorni metar prostora plaćaju tri kune, ta gradska tvrtka odnosno Grad Zagreb kao vlasnik mora povećati prihode i od milijunskog gubitaša postati tvrtka koja će zarađivati. Nova uprava Velesajma je stoga u novim javnim natječajima koji su u tijeku postavila i nove uvjete – umjesto dosadašnje cijene od tri kune po četvornome metru, svi zakupci korištenje prostora Velesajma morat će plaćati minimalno 11 kuna po četvornome metru. To će, najavljuju korisnici prostora, ali i Sportski savez Grada Zagreba, izazvati velike probleme jer velika većina sportskih klubova koja se financira iz Programa javnih potreba, neće moći plaćati toliku cijenu najma, pa će biti izbačeni iz tih prostora, a stotine korisnika – ponajviše djece i mladih – izgubit će mogućnost bavljenja sportom. U isto vrijeme, upravo Zagrebački velesajam planira se urediti kao sportski centar u sklopu kojeg će se urediti nekoliko paviljona za sport i sportsku rekreaciju. Kako će on izgledati i koliko će stajati, u Gradu još ne znaju.

Tempo je istražio što će viša cijena najma prostora na Zagrebačkom velesajmu značiti za gradske sportske klubove, ali i hoće li gradonačelnik Tomislav Tomašević ispuniti obećanje – vratiti barem 20 milijuna kuna koji su sportu oduzeti tijekom pandemije, kad nije bilo natjecanja.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević početkom je godine objavio da je za novu direktoricu Zagrebačkog velesajma postavljena Renata Suša koja je za Tempo je rekla kako su Velesajmu potrebna ‘značajna ulaganja u srednjem roku’. FOTO: Igor Soban/PIXSELL

Dakle, Zagrebački velesajam krenuo je u raspisivanje natječaja za najam hala i paviljona. U mnogima od tih hala djeluju sportski klubovi i udruge koje sada strahuju da će ostati bez dvorana i prostora za vježbanje u kojima treniraju djeca i građani s područja Novog Zagreba i ostalih zagrebačkih kvartova koji tamo gravitiraju. Sportske udruge i klubovi koji se bave društveno-korisnim djelatnostima, a sport svakako spada u tu kategoriju, ne mogu zadovoljiti komercijalne uvjete najma. U hali broj 6 na katu djeluje Teniski klub Zagi gdje tenis trenira 300-tinjak djece i koja je jedna od rijetkih dvorana u Zagrebu gdje djeca mogu igrati tenis i tijekom zime pa ondje tijekom zimskim mjeseci trenira 600-tinjak djece jer na trening u grijanu dvoranu dolaze i djeca iz nekoliko drugih zagrebačkih teniskih klubova. Riječ je o klubu koji u toj dvorani djeluje već 20-ak godina. U tih su 20 godina dosad uložili 20 milijuna kuna, oko milijun kuna godišnje, uredno plaćaju najam i režije, troškove grijanja tijekom zimskih mjeseci, kao i troškove hladnog pogona koji na godišnjoj razini sveukupno iznose oko 370.000 kuna. Osim toga, Zagrebački velesajam od prihoda od parkinga, s obzirom na to da ondje dolazi jako puno roditelja, ostvaruje dodatne izravne prihode u visini više od 200 tisuća kuna godišnje.

U novom natječaju za najam te hale koju koriste, natječajni uvjeti bili su takvi da uopće nisu uzimali u obzir društveno-korisnu djelatnost odnosno sadržaj koji će se provoditi u dvorani, već isključivo cijenu. Na natječaj se stoga javila samo jedna tvrtka, i to tvrtka koja se bavi djelatnošću klađenja, pa je stoga natječaj i poništen i raspisat će se novi. Klub je do sada Velesajmu, odnosno Gradu Zagrebu, plaćao cijenu od tri kune po četvornome metru plus PDV, a na posljednjem je natječaju u travnju bio spreman ponuditi cijenu od 6 kuna po četvornome metru plus PDV – što je za klub visoki trošak od oko 100.000 kuna mjesečno više nego dosad. Međutim, natječajni uvjeti su bili takvi da se klub nije niti mogao javiti jer je kao najniža prihvatljiva cijena određena cijena od 11 kuna po četvornome metru, čime su svi ponuditelji koji nisu mogli ponuditi tu cijenu, bez obzira na sadržaj i reference bili unaprijed eliminirani.

Tomislav Stojak novi je glavni tajnik Sportskog saveza Grada Zagreba koji financira 429 sportskih subjekata. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

U međuvremenu je klub, odnosno predstavnici zakupaca te hale koju osim tenisača koriste i badminton klub, neki plesni klubovi, a uređen je i prostor teretane, dobili mišljenje Ustavnog suda, koje doduše nije obvezujuće ni za koga. Ustavni sud smatra da oni kao udruga uopće nisu ni trebali ići na natječaj, već im je kao udruzi koja obavlja djelatnost iz javnih potreba Grada Zagreba trebao biti omogućen nastavak poslovanja kao i dosad. Ako ostane status quo, najavljuju predstavnici zakupaca, svoja će prava tražiti sudskim putem i neće dozvoliti da Zagreb ostane bez tenisa.

Tomislav Stojak, novi glavni tajnik Sportskog saveza Grada Zagreba koji financira 429 sportskih subjekata, od kojih su 73 gradska sportska saveza, kaže da je ove godine za Savez iz proračuna predviđeno 114.670.000 kuna:

„Radi usporedbe, proračun posljednje ‘normalne’ pretpandemijske 2019. iznosio je 152 milijuna kuna, dok je u pandemijskoj 2021. proračun bio 135 milijuna kuna. Sada kada su se natjecanja i treninzi konačno vratili i sportaši mogu punim plućima trenirati, proračun za sport je smanjen za više od 20 milijuna kuna u odnosu na pandemijska vremena. A da ne spominjem da je prije niti desetak godina proračun za sport preko Sportskog saveza bio veći od 200 milijuna kuna. Ne poveća li se rebalansom gradskog proračuna najkasnije do jeseni ovaj trenutačni iznos od 115 milijuna kuna za 2022., dovest će se mnoge klubove u situaciju da režu ili potpuno ukidaju određene programe, uglavnom s mlađim uzrasnim kategorijama, što će dugoročno pričiniti nepopravljivu štetu. Za relativno normalno funkcioniranje sporta u Zagrebu, uz postojeći broj gradskih sportskih saveza i klubova, na godišnjoj razini potrebno je izdvojiti između 200 i 250 milijuna kuna.“

Teniski klub Zagi ponudio je na natječaju šest kuna po četvornom metru, ali se u natječajnim uvjetima tražilo 11 kuna, zbog čega se nisu mogli ni prijaviti

Stojaku su poznati financijski problemi s kojima se suočava gradonačelnik Tomašević nakon preuzimanja vlasti. No ističe da bi volio da mu se pokaže koja je to djelatnost od javnog interesa kao sport u Zagrebu pretrpjela tako ogromna smanjenja proračunskih sredstava u posljednjih nekoliko godina, kao i ovo posljednje u prvom proračunu nove gradske vlasti, a da se očekuje da rade bolje, više i kvalitetnije nego prije:

„Kako je moguće razvijati rekreaciju, školski i sveučilišni sport, pozivati građane i mlade da se masovnije bave sportom, poticati gluhe sportaše i sportaše s invaliditetom, očekivati od naših sportaša i klubova vrhunske rezultate i promicanje grada, a istovremeno politika nerezonski i bez kriterija reže sredstva, onemogućuje time osnovnu djelatnost, treniranje i natjecanja, bježi od odgovornosti i nema plan, niti strategiju što uopće želi u budućnosti? Tako se ozbiljan posao ne može raditi, to je odgovornost politike i onih koje su Zagrepčani izabrali da vode ovaj grad. Gradonačelnik razumije problematiku, njegove izjave pozdravljam, s njim su razgovori vrlo korektni i konkretni. Ali problemi su na drugim razinama odlučivanja ispod gradonačelnika, odnosno na razini koja bi vrlo operativno trebala surađivati s nama i raditi na poboljšanju uvjeta, ali to se ne događa. To nam jako smeta i to nećemo više dozvoliti. Savez sufinancira plaće za 400 sportskih trenera, gotovo 60 djelatnika koji profesionalno rade u tajništvima gradskih sportskih saveza te 400-tinjak stipendija kategoriziranih sportaša. Da bi sve to ove godine moglo uopće funkcionirati, bili smo prisiljeni smanjivati skrb o perspektivnim sportašima, materijalne izdatke saveza, sredstva za sportske priredbe, pripreme za natjecanja klubova nositelja kvalitete, korištenje sportskih objekata, odnosno one programe čije će smanjenje financiranja izazvati relativno najmanju štetu u ovome trenutku, ali dugoročno to tako ne može ići, odnosno neće moći funkcionirati. Isto tako, sportska infrastruktura u Zagrebu u katastrofalnom je stanju ili je nemamo. Moramo početi razmišljati o drugačijem načinu upravljanja i donijeti strateške odluke kako ćemo u budućnosti održavati i graditi sportske objekte. Ovakva situacija – da su termini održavanja treninga za djecu od 10, 11, 12 godina do 23 sata – neodrživa je. Osim što imamo objekte koji se raspadaju, termini treniranja su nedostatni za potrebe klubova, sportaši nemaju kvalitetne uvjete. Sve to traje godinama i moramo se odmaknuti konačno od toga.“

Hale Zagrebačkog velesajma koristi 42 sportska kluba koji su do sada zakup plaćali tri kune po četvornom metru. FOTO: Igor Kralj/PIXSELL

Najavu o prenamjeni Velesajma u sportski centar Tomislav Stojak smatra odličnim rješenjem zato što, kaže, više od 60 posto velesajamskih prostora koristi se u svrhu sporta i sportske rekreacije, za sportove kao što su atletika, boks, tenis, klizanje, ples, hokej na ledu, curling, školski sport, sport osoba s invaliditetom, sportska rekreacija:

„Samo ovi podaci govore koliko je sport rasprostranjen na Velesajmu, koliko je Velesajam bitan za sport, ali i koliko je sport bitan Velesajmu. To se mora uvažavati i u budućnosti, a mi smo kao sportska zajednica jako zainteresirani da Velesajam bude centar sportske izvrsnosti u budućnosti. Za to postoje planovi. Što se tiče nove cijene najma, razumijem da je novo vodstvo Velesajma dobilo zadatak od gradske uprave da se Velesajam izvuče iz financijskog minusa i da je primarno da više ne proizvodi gubitke koje na kraju plaćaju građani. Ali ako to znači da će čitav sustav sporta ispaštati, onda to nećemo mirno promatrati. Nesporno je također da se moraju revidirati i ispraviti svi mogući štetni ili loši ugovori i najamnine koje su ispod bilo kakve razumne razine, ali mora se istovremeno imati na umu da je sport djelatnost od javnog interesa i da ga se ne može izbaciti s Velesajma bez posljedica. Velesajam je ogroman potencijal za čitav grad, ali njegov se razvoj mora promatrati strateški, a za to trebate ljude sa znanjem i pogledom koji ide malo šire od same ograde Velesajma. Strateško promišljanje je nešto što čitavoj ovoj priči oko problema na Velesajmu nedostaje, mi nudimo svoju pomoć i u tome, na gradskoj upravi i upravi Velesajma je da tu ruku suradnje prihvati. Ili ne, ali onda moraju biti svjesni posljedica nečinjenja.“

Kazimir Ilijaš, tajnik Zagrebačkog rukometnog saveza, smatra da će se nedostatak novca potrebnog za sport vidjeti na rezultatima. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Tempo je poslao pitanja Zagrebačkom velesajmu oko detalja ugovora o najmu prostora, kao i planovima za budućnost vezano uz uređenje Velesajma kao sportskog centra Zagreba. Direktorica Renata Suša kaže:

„Grad Zagreb koristi paviljon 1 za atletiku, paviljon 18 za boks te paviljon 40 za klizalište. Ostali zakupci za sportsku djelatnost koriste 25 objekata/paviljona dok se za ukupnu sportsku djelatnost koristi 60.000 m2 prostora u paviljonima odnosno objektima. Treba napomenuti da Zagrebački velesajam nema informaciju koji od sportskih klubova/udruga odnosno zakupaca jest ili nije u programu javnih potreba. Cijene najma se razlikuju jer su postignute na javnim natječajima te nisu jednoobrazne. Isto tako i kvaliteta prostora se razlikuje, kao i površina koja je predmet najma, što sve utječe na postignutu zakupninu. Svi postojeći ugovori se poštuju i izvršavaju, a provodi se javni natječaj po isteku ugovora o zakupu te se svi javni natječaji za zakup poslovnih prostora provode sukladno Zakonu o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora. Zagrebački velesajam je tvrtka na tržištu i u obvezi raspisivanja javnih natječaja za sve poslovne prostore osim u slučaju kada je zakupac Grad Zagreb ili Republika Hrvatska, gdje postoji mogućnost direktnog ugovaranja.

Troškovi održavanja kompleksa su veliki i Zagrebački velesajam preuzima veliki dio troškova na sebe. Godinama se ulagalo minimalno i zaostaci su veliki. Zagrebačkom velesajmu su potrebna značajna ulaganja u srednjem roku i da bi se ta ulaganja mogla financirati, potrebno je aktivno upravljati nekretninama.“

‘Kako je moguće pozivati građane i mlade da se masovnije bave sportom, a istovremeno politika nerezonski i bez kriterija reže sredstva’, pita Stojak

Daliborka Perešin Kekelić iz Služba za informiranje i medije Grada Zagreba dala je ipak malo više detalja vezano uz ovu tematiku. Kaže da se nastoji osmisliti kvalitetno i prihvatljivo rješenje korištenja Velesajma u kojemu će i sport biti bitan čimbenik:

„Potrebno je idejno i projektno osmisliti cjelovito rješenje za buduće korištenje Zagrebačkog velesajma, nakon čega će biti moguće govoriti i o iznosu takve investicije. Analiza korištenja prostora Zagrebačkog velesajma za potrebe sporta u 2019. godini pokazala je kako u sklopu Zagrebačkog velesajma kroz različite sadržaje egzistira 18 sportova koji svoje programe provode u 25 zasebnih poslovnih cjelina. Ukupna površina koju su sportski sadržaji zauzimali 2019. godine iznosila je 56.949,00 m2, a u prostorima Velesajma na sportskim, edukativnim i rekreativnim programima sudjelovalo je 54.352 građanina Grada Zagreba. Tijekom protekle dvije godine broj sportskih korisnika i sportskog sadržaja na Zagrebačkom velesajmu povećao se na 90.000 m2, odnosno čak 42 sportska pravna subjekta. Grad Zagreb i Zagrebački velesajam nastojat će pronaći optimalno rješenje za korištenje svih prostora Zagrebačkog velesajma na obostrano zadovoljstvo Zagrebačkog velesajma s jedne te sportskih klubova i udruga, odnosno sportašica, sportaša, rekreativaca, građanki i građana Grada Zagreba s druge strane.“

Komentirala je i iznimno loše stanje sportske infrastrukture s jedne strane te veliki nedostatak dvorana i drugih lokacija po gradu, gdje bi se mogli organizirati treninzi, pa da djeca ne moraju treninge imati u kasnim večernjim satima. Kako kaže Daliborka Perešin Kekelić, Grad potiče i poziva sportske i rekreativne klubove da treninge i druge aktivnosti za djecu i mlade odvijaju u satima prikladnim za njihov uzrast. Nadalje, Grad Zagreb kroz pripremu projektne dokumentacije kontinuirano prati europske natječaje vezane uz sportsku infrastrukturu s ciljem prijava kojom bi se potencijalno sanirali postojeći objekti odnosno ako postoji financijskog prostora krenulo u izgradnju novih.

‘Velesajmu su potrebna značajna ulaganja, a da bi se ona mogla financirati, potrebno je aktivno upravljati nekretninama’, rekla je Renata Suša

A što znači tih 20 milijuna kuna manje za sport Tempo je saznao od Kazimira Ilijaša, tajnika Zagrebačkog rukometnog saveza. Nažalost, taj novac koji nedostaje u proračunu potreban je za razvojne programe, za natjecanja, za mlađe uzraste perspektivnih sportaša, kaže Ilijaš:

„U Zagrebačkom rukometnom savezu to konkretno znači, primjerice, da za tu stavku – natjecanja, putovanja selekcija i slično – trenutačno imamo 270.000 kuna, za razliku od prijašnjih godina kad je ona iznosila 450.000 kuna. Iz toga se vidi da je to osjetna razlika u iznosu, a nedostatak tog iznosa vidjet će se i na rezultatima, bojim se. Jer uvijek je najvažnije da perspektivni sportaši – u našem slučaju selekcije Zagreba – putuju na međunarodne turnire, igraju utakmice s klubovima i selekcijama izvan Hrvatske, jer jedino na taj način osigurat će bolje rezultate kasnije. Kad toga nema, imamo problem. Zagrebački rukometni savez i sada, kad je manje novca za sport u proračunu, pruža financijsku podršku perspektivnim sportašima, ali nemamo mogućnost da to bude kao ranije. Primjerice, na jaki turnir u Švedsku dosad su se slala tri autobusa na kat, sad će ići samo jedan. Dosad se odlazilo na četiri turnira godišnje, sada će se ići na jedan. Ključna su ta međunarodna natjecanja, a sada toga ima jako malo.“

Prostori koji se na Velesajmu koriste kao sportski sadržaji u protekle dvije godine proširili su se na 90 tisuća četvornih metara. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Bez pomoći roditelja ionako bi bilo teško jer su na sebe preuzeli puno obaveza, ali jednostavno se ne može sve ‘’uvaliti’’ njima, smatra Ilijaš. Zagrebački rukometni savez mora brinuti o djeci sportašima, posebno onima perspektivnima:

„Često se zaboravi na djecu, a volimo se hvaliti odličnim rezultatima kad dođu do juniorske ili seniorske faze. A upravo s djecom, s perspektivnim mladim sportašima koje se prepoznaje i usmjerava preko selekcija, možemo doći do vrhunskih seniora. Zagrebački rukometni savez jako je osjetio smanjenje novca u proračunu za sport, i ranijih godina, a kamoli sad kad je to zaista mizerno malo novca. Ne smanjujemo iznose plaća niti sredstava za natjecanje. Ali moram reći po tko zna koji put, ovaj manjak novca itekako će se osjetiti na kvaliteti, to je neminovno. Zato apeliramo na Grad da nas podrži s više novca.“

Komentiraj