Meteorologinja, geofizičarka i novinarka N1 televizije Tea Blažević u centar svog rada stavlja gorući problem klimatskih promjena te ističe da svaki pojedinac stilom života može potaknuti promjene koje počinju malim koracima

Tea Blažević, poznata meteorologinja, geofizičarka i novinarka N1 televizije, istaknula se svojim posvećenim radom na problemu klimatskih promjena u Hrvatskoj. Kroz projekte “Klimatska budućnost” i “Tajne svemira” u centar svog rada stavila je gorući problem klimatskih promjena kako bi se podignula svijest društva o toj ugrozi.

Hrvatska se, kao i druge zemlje, suočava s izazovima u prilagodbi na klimatske promjene i smanjenju njihovih negativnih utjecaja. To uključuje razvoj politika za smanjenje emisija stakleničkih plinova, poboljšanje infrastrukture za zaštitu od poplava i šteta od ekstremnih vremenskih događaja te promicanje održivih praksi u sektorima poput poljoprivrede i energetike. Baš zato sve veća je važnost usmjerena k tome da javnost bude informirana i educirana o klimatskim promjenama kako bi se potaknule akcije na svim razinama društva za smanjenje njihovih negativnih utjecaja.

“Stanje je vrlo zabrinjavajuće što se tiče globalnog zagrijavanja odnosno klimatskih promjena. Mi imamo i dalje porast emisije stakleničkog plina CO2 koji je u predindustrijskom razdoblju bio 280 ppm (Parts Per Million), dok se sada popela na 416 ppm te i dalje raste. Uz to smo zagrijali Zemlju za 1,2 stupnja Celzijusa u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a uzevši u obzir današnja saznanja, ne treba imati veliko znanje kada je u pitanju meteorologije da se uoči kako se sve češće pojavljuju toplinski valovi koji su sve intenzivniji te su direktno povezani s klimatskim promjenama”, objašnjava Blažević.

Na našem području sve više su izražene suše, a suočavamo se i s poplavama, točnije, razdobljima s velikim količinama oborina. Ti ekstremi u zadnje vrijeme sve su vidljiviji, a ne ugrožavaju samo gospodarstvo, već kako smo imali priliku vidjeti, odnose i ljudske živote.

“Klimatske promjene aktivno utječu na sve gospodarske sektore, posebno poljoprivredu, koja je praktički tvornica na otvorenom, šumarstvo, energetiku, turistički sektor… S obzirom na trenutnu situaciju, smatra se da će klimatske promjene izazvati puno veći gospodarski poremećaj nego što je to bilo uslijed covida”, upozorava meteorologinja.

‘Osvajanje planina najbolje je početi malim koracima, baš kao kada je u pitanju i utjecaj svakog pojedinca na klimatske promjene’, smatra Tea Blažević. FOTO: Privatni album

Jedan o problema koje je svakako potrebno naglasiti jest i skepticizam, koji je sveprisutan, a lažne informacije koje kruže internetskim prostorom znanstvenicima otežavaju informiranje i educiranje građana čak i kada su u pitanju klimatske promjene, čije posljedice su sve jasnije i vidljivije.

“Nije mi jasan skepticizam kada se osvrćemo na znanstvene metode. Smatram da je on posljedica ljudskog neznanja”, navodi Blažević koja problem, osim u neznanju, vidi i u životnim navikama, točnije, promjenama koje bi pojedinci trebali provesti: “Mislim da je puno lakše govoriti da nešto ne postoji i da je lažno, nego uložiti trud da bi se neke stvari promijenile.”

Naglašava kako znanstvenici i klimatolozi koriste klimatske modele kojima rade predviđanja godinama unaprijed, a takvi modeli i njihova rješenja znanstveno su dokazivi.

“U ovom trenutku sve je na nama, na tome koliko ćemo koristiti fosilna goriva. Na kraju dana čovjekov je utjecaj kriv za to što danas imamo porast stakleničkih plinova, dakle, pitanje je koliko ćemo dopustiti da se Zemlja još zagrijava. Baš kao i ostali znanstvenici i meteorolozi, koristim IPCC-Međuvladin panel za klimatske promjene, koji svakih šest, sedam godina objavljuje izvješće u kojem koristi na tisuće znanstvenih radova. Zadnji takav izvještaj dao je poprilično zabrinjavajuće podatke”, upozorila je naša sugovornica.

‘Slušajte svoje tijelo i ponašajte se u skladu s time. Krenite polako, usponima na Sljeme, učlanite se u neko planinarsko društvo. Meso? Dvaput tjedno’

Unatoč zabrinjavajućim podacima poput porasta globalnih temperatura, ekstremnih vremenskih događaja te razornih učinke na ekosustave i društva, nada još postoji.

“Ne treba na tu priču gledati kao u filmu ‘Don’t look up’ gdje će nas poklopiti asteroid i dogodit će se kraj svijeta. Još uvijek nije kasno, još uvijek stignemo prestati koristiti fosilna goriva i zaustaviti cijelu tu priču”, optimistična je meteorologinja.

Postavlja se i pitanje što možemo napraviti kao zajednica, ali i kao pojedinci, kako bismo promijenili situaciju i spasili svoj planet.

“Nedostaje edukacije, i to od najranije dobi. Imam dijete u osnovnoj školi i vrlo se malo govori o klimatskim promjenama. Iako često upiremo prstom u fosilni sektor, na jednom od predavanja u okviru izobrazbe pod Sveučilištem Oxford govorili smo o tome da nije dovoljno samo upirati prstom u taj fosilni sektor, već je isto tako važno učiniti taj sektor nevažnim na način da gradimo alternativu, a to su zeleni izvori energije”, objasnila je.

‘Jedan o najljepših uspona koji su mi ostali u sjećanju, bio je na Velebit. Osjećala sam veliko poštovanje prema toj planini i intenzivno sam se pripremala’, kaže Tea Blažević kojoj je najveći uspon bio na talijanske Alpe. FOTO: Privatni album

U Hrvatskoj je problematično to što stojimo poprilično loše po pitanju obnovljivih izvora energije, a tu su svakako ključne i aktivne političke odluke.

“Hrvatska je na začelju kada je u pitanju korištenje sunčeve energije, no to je nešto na čemu se treba još puno raditi. Kroz svoju emisiju ‘Klimatska budućnost’ slušam kako se poprilično dugo čeka na dozvole HEP-a kada se postavljaju paneli, da su spori te uz to imamo metode najbržeg prsta koje i ne funkcioniraju baš najbolje. To su stvari na kojima treba aktivno raditi te ih riješiti prvenstveno na razini države. Potrebno je sagraditi što više obnovljivih izvora energije kako bismo se mogli oduprijeti snažnom fosilnom sektoru koji je presnažan, kako na području Hrvatske tako i na području Europe”, smatra Tea Blažević te dodaje kako je veoma važna i prilagodba: “Mi se moramo bolje prilagođavati, tu nam je, napomenula bih, jako važan sustav obrane od poplava, što smo imali priliku vidjeti prethodnih mjeseci. Nije to nešto što se izgradi danas pa ste mirni 30 godina, to je nešto na čemu je potrebno konstantno raditi, izgrađivati nasipe, brane… Uostalom, vidjeli smo što dogodilo Sloveniji te iz takvih slučajeva možemo samo učiti. Jako su nam važne i zelene površine, to je nešto s čim se ne možemo podičiti u Hrvatskoj, pogotovo u Zagrebu. Moramo se oduprijeti betonizaciji koja je, osim u metropoli, vrlo snažna i uz našu obalu.

Naravno, trebali bismo izbjegavati graditi kuće prvi red do mora s obzirom na dizanje njegove razine, isto tako i kada je u pitanju izgradnja uz rijeke. Sve su to načini da se već danas prilagodimo te izbjegnemo veće štete. Naprimjer, u Beču, gradu koji je u borbi s klimatskim promjenama napredniji od Zagreba, imate oaze koje olakšavaju ljudima podnošenje toplinskih valova, ali i puno više zelenih površina. U Hrvatskoj smo, s druge strane, imali priliku vidjeti koliko nam je uopće bilo teško razdvajati kućni otpad i koliko smo se samo s time borili, a nismo ni zakoračili u priču”, upozorila je naša sugovornica.

Koordinacija hrvatskih građana i vlasti nužna je kako bi se stvari i u praksi promijenile.

“Radeći nedavno na emisiji o vinogradarstvu, obišla sam vinograde na području Moslavine nakon velikih oluja koje su zahvatile naše područje te sam imala priliku svjedočiti velikim štetama, i to ne samo na lozi. Potrebno je apelirati na poljoprivrednike da osiguravaju površine. Glavni problem je što ljudi u Hrvatskoj ne vjeruju osiguranjima te često navode da im se ne vrati puni iznos nego samo dio nakon pretrpljene štete. Zbog svega navedenog, potrebno je vidjeti što je još moguće napraviti po tom pitanju”, istaknula je Blažević.

‘Hrvatska je na začelju kada je u pitanju korištenje sunčeve energije. Kroz svoju emisiju ‘Klimatska budućnost’ slušam kako se dugo čeka na dozvole’

Iako su klimatske promjene globalni problem koji zahtijeva kolektivnu akciju, svaki pojedinac ima važnu ulogu u smanjenju emisija stakleničkih plinova i podržavanju održivih praksi. Zato Tea Blažević ne staje na popularizaciji klimatskih promjena, već štoviše, aktivno znanje implementira i u vlastiti život.

“I mi kao pojedinci tu možemo napraviti popriličnu promjenu. Nema smisla smatrati da naš doprinos neće ništa promijeniti ako se i drugi ne angažiraju, to je stav kojim se nikako ne treba voditi”, naglašava.

Osim što je već dulje od godinu dana na vegetarijanskoj prehrani, okrenula se hodanju, počela se baviti planinarenjem te je tako počela planirati i svoja ljetovanja, uz što manje korištenje automobila.

“Na idući izlet idem na područje Kleka i Klečice te će biti vlakom, dok ću ostali dio prehodati”, otkrila nam je meteorologinja.

Život u skladu s prirodom donio joj je veliko zadovoljstvo, a osvajanje planina postalo je strast i motiv za održiviji način života.

“Jedan o najljepših uspona koji su mi ostali u sjećanju, onaj je na Velebit. Dugo sam osjećala veliko poštovanje prema toj planini tako da sam se intenzivno pripremala, kako fizički tako i psihički, čitala sam puno o Velebitu skupljajući što više znanja koje mi je na kraju bilo izrazito korisno kada sam se odvažila na uspon”, kazala je.

Život u skladu s prirodom donio je Tei Blažević veliko zadovoljstvo, a osvajanje planina postalo joj je strast i motiv za održiviji način života. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Osvajali su dva vrha i bio je to vrlo zahtjevan pothvat:

“Imali smo, nažalost, puno kiše, ali to me nije obeshrabrilo. Veselim se i upoznavanju srednjeg i južnog Velebita, a imam u planu posjetiti i Biokovo.”

Osim hrvatskih planina, naša sugovornica posjetila je i talijanske Alpe gdje se prvi put uspela iznad 2000 metara, o čemu kaže: “Taj put mi je pokazao da se moram još fizički pripremati, ali unatoč tome, osjećaj osvajanja planine i satisfakcija koju to pruža nešto je što se ne može zaboraviti pa se sva muka nekako čini manjom.”

Baš kao kada je u pitanju utjecaj svakog pojedinca na klimatske promjene, osvajanje planina najbolje je započeti malim koracima.

“U svemu što radite ne morate počinjati nekim gigantskim potezima. Slušajte svoje tijelo i ponašajte se u skladu s time. Krenite polako, usponima na Sljeme, učlanite se u neko planinarsko društvo, odite na ogledne sate. Ako, pak, razmišljate o vegetarijanskoj prehrani, krenite s nekim ustupcima, jedite meso dvaput tjedno… Nisam zagovornik ekstrema niti se vodim naglim promjenama. Imam vrlo štreberski pristup prema svemu te se konzultiram sa stručnjacima, educiram se, čitam…” objasnila je.

Kako je naša sugovornica rodom iz Splita, za kraj smo je pitali namjerava li se vratiti u rodni kraj.

“Možda ne baš u Split, ali rado bih se vratila na more. Život u Zagrebu previše je užurban pa preferiram život u manjim sredinama. Mjestima u kojima se živi zdravije, domaće namirnice su dostupnije, a život je jednostavno usporeniji”, zaključila je Tea Blažević.