Stručnjaci KBC-a Zagreb brane transplantacijski program

O spornim transplantacijama za HTV su govorili su stručnjaci iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Predstojnik Klinike za urologiju KBC-a Zagreb Željko Kaštelan rekao je kako je transplantacijski tim KBC-a Zagreb najveći centar za transplantaciju bubrega u RH. “Dosad smo napravili 2500 transplantacija bubrega, a o našim pacijentima brine multidisciplinarni tim stručnjaka. To je faktički kod svake transplantacije bubrega angažirano 50-100 članova tima koji brine o našim bolesnicima. Doista su nas potresle vijesti koje zadnjih dana dolaze u medijima. Doista transplantacijski program je nešto posebno, to je brand našeg zdravstvenog sustava i po tom programu je naš zdravstveni sustav prepoznat i izvan granica naše zemlje”, rekao je Kaštelan.

“Što se tiče sadržaja mi smo poštovali zakonske okvire. Kod činjenja svih naših transplantacijskih postupaka poštovali smo etička načela, pravna načela i sve znanje medicinske struke kakvo trebamo koristiti u liječenja naših bolesnika. Nepravilnosti u smislu nepostojanja pojedinih postupnika mi smo sve to zapravo odradili, to je samo jedna forma, a ne stvarni sadržaj. Mi smo brinuli o našim bolesnicima, oni prolaze sve provjere koje trebaju proći kod transplantacija”, dodao je.

Koordinatorica za transplantacije KBC-a Zagreb Jasna Stojić Brezak govorila je kako izgleda cijeli proces evaluacije kod darivanja odnosno primanja. “Čin darivanja organa poslije smrti ili za života je uvijek veliki čin i dar života. Kod nas je udio živih transplantacija mali. Mi na godišnjoj razini u KBC-u Zagreb napravimo do 5 transplantacija od živih darivatelja od ukupno 43 koliko je bilo lani, a bilo ih je manje zbog pandemije COVID-a 19. Kad imamo situaciju da je živi donor nesrodnik, što znači da netko blizak od onoga koji je bolestan, a nije nužno član obitelji, želi darivati bubreg to je jedna situacija koja je zahtjevnija. Sve počinje od internista koji procijeni da je potrebna transplantacija bubrega. Kad bolesnik kaže da ima za donora prijatelja, a ne nužno člana obitelji onda se uključuje i procjena psihologa, psihijatra, imunologa da se vidi je li darivatelj uopće podoban, upoznaju se urolozi. Cjelokupna dokumentacija darivatelj i primatelj ide na etičko povjerenstvo KBC-a Zagreb. Moram istaknuti da su članovi našeg etičkog povjerenstva KBC-a Zagreb zaista najbolji od najboljeg što Hrvatska ima. To su ugledni profesori, oni su takvi kakvi liječnici trebaju biti. Njima je dostavljena dokumentacija i oni su utvrdili da je sve u redu”, rekla je Stojić Brezak.

Sam postupak doniranja po zakonu ne smije biti komercijalne prirode. Pojavljuje li se kod Vas neki alarm ako primjerice osoba nižeg socijalnog statusa želi donirati svoj organ nekome s kim nisu u srodstvu, a možda ga ni ne poznaju?

“U našem timu postoje ljudi koji trebaju napraviti procjenu, prije svega psihološko vještačenje pacijenta, psihijatrijski pregled pa procjena etičko povjerenstvo. Pet uglednih stručnjaka, od toga jedan vanjski, profesor bioetičar, koji donose odluku može li se ići u transplantaciju. Mi stručnjaci nefrolozi, urolozi, anesteziolozi odlučujemo o medicinskoj indikaciji, treba li nekome stvarno bubreg. To su ljudi koji se liječe dijalizom koji trebaju bubreg da bi preživjeli i imali bolju kvalitetu života nakon učinjene transplantacije”, istaknuo je Kaštelan.

O činjenici da se u prvi plan stavlja medicinski aspekt, a ne je li netko nekome dao novac Stojić Brezak rekla je kako i da hoću ne mogu dati takvu procjenu. “Međutim, nastojali smo se ograditi i godinama zahtijevamo, jer se povremeno rade žive nesrodne transplantacije, da osoba koja želi darivati bubreg mora otići kod javnog bilježnika i potpisati izjavu da daruje svoj bubreg isključivo iz plemenitih pobuda bez očekivanja materijalne, novčane ili bilo kakve dobiti. Naši svi darivatelji koji su bili živi potpisali su takvu izjavu i mi je imamo u povijesti bolesti. Time smo htjeli postići, znajući da mi nismo policija i da ne možemo znati je li darivatelj u financijskoj nevolji, prebacili smo odgovornost na donora i da javni bilježnik ovjeri”, objasnila je Stojić Brezak.

Na pitanje je li često da jedna zdravstvena institucija odbije transplantaciju, a druga ju prihvati Kaštelan je rekao kako je nesrodnih transplantacija relativno malo. “Ovo je bio jedan takav slučaj. Etičko povjerenstvo svake bolnice je nadležno za etičku procjenu treba li ići u nesrodnu transplantaciju prema našem zakonu o presađivanju organa. Svaki pacijent ima pravo na drugo mišljenje i doći u drugu ustanovu po drugo mišljenje. Etičko povjerenstvo naše ustanove je procijenilo ovako kako je procijenilo. Pacijenti su imali sve dozvole da možemo ići u transplantaciju”, rekao je Kaštelan.

Govoreći o tome koliko je često da etičko povjerestvo odbije transplantaciju Stojić Brezak je rekla da nisu imali takvu situaciju. “Zna se dogoditi i imali smo takve situacije da su se ljudi javljali da bi željeli donirati organ, ali smo u startu procijenili iz nekog razloga da to nije prihvatljivo i takve ljude smo u startu odbili. Dakle nisu prošli proces da uopće dođu do našeg etičkog povjerentva. Uvjerili smo ih da to za njih nije dobro ili da nije prihvatljivo. Postoje ljudi koji se nisu ostvarili možda kao roditelji, koji bi htjeli darivati organ da nekome pomognu”, istaknula je Stojić Brezak.

Komentirajući situaciju privremene zabrane davanja organa nesarodnih osoba i kako će sada transplantacijski program funkcionirati, koji inače dobro funkcionira, Kaštelan je naglasio kako je to sjajan program i da ga moramo čuvati.