Tijekom prošle godine ni u jednoj hrvatskoj županiji nije zabilježen veći broj rođenih od umrlih, a u čak sedam županija brojka umrlih dvostruko je premašila broj rođenih.

Stručnjaci ističu i kako hrvatsko tržište rada danas broji više od 150 tisuća aktivnih useljenika, koji će zasigurno utjecati na promjene u demografskoj slici zemlje, kao i da uz izbjeglice s drugih kontinenata, u RH dolazi sve veći broj radnika iz Azije, npr. iz Nepala ili Filipina.

“Nepripremljenost države na strateška rješenja zacijelo će se s naplatom vraćati kad prođe izvjesno vrijeme, a dotična populacija značajno naraste”, izjavio je Drago Župarić-Iljić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu te dodao da je najveći problem demografskih strategija u RH loša implementacija mjera za sustavnu i održivu revitalizaciju.

Župarić-Iljić naglašava i da nema proaktivne vizije razvoja hrvatskog prostora i stanovništva koja bi uključivala trajno useljavanje i naturalizaciju stranaca iz vaneuropskih područja.

“Nije uočljiva politička volja da se u tome iole sagleda potencijal demografskog oporavka i gospodarskog napretka. Nego se zbog svih naših iseljenih sugrađana, i sukladno potrebama na ispražnjenom hrvatskom tržištu rada, dozvoljava stihijska imigracija preko posredničkih agencija, s nerijetko izrabljivačkim praksama i prekarnim uvjetima rada”, upozorio je.

U tom kontekstu se, po mišljenju Župarić-Iljića, kao teško ostvariv cilj doimaju i dvije temeljne potrebe stranih radnika, a to su stalni boravak i dovođenje obitelji.

Politologinja Vedrana Baričević kaže kako je Hrvatska do prije samo nekoliko godina imala vrlo restriktivne politike rada za ne-državljane. Radnici su dolazili uglavnom iz regije, odnosno iz zemalja nastalih na području bivše Jugoslavije, ali koje danas više ne mogu zadovoljiti potrebe hrvatskog tržišta rada, istaknula je u razgovoru za Deutsche Welle na temu integracije stranih radnika.

“Ono što je svakako jasno jest da bez odlučnih integracijskih politika koje uključuju i pitanje jezika, obrazovanja, obiteljskog spajanja i sličnog, nije moguće govoriti o stvaranju stabilnih uvjeta života za osobe koje dolaze. Ipak, to je politička odluka. Postoji niz dobrih praksi koje se može usvojiti, ali da bi se o tome uopće promišljalo potrebno je integraciju postaviti kao dugoročni cilj”, kazala je Baričević.

Sindikat o stranim radnicima u Hrvatskoj: “Uvjeti su katastrofa, neki spavaju na betonu i griju se otvorenom vatrom”

VINKO MIŠE: ‘Mi iz Azije dovodimo radnu snagu, a ne moderno roblje’