STÉPHANE SÉJOURNÉ: ‘Zgrožen sam nekim liderima u regiji, a Orbán i Janša su vrlo neodgovorni’

Francuski europarlamentarac i jedan od bliskih suradnika predsjednika Emmanuela Macrona otkriva što su prioriteti francuskog predsjedanja EU-om i koliko će stroge epidemiološke mjere utjecati na ishod predsjedničkih izbora u njegovoj državi

Francuska je 1. siječnja od Slovenije preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedanje nad Vijećem EU-a, koje će uvelike biti obilježeno i predizbornom kampanjom za predsjedničke i parlamentarne izbore u Francuskoj koji se održavaju u travnju i lipnju. Iako Macron još nije službeno objavio svoju kandidaturu, znaju se njegovi izgledni protukandidati – Valerie Pécresse koju su odlučili kandidirati republikanci, vječna desničarska rivalka Marine Le Pen i još desniji Erica Zemmour, dok je Francuska socijalistička partija (PS) odlučila kandidirati aktualnu gradonačelnicu Pariza Anne Hidalgo. Zato će se i većina događaja u Francuskoj održati u prva tri mjeseca predsjedanja kako bi se izbjeglo njihovo korištenje u predizborne svrhe. Inače, moto francuskog predsjedanja nad Europskim vijećem je “Oporavak, snaga, pripadnost”.

I na ovo će predsjedanje, baš kao i na hrvatsko u prvoj polovici 2020., utjecati pandemija covida-19 i ubrzano širenje omikrona. Ovih tjedana održavaju se i diplomatski pregovori između SAD-a i Rusije oko napete situacije na granici s Ukrajinom u koje, po mišljenju mnogih analitičara, EU nije dovoljno uključen, a trebao bi biti. U međuvremenu je iznenada preminuo dosadašnji predsjednik Europskog parlamenta, talijanski socijaldemokrat David Sassoli kojem je istjecao dvogodišnji mandat, čijeg će nasljednika Europski parlament birati upravo na dan izlaska ovog broja tjednika Nacional.

Predstavljajući prioritete francuskog predsjedanja, prvog nakon 14 godina, francuski predsjednik Emmanuel Macron istaknuo je suverenost Europske unije kao jedan od prvih ciljeva: „Cilj je krenuti ka moćnoj Europi, potpuno suverenoj, slobodnoj donositi vlastite izbore i slobodnoj upravljati svojom sudbinom“.

 

‘Moramo prepoznati velike napore zemalja koje imaju vanjske granice EU-a. Hrvatska je jedna od njih. Reformirani Schengen, s redovitim sastancima ministara unutarnjih poslova i političkim odlukama, omogućit će nam izravniju potporu tim zemljama’

 

Suverenost za Macrona prvenstveno znači sposobnost EU-a da upravlja svojim granicama i u tom smislu predlaže reformu schengenskog sustava. Francuska se zalaže za uspostavu posebnog tijela koje bi činili ministri unutarnjih poslova zemalja članica i koordinirali upravljanje schengenskim prostorom. Drugi element suvereniteta je zajednička obrana i obrambena politika, a treći sigurno susjedstvo, osobito na zapadnom Balkanu. Zato Francuska krajem lipnja sprema konferenciju o zapadnom Balkanu kada bi, prema nekim najavama, konačno mogli biti otvoreni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom koji su blokirani već dvije godine.

Prošloga tjedna prioritete francuskog predsjedanja predstavio je i francuski veleposlanik u Hrvatskoj Gaël Veyssière. Budući da je Hrvatska ispunila sve tehničke uvjete, istaknuo je da Francuska podržava ulazak Hrvatske u Schengen, ali ga istovremeno želi i reformirati. Dodao je i kako je nedavna kriza s Bjelorusijom pokazala da su Schengenu potrebni noviji alati za brži odgovor na krize.

Uz reformu Schengena, veleposlanik je spomenuo i Strateški kompas koji bi trebao biti usvojen u ožujku. Tim dokumentom EU želi povećati stratešku autonomiju u području obrane i sigurnosti. Ostali ciljevi francuskog predsjedanja su i oporavak EU-a od pandemije i prijelaz na zeleno i digitalno gospodarstvo. Veleposlanik Veyssière najavio je i niz kulturnih događaja koji su sljedećih šest mjeseci planirani u Hrvatskoj, čije će održavanje ovisiti i o pandemiji. Prvi od njih, 20. siječnja u zagrebačkom HNK-u, bit će koncert ‘Barokna proslava Europe’ u izvođenju Hrvatskog baroknog ansambla, kojim će ravnati francuski dirigent Hervè Niquet.

O tim temama za tjednik Nacional govorio je Stéphane Séjourné, predsjednik političke grupacije liberala Renew Europe u Europskom parlamentu, kojem pripada i Macronova stranka La République En Marche! Od hrvatskih eurozastupnika član te grupacije je IDS-ov Valter Flego.

Séjourné je član Macronove stranke i jedan od njegovih bliskih suradnika. U Europskom parlamentu član je Konferencije predsjednika političkih grupacija, Odbora za zakonodavna pitanja i Specijalnog Odbora za umjetnu inteligenciju u digitalno doba.

Pravnik po struci, rođen 1985., mlad je ušao u politiku. Nakon što je od 2012. do 2014. radio u uredu Jean-Paula Huchona u Regionalnom vijeću Île-de-Francea, Séjourné je postao savjetnik tadašnjeg ministra gospodarstva i financija Emmanuela Macrona. Nakon što je Macron izabran za predsjednika Republike na izborima 2017., Séjourné mu je postao jedan od političkih savjetnika. Godine 2019. vodio je stranačku kampanju za europske izbore i tada je postao zastupnik u Europskom parlamentu.

NACIONAL: Član ste stranke La République En Marche ! i predsjednik političke grupacije liberala Renew Europe u Europskom parlamentu. Što možete reći o prioritetima francuskog predsjedanja i koliko ih pripadnici vaše političke grupacije iz različitih zemalja članica podržavaju?

Dnevni red francuskog predsjedanja je čvrsto proeuropski orijentiran, a naša skupina je najproeuropski orijentirana u Parlamentu, tako da postoji široka podrška za glavne prioritete. „Porez na ugljik“ na našim granicama, regulacija digitalnih divova poput Googlea ili Facebooka, inicijativa za jednakost između muškaraca i žena bili su prijedlozi naše grupe prije nego što je Pariz predstavio svoj program.

 

‘Ne mogu prihvatiti da velika većina ljudi koji igraju po pravilima riskira novu blokadu i daljnja ograničenja zbog onih koji se ne žele cijepiti. Srž problema je što postoji gomila izazivača straha koji lažu o cjepivu’

 

NACIONAL: Treću godinu ne samo EU, već i cijeli svijet suočava se s pandemijom covida-19 i njenim posljedicama. Kakva rješenja na europskoj razini za borbu i ekonomski oporavak od pandemije će Francuska ponuditi?

U krizi smo osigurali jedno temeljno načelo: EU je prava razina za djelovanje kako bi se pomoglo našim gospodarstvima i zaštitilo stanovništvo.

To je bilo 2020. i 2021., a predsjednik Macron je tražio konsenzus o tome. Kriza još nije gotova i moramo se pripremiti za cijepljenje, posebno u ostatku svijeta, kako bismo bili sigurni u Europi. Što se tiče oporavka gospodarstva, zalažem se za otvaranje rasprave o novim mjerama.

NACIONAL: Koliko će Francuska biti posvećena predsjedanju, s obzirom na to da će uskoro započeti kampanja za predsjedničke izbore i to čini se, vrlo oštra i već sada prilično prljava?

Relativno je uobičajeno da zemlja koja predsjeda ima domaće političke prekretnice. Nisam zabrinut. Francuska administracija je jaka i radit će do posljednjeg dana. Ministri i predsjednik neće stati jer su izbori. Francuzi neće bježati od svoje odgovornosti. Sudbina EU-a dosta ovisi o tri izbora koja ćemo imati u ovom „europskom supertravnju“ 2022. Francuska, Mađarska i Slovenija će glasati na nacionalnim izborima, a Europa je na neki način na glasačkom listiću. Pobijede li proeuropljani u te tri zemlje, to će dati snažan narodni mandat EU-u da bude još ambicioznija.

NACIONAL: Zbog strogih mjera i izjave predsjednika Macrona da želi do kraja razljutiti necijepljene, došlo je do velike pobune antivaksera u Francuskoj, a i prekinuta je rasprava u parlamentu o zakonu kojim bi se necijepljenima trebalo zabraniti ulazak u kafiće, restorane, vlakove, kazališta. Vjerujete li da će ta izjava i takve mjere štetiti predsjedniku Macronu na sljedećim izborima?

Dva dana nakon izjašnjavanja predsjednika, zabilježili smo 4-mjesečni rekord u prvom cijepljenju. To je ono što je bitno. Ankete nisu diktirale predsjednikovu strategiju, nego interesi zemlje.

Ne mogu prihvatiti da velika većina stanovništva koja igra po pravilima riskira novu blokadu i daljnja ograničenja zbog onih koji se ne žele cijepiti. Srž problema je u tome što postoji gomila izazivača straha koji često stječu novac i slavu lažući o cjepivu. Manipuliraju ljudima koji odluče da se ne žele cijepiti, dovodeći svoje živote u opasnost. Mislim da bi EU trebao učiniti mnogo više u borbi protiv dezinformacija u vezi s cjepivom.

‘Francuska, Mađarska i Slovenija će glasati na izborima u travnju, a Europa je na neki način na glasačkom listiću. Pobijede li proeuropljani u te tri zemlje, to će dati snažan narodni mandat EU-u’. FOTO: Europski parlament

NACIONAL: Pandemija pogoduje jačanju radikalne desnice koja se veže uz antivakserske pokrete, ne samo u Europi, već i u svijetu. Koliko je krajnja desnica u Francuskoj narasla na tom nezadovoljstvu građana restriktivnim mjerama i ograničavanjem nekih sloboda?

Nisam siguran u to. Tanka većina birača koji sada podržava radikalnu desnicu cijepljena je i mnogi podržavaju vladine odluke. Rekao bih da je više obrnuto: kandidati krajnje desnice pokušavaju privući necijepljene. Njihove trenutne platforme o covidu napisane su samo da bi se svidjele tom biračkom tijelu. No kladim se da će se većina cijepljenih birača toga sjetiti na biračkom mjestu.

NACIONAL: Jedan od velikih zajedničkih problema EU-a su i ilegalne migracije i zaštita granica. Hrvatsku policiju EU komisija i međunarodne humanitarne organizacije optužile su za pretjeranu upotrebu nasilja nad migrantima i nasilni push-back. Francuska predlaže reformu Schengena, što to konkretno znači i hoće li Hrvatska za vrijeme francuskog predsjedanja ući u Schengen?

Moramo prepoznati velike napore zemalja koje imaju vanjske granice EU-a. Hrvatska je jedna od njih. Reformirani Schengen, s redovitim sastancima ministara unutarnjih poslova i političkim odlukama, omogućit će nam izravniju potporu tim zemljama. U Europi često pokrećemo inicijative bez odgovarajućeg upravljanja. To je vrijedilo za euro, sada to moramo učiniti za Schengen. Reformirani Schengen također bi bio bolje opremljen i imao adekvatnije alate da odgovori na dramatične humanitarne situacije. Nasilje nikada nije rješenje. Potpora EU-a, infrastruktura i ljudski resursi jesu.

NACIONAL: Posljednjih dana svjedočimo zabrinjavajućoj političkoj situaciji Bosni i Hercegovini, gdje Milorad Dodik prijeti odcjepljenjem. Zašto Europska unija ne igra tamo aktivniju ulogu jer postoji opasnost od izbijanja novog rata?

Zgrožen sam igrom koju neki od lidera igraju u regiji. Orbán i Janša su apsolutno neodgovorni.

One sprječavaju EU da govori jednim glasom. Shvaćamo li razinu cinizma? Posolili su ranu u regiji zbog izborne igre i čudne geopolitičke strategije.

NACIONAL: Tijekom francuskog predsjedanja najavljena je konferencija o zapadnom Balkanu. Očekujete li da će tada Sjeverna Makedonija i Abanija otvoriti pregovore za pristupanje EU-u?

Moja grupa je uvijek bila jasna kao i francuski predsjednik: te dvije zemlje imaju europsku perspektivu. Ali moramo prvo reformirati EU iznutra i reformirati proces pristupanja. Ne možemo dopustiti ulazak nove zemlje prije nego što ukinemo pravilo jednoglasnosti prilikom odlučivanja u Europskom vijeću. Konferencija o budućnosti Europe dat će zaključke o tim potrebnim institucionalnim reformama. Također moramo uspostaviti proces integracije. Razumijem frustraciju onih zemalja koje su već mnogo toga učinile, ali prvo moramo osigurati koheziju. Prilično sam siguran da će im se svidjeti EU kuća, dobro organizirana i uredna, nakon što se usele.

 

‘Izazivači straha manipuliraju ljudima koji odluče da se ne žele cijepiti, dovodeći svoje živote u opasnost. Mislim da bi EU trebao učiniti mnogo više u borbi protiv dezinformacija o cjepivu’

 

NACIONAL: EU se obvezao postići klimatsku neutralnost do 2050. Europska komisija početkom siječnja poslala je nacrt prijedloga prema kojem bi se nuklearne elektrane i one na prirodni plin smatrale zelenom energijom. Francuska je jedna od zemalja koja podržava taj prijedlog, kao i Hrvatska, ali tome se protive mnoge zemlje članice, osobito Njemačka. Kakav je stav vaše političke grupacije i EU parlamenta?

Moja politička skupina, kao i sve političke skupine, ima različite poglede na ovo pitanje. Situacija je različita od zemlje do zemlje. Poštujem ovu raspravu, ima dobrih argumenata s obje strane. Ali slušam znanstvenike koji kažu: ne postoji scenarij u kojem bismo mogli postići klimatsku neutralnost 2050. bez nuklearne energije i plina. Potrebni su, ali pod strogim uvjetima, uključujući prijelaz s ugljena.

NACIONAL: Francuska se snažno zalaže za razvijanje europskih obrambenih snaga i razvoj europske vojne industrije. Hrvatska je kupila 12 francuskih borbenih zrakoplova Rafalea. Ipak, većina zemalja ima američku vojnu opremu. Koliko je ta ideja o osnivanju europske vojske ostvariva?

Ne za sad. Ali to ne znači da ne trebamo raditi u tom smjeru. Promjena koja se dogodila proteklih godina gotovo je blizu spektakularne: sada postoji zajednički fond za obranu, zajednički projekt za europski zrakoplov, novi način razmišljanja o obrambenoj politici EU-a komplementarnoj NATO-u. Znam da Pariz jako cijeni što Zagreb dijeli to uvjerenje.

NACIONAL: Francuska je najavila da će tijekom predsjedanja zagovarati jaču vladavinu prava. Kako se države članice koje krše vladavinu prava mogu sankcionirati jednoglasnim donošenjem odluka u Europskom vijeću?

To je upravo ono što je moja skupina gurala i dobila: mehanizam koji će nam omogućiti da sankcioniramo države članice bez jednoglasnih odluka u Vijeću. Sada postoji mehanizam uvjetovanja koji se može aktivirati kako bi se obustavile subvencije EU-a vladi kada postoji sumnja na kršenje vladavine prava ili korupciju.

Naša skupina prisilila je Komisiju da pokrene istragu za Poljsku i Mađarsku. No trebamo razmotriti načine za distribuciju subvencija izravno korisnicima, a ne putem sankcionirane vlade. Građani ne moraju ponovno plaćati zbog grešaka autokrata.

NACIONAL: Na žalost, nedavno je preminuo dosadašnji predsjednik EU parlamenta David Sassoli. Ima li vaša politička grupacija svog kandidata, odnosno kome će dati podršku?

To je doista gubitak za Europski parlament. Predsjednik Sassoli učinio je sve kako bi EU funkcionirao usred koronakrize. U ovom trenutku još moramo raspraviti o tome unutar naše grupe.

Komentiraj