Kadrovi stariji od 60 godina najzastupljeniji su u Vrhovnom sudu, gdje od ukupno 37 sudaca, njih čak 19, dakle više od 50 posto, u dobi su od 60 do 64 godine, a devetorica su već davno trebala ići u mirovinu i spadaju u grupu onih kojima se produžio mandat zbog potrebe posla.

U svojim godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru, državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek i predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, iznijeli su podatak da u Hrvatskoj nema ni jedna osoba koja se nalazi na mjestu suca ili državnog odvjetnika bilo koje razine, a da je mlađa od 30 godina, što je jasan pokazatelj da mladi teško i sporo napreduju.

Drugi važan segment jest da se stariji kadrovi ne daju u mirovinu. U Hrvatskoj je 1680 sudaca od kojih je 138 ili gotovo 10 posto, u dobi od 65 do 70 godina koji bi po svim osnovama mogli ići u mirovinu.

Posebno je starosna skupina od 60 do 64 godine zastupljena na visokim sudovima (Visoki kazneni sud, Visoki trgovački sud, Visoki upravni sud i Visoki prekršajni sud), te na Vrhovnom sudu. U ukupnom broju dužnosnika (121) u tim ustanovama, najviše je njih između 60 i 64 godine starosti (njih 56), dakle, gotovo polovina sudaca je već jednom nogom pred mirovinom, piše Slobodna Dalmacija.

Kadrovi stariji od 60 godina najzastupljeniji su u Vrhovnom sudu, gdje od ukupno 37 sudaca, njih čak 19, dakle više od 50 posto, u dobi su od 60 do 64 godine, a devetorica su već davno trebala ići u mirovinu i spadaju u grupu onih kojima se produžio mandat zbog potrebe posla.

“Mnogi ljudi mog ranga su htjeli prijeći raditi u Poreznu upravu ili Carinu”

“Bio sam sudski savjetnik nekoliko godina, nakon završetka faksa su nam ‘uvalili’ i pohađanje Pravosudne akademije u koju se ulazi na poprilično razne načine i nemoguće je da sve to pozavršavaš i postaneš sudac ili tužitelj prije 33. ili 34. godine. A i to ako imaš podršku, i stručnu i političku, svojih pretpostavljenih i onih koji su njih tu postavili.

Plaća sudskog savjetnika je do sedam tisuća kuna, ovisi koliko si godina na tom mjestu. I naravno, otišao sam u odvjetnike, nije mi se dalo više čekati. Ne kažem da sve sijede glave u pravosuđu treba potjerati u mirovinu, jer su to visoke razine odlučivanja gdje treba ogromno znanje i iskustvo, ali mislim da je te gerijatrije previše na višim instancama pravosuđa, posebno u DORH-u i na Vrhovnom sudu.

Mnogi ljudi mog ranga su htjeli prijeći raditi u Poreznu upravu ili Carinu, ali to im se nije dopustilo, jer je uvijek manjak kadrova u pravosuđu”, pojasnio je jedan novopečeni odvjetnik.

I uistinu, glavna državna odvjetnica u svojem izvješću za 2021. konstatira da po sistematizaciji treba imati 32 zamjenika, a da ih sada ima samo 23 i da u DORH nije zaposlen ni jedan zamjenik tijekom prošle godine.