Središte EU-a poput centra Zagreba. Ulice su zakrčene smećem: “Nitko nije došao pokupiti otpad…”

Autor:

11.03.2023., Zagreb - Cistoca i Komunalac nadziru kako se gradjani i poslovni prostori ponasaju u vezi odlaganja otpada u centru grada. Photo: Slaven Branislav Babic/PIXSELL

Photo: Slaven Branislav Babic/PIXSELL

Bruxelles se bori s reformom prikupljanja otpada koja je nedavno stupila na snagu, a dosadašnji rezultati ne čine ulice nimalo čišćima. Ljudi koji žive u Bruxellesu pojačali su svoje nezadovoljstvo na društvenim mrežama preplavivši feedove fotografijama ulica punih smeća i žaleći se na nova pravila. Zvuči poznato?! Čini se kao da čitate članak o problemima s kojima se susreće zagrebačka vlast u borbi s razvrstavanje, prikupom i odvozom otpada.

“Nitko nije došao pokupiti smeće u našem kvartu na novi, propisani dan odvoza. Ali netko u istoj organizaciji našao je vremena da dođe dan kasnije i zalijepi naljepnice na desetke nepokupljenih vreća za smeće”, tvitao je novinar Paul McNally uz fotografiju, dodajući da su on i svi njegovi susjedi pratili novi kalendar.

“Naljepnice su stavljene na ove vreće kako bi skrenule pažnju stanovnicima koji nisu poštovali novi raspored za odvoz vreća smeće”, objasnio je Etienne Cornesse, glasnogovornik Bruxelles-Propretéa, javne organizacije zadužene za prikupljanje otpada. Naljepnice imaju QR kod koji vodi do web stranice s novim kalendarom.

“Ostavljamo vreće na ulici 24 do 48 sati kako bi stanovnici shvatili svoju pogrešku … Naši kamioni za odvoz dolaze nakon tog vremena.”

Reforma prikupljanja otpada, koja će se ponovno evaluirati za godinu dana, sada navodi rok u kojem se vreće za otpad trebaju odvoziti, a ne kada će se prikupljati, što je bio slučaj prije. Također obvezuje stanovnike Bruxellesa da svoj organski otpad razvrstavaju ili u narančaste vreće koje se skupljaju uz rub jednom tjedno ili u zajedničku kantu za kompost. Prema podacima ministarstva, takav otpad čini 40 posto ukupnog otpada u bijelim vrećama. (Druge boje vrećica i dalje su za druge vrste materijala za recikliranje.)

Dok se neki drugi europski gradovi, poput Amsterdama, Pariza ili Ljubljane, odlučuju za centralizirani sustav prikupljanja smeća u podzemnim ili nadzemnim kontejnerima, što na nekim mjestima pokušava napraviti i Zagreb, Bruxelles je i dalje poznat po vrećama smeća nagomilanim na pločnicima.

Prema Alainu Maronu, ministru okoliša u Bruxellesu koji je odgovoran za reformu, “već 30 posto ljudi u Bruxellesu reciklira u spremnicima”, uglavnom u velikim stambenim zgradama. Bruxelles “pokušava povećati taj broj”, ali ne “nauštrb recikliranja”.

“Imamo istraživanja koja pokazuju da ljudi manje recikliraju sa sustavom spremnika nego sa sakupljanjem od vrata do vrata”, objasnio je.

FAO je procijenio da se na globalnoj razini otprilike trećina sve hrane izgubi ili baci. Prema nekim procjenama, EU baca više hrane nego što uvozi, čak do 20 posto proizvedene hrane.

Belgijanci su 2021. godine u prosjeku proizveli 759 kilograma komunalnog otpada po osobi godišnje (posljednji dostupni podaci Eurostata), a na europskoj su ih razini nadmašili samo Luksemburg, Danska i Austrija.

Kada je riječ o stopama recikliranja komunalnog otpada, ona u Belgiji iznosi oko 53 posto, nešto više od prosjeka EU-a od 50 posto. A što se tiče ambalažnog otpada, Belgija ima među najvišim stopama recikliranja u EU, oko 79 posto.

“Činjenica da neke vreće ostaju na ulici ne iznenađuje nas”, rekao je Cornesse. I Cornesse i Maron “predvidjeli su vrijeme prilagodbe od tri do četiri tjedna za stanovnike”, dodao je Cornesse.

Ipak, neki stanovnici ostaju iznervirani time što imaju samo nekoliko sati da razvrstaju svoje smeće – doslovno. Odabrane zone nude samo dva sata vremena za izbacivanje otpada. “Od 15. svibnja morate biti student, nezaposlen ili umirovljenik da biste izvadili vreću s otpadom na vrijeme za odvoz”, tvitao je liberalni bruxelleski političar Alexandre Somma.

Kratki rokovi i teški rokovi naplate nisu samo stvari u vezi s novom reformom zbog koje stanovnici Bruxellesa gunđaju. Brošure tiskane na nizozemskom i francuskom (prema notorno opterećenoj regionalnoj jezičnoj politici) ipak su uspjele isključiti iseljenike koji ne govore nijedan od ta dva jezika, piše POLITICO.

“Komunicirali smo o tome dva mjeseca unaprijed… ne možemo imati brošure na svim jezicima, to bi bila enciklopedija. Ljudi moraju učiti francuski ili nizozemski”, rekao je Maron.

 

OZNAKE: Bruxelles, otpad

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.