Kvinoja se izvorno uzgajala na području Anda (Bolivija, Peruu i Ekvador), stare civilizacije smatrale su je svetom hranom s brojnim zdravstvenim blagodatima, otkrivaju vitamini.hr.

Od osamdesetih godina prošlog stoljeća ova drevna biljka se počinje pojačano uzgajati u SAD-u, Kanadi i Engleskoj te u zadnje vrijeme u europskim državama. Mnogi ljudi diljem svijeta svijeta su očarani nutritivnim karakteristikama i izvrsnim okusom kvinoje.

O kvinoji se obično govori kao o žitarici, međutim, radi se o sjemenci vrlo otporne biljke srodne špinatu. Sjemenke mogu biti različitih boja i pune su bjelančevinama, a listovi su isto jestivi i imaju okus sličan špinatu ili blitvi.

Kvinoja sadrži visoke količine kalija i vitamina B2 (riboflavina), kao i ostalih vitamina B skupine. Također je dobar izvor magnezija, cinka, bakra i mangana te neprobavljivih prehrambenih vlakana.

Kao bogat izvor magnezija, vitamina E i vitamina B2 prepoučuje se osobama koje pate od migrena. Poznato je da mineral magnezij pomaže u opuštanju krvnih žila, a povećan unos magnezija povezan je sa smanjenom učestalošću migrena.

Ove sjemenke utječu na regulaciju probave i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje kod zdravih osoba. Brojni su recepti za pripremu i uvrštavanje kvinoje u prehranu i jela pa je na internetu dobro potražiti neki ukusan prijedlog za obrok.