PRVA LISTA TRANZICIJSKIH MILIJARDERA IZ 2003.: 50 najbogatijih ljudi istočne Europe

Autor:

11.05.2021., Most Franja Tudjmana, Dubrovnik - Jahte My Vanish u vlasnistvu Larry Van Tuylea i Eclipse Romana Abramovica vezane u luci Gruz.
Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL

Grgo Jelavic/PIXSELL

Objavljeno u Nacionalu br. 405, 19. kolovoz 2003.

Poljski tjednik Wprost uz pomoć podataka koje su im ustupile mnoge novinske redakcije u istočnoj Europi, pa tako i Nacionalove liste najbogatijih Hrvata, sastavio je jedinstven popis najbogatijih ljudi u tranzicijskim zemljama: 50 najbogatijih novih postkomunističkih bogataša zajedno su ‘teški’ oko 75 milijardi dolara

Poljski tjedni list Wprost nedavno je objavio jedinstvenu listu 50 najbogatijih ljudi u srednjoj i istočnoj Europi, tj. u zemljama nekadašnjeg istočnog bloka i bivše Jugoslavije, koja je izazvala prilično burne reakcije kako u Poljskoj, tako i Rusiji, Ukrajini, Bugarskoj i Rumunjskoj, s obzirom da imalo precizniji podaci o imovini lokalnih bogataša tamo uglavnom nisu bili javno poznati. U istraživanju Wprostu su poslužila saznanja njegovih dopisnika i suradnika, ali i drugih novinskih redakcija, pa tako i lista najbogatijih Hrvata, koju po uzoru na Forbesovu listu Nacional objavljuje već treću godinu. Neovisno o porijeklu njihova kapitala, kojem su desetljeće i više nakon pada komunizma već “poravnati” često kriminogeni tragovi, novi postkomunistički bogataši, od kojih većina nije starija od 45 godina, danas su uglavnom vlasnici banaka, investicijskih kuća i visokoprofitabilnih udjela u naftnim kompanijama, velikim industrijskim gigantima koji su preživjeli prelazak na kapitalizam, medijskim tvrtkama ili energetskim kompanijama.

Među prvih 10 najbogatijih Istočnoeuropljana čak osmorica su Rusi, a Luka Rajić, najbogatiji Hrvat, ne nalazi se ni na listi 50 najbogatijih DANAŠNJI IZVORI NOVCA NOVIH BOGATAŠA Danas su bogataši istočne Europe uglavnom vlasnici investicijskih kuća, banaka, medija i udjela u naftnim ili energetskim kompanijama te industrijskim gigantimaNajbogatiji na listi je 39-godišnji Rus Mihail Hodorkovski, s imovinom od 8,3 milijarde USD, najveći dioničar Grupe Menatep i naftnog koncerna Yukos. Rusija je i inače zemlja s najvećom koncentracijom istočnoeuropskih milijardera: među prvih deset na listi samo dvojica nisu Rusi – Poljak Jan Kulczyk, četvrti najbogatiji tranzicijski kapitalist, i Ukrajinac Rinat Ahmetov, osmi u ukupnom poretku, bankar hrvatskoj javnosti poznatiji kao vlasnik nogometnog kluba Šahtjor, koji je nedavno kupio Darija Srnu i Stipu Pletikosu.

Na listi se ne nalaze bogataši koji žive odnosno imaju sjedišta tvrtki izvan Istočne Europe, poput kontroverznog ruskog milijardera Borisa Berezovskog, koji živi u svojevrsnom “dobrovoljnom izgnanstvu” u Londonu, ili Filipa Zeptera alias Milana Jankovića, vlasnika koncerna Zepter International koji vrijedi, prema poljskim procjenama, oko 20 milijardi dolara, a čija se centrala nalazi u Švicarskoj.

1. Mihail Hodorkovski (39 godina)
Rusija 8,3 mlrd. USD
Suvlasnik i izvršni direktor Yukosa, najveće ruske naftne kompanije, i najbogatiji čovjek Istočne Europe, kao mladić radio je u komsomolu, a počeo je stvarati svoje enormno bogatstvo krajem 80-ih. Sudjelovao je u osnivanju prve privatne banke u Rusiji nakon 1917., koja je izrasla u financijsku grupaciju Menatep. Svoje carstvo udjelima u Menatepu i posredno Yukosu (većina dionica Yukosa u vlasništvu je Menatepa) dijeli i kontrolira s Platonom Lebedevim, drugim ruskim superbogatašem koji je prije dva mjeseca uhapšen pod optužbom da je nezakonito došao do 283 milijuna USD u procesu privatizacije tvornice gnojiva “Apatit” 1994. godine. I Hodorkovski i Lebedev pripadnici su grupice ruskih poduzetnika, financijski najmoćnijih ljudi u Rusiji, koji su se pri rasprodaji državne imovine tokom devedesetih gotovo preko noći strahovito obogatili, a u Rusiji su poznati i kao “oligarsi”. Hodorkovski je nedavno kupio drugu gigantsku naftnu kompaniju, Sibneft, neslućeno ojačavši pozicije Yukosa, pa se sumnja da je afera Lebedev zapravo prikriveni napad na njega, tim više što je Hodorkovski nedavno obznanio da za nekoliko godina misli ući u politiku – dosad je bio tek sponzor predizborne kampanje Saveza desnih snaga. Na prvoj listi najbogatijih Europljana magazina EuroBusiness, objavljenoj u veljači 2003., našao se na 8. mjestu, ispred Silvija Berlusconija, najbogatijeg Britanca Galena Westona, Bernieja Ecclestonea ili suvlasnika BMW-a Johanne Quandt i Suzanne Klatten.

2. Roman Abramovič (36)
Rusija 7,5 mlrd. USD
Tajkun koji je nedavno za 140 milijuna funti kupio londonski nogometni klub Chelsea, izgradio je bogatstvo na Sibneftu, petoj ruskoj naftnoj kompaniji, u kojoj je svojevremeno imao 36 posto dionica, ali je, otkupivši od Borisa Berezovskog njegov udjel nakon bijega tog tajkuna iz Rusije 2000. godine, stekao kontrolu nad 70 posto dionica. Povukavši se iz aktivne prisutnosti u Sibneftu, preko svoje holding kompanije Millhouse Capital drži većinski udio u Ruskom aluminiju, metalnoj industriji koja u svjetskim razmjerima zauzima drugo mjesto, Aeroflotu, moskovskoj televizijskoj kući ORT-u, te udjele u ruskim energetskim kompanijama. Politički je aktivan: trenutno je guverner arktičke oblasti Čukotke, koju nastava 79.000 starosjedilačkih Sibiraca, a prije godinu dana imenovan je i članom ruskog državnog vijeća, savjetodavnog tijela predsjednika Vladimira Putina.

3. Mihail Fridman (38)
Rusija 6,7 mlrd. USD
Prije 15-ak godina Fridman je s nekolicinom kolega osnovao Grupu Alfa, koja je u međuvremenu narasla u vodeći ruski konzorcij s interesima u naftnoj industriji, maloprodajnim lancima, komunikacijama itd. Alfa Banka, u vlasništvu grupe, najveća je ruska privatna banka, a u Tyumen Oilu, trećoj ruskoj naftnoj kompaniji, Alfa posjeduje većinski udjel. Među važnijim Alfinim akvizicijama je i trećina dionica norveške telekomunikacijske kompanije Vimpelcom. Friedmana smatraju tipičnim postsovjetskim poduzetnikom, agresivnog nastupa, koji se neočekivano obogatio trgujući ponajviše šećerom, cementom, staklom, drvom i robom široke potrošnje u lancu supermarketa. U ruskim novinama Vedomosti, specijaliziranim za financije, Fridman je proglašen za “oligarha 2002.”

4. Jan Kulczyk (53)
Poljska 3,3 mlrd. USD
Doktor međunarodnog prava koji je 1991. osnovao Kulczyk Holding. Danas je to najveća poljska privatna financijska grupa, koja ima udjele u brojnim tvrtkama i kompanijama, od energetskih do telekomunikacijskih, kao što su Telekomunikacja Polska (TPSA), Polenergia, Kompania Piwowarska, Škoda Auto Polska, TuiR Warta (osiguravateljska tvrtka), Mobitel (mobilni operator), Euro Agro Centrum SA, Autostrada Wielkopolska SA, Autostrada Eksploatacja SA… Tvrtke povezane s Kulczyk Holdingom imaju godišnji prihod od 10 milijardi USD. Na ovogodišnjoj Forbesovoj listi najbogatijih ljudi na svijetu Kulczyk bi, da je uvršten, bio na 100. mjestu. Danas drži 78 posto Kulczyk Holdinga, dok su preostala 22 posto vlasništvo Kulczyk Privatztiftunga, dobrotvorne organizacije koju je osnovao.

5. Vladimir Potanin (41)
Rusija 3,2 mlrd. USD
Počeo je baveći se međunarodnom trgovinom (do 1990. radio u Ministarstvu vanjske trgovine), poslije bio prvi čovjek Međunarodne financijske kompanije (MFK) i Unexim banke. S Mihailom Prohorovim kupio dvije likvidirane banke, koje su bile temelj holdinga Interros, glavnog uporišta njegova kasnijeg carstva. Postao vlasnik giganta Norilski nikl, naftne kompanije Sidanko oil i telekomunikacijske tvrtke Svjazinvest; holding Interros vlasnik je još niza drugih kompanija – Perm Motorsa, Northwest Shippinga, Magnitogorska te niza tvornica metala, i čini najveći industrijski imperij u Rusiji. U njegovu vlasništvu su i mnoge novine. Godine 1996. Potanin je postao potpredsjednik ruske vlade, kao prvi ruski vicepremijer zadužen za gospodarska i ekonomska pitanja, a odstupio je 1997. nakon niza kritika da ne može razlučiti svoju političku funkciju od poslovnog interesa. Bio je najbogatiji Rus prema listi magazina Forbes za 1998. godinu, koji ga je tada okvalificirao kao jednog od “deset najsposobnijih biznismena na svijetu”.

6. Viktor Vekselberg (46)
Rusija 3,1 mlrd. USD
Počeo s privatnim biznisom 1988., stekao kontrolu nad Vladimirskom tvornicom traktora, sredinom 90-ih stvorio Sual Holding trgujući aluminijem i boksitom. Bio je Fridmanov saveznik pri preuzimanju Tyumen Oila, te postao jedan od dioničara i jedan od čelnih ljudi te ruske naftne kompanije.

7. Mihail Prohorov (38)
Rusija 2,3 mlrd. USD
Partner Vladimira Potanina, ima udjele u mnogim tvrtkama zajedničkog holdinga Interros, a šef je nadzornog odbora Norilskog nikla, najvećeg svjetskog proizvođača nikla i paladija te jednog od najvećih proizvođača aluminija, mjedi i kobalta. Norilski nikl trenutno je u akciji preuzimanja 51 posto dionica američkog metalurškog koncerna Stillwater.

8. Rinat Ahmetov (36)
Ukrajina 1,9 mlrd. USD
Rinat Ahmetov, bankar, industrijalac i najbogatiji čovjek u Ukrajini, hrvatskoj javnosti je poznat kao vlasnik ambicioznog nogometnog kluba Šahtjor iz Donjecka. Počeo je 1993. kao bankar, a zarađeni novac uložio je u metalurgiju i rudarstvo. Vlasnik je metalurške tvornice i tvornice za preradu koksa. Prati ga glas da je okružen gomilom tjelohranitelja, no, kako kaže, ima samo jednog, a i njega, kako je prije nekoliko tjedana rekao Nacionalovim novinarima u Donjecku, “ne zato da bi ga branio od eventualnog napada, nego zato da bi pazio da mu netko ne ukrade automobil.”

9. Vladimir Bogdanov (51)
Rusija 1,9 mlrd. USD
Radio 18 godina u Surgutneftgazemu, jednoj od najvećih ruskih naftnih kompanija, i prešao cijeli put u karijeri: od tehničara na nalazištima nafte do generalnog direktora. Nakon raspada SSSR-a i privatizacije kompanije 1993. ostao je glavni direktor i preuzeo kontrolu nad tvrtkom, koja eksploatira jedno od najbogatijih ruskih naftnih polja, oko grada Tjumena u zapadnom Sibiru. U Rusiji Bogdanov važi za učtivoga i skromnoga “oligarha”, koji od kuće do posla ide pješice, a najradije se opušta u okolici Tjumena. Nijednom u životu nije bio izvan granica Rusije.

10. Oleg Deripaska (34)
Rusija 1,8 mlrd. USD
Najmlađi ruski milijarder, zajedno s Romanom Abramovičem drži kontrolu nad holdingom Ruski aluminij. Počeo poslujući s metalom, znatno mu je u usponu i bogaćenju pomogla činjenica da je zet Valentina Jumaševa, novinara i svojevremeno šefa kabineta predsjednika, koji je napisao sjećanja tadašnjeg predsjednika Borisa Jeljcina, a oženio se njegovom kćeri Tatjanom Jeljcin. Njegov holding Basic Element kontrolira tvornicu aviona Avaicor, tvornicu vozila GAZ, financijske institucije…

11. Vladimir Jevtušenkov (55)
Rusija 1,7 mlrd. USD
Direktor i većinski vlasnik moskovske financijske korporacije AFK Sistem, tvrtke koja sklapa ugovore za unosne poslove u ruskoj prijestolnici. U tome mu je od velike pomoći moskovski gradonačelnik Jurij Lužkov, s kojim je u rodbinskim odnosima. Posjeduje oko 40 posto najvećeg ruskog telefonskog operatera.

12. Viktor Pinčuk (43)
Ukrajina 1,5 mlrd. USD
Zet ukrajinskog predsjednika Leonida Kučme kontrolira nekoliko desetaka tvrtki, među kojima su mnoge tvornice ukrajinske teške industrije, banke, televizijske kuće, novine…

13. Igor Kolomojski (42)
Ukrajina 1,5 mlrd. USD
Većinski dioničar u moćnoj financijskoj grupi Privat, koja pod sobom ima Privatbanku i Privatinvest, te posjeduje 30 posto udjela u naftnoj kompaniji Ukrnafti.

14. Vagit Alekperov (51)
Rusija 1,3 mlrd. USD
Nekadašnji prvi čovjek Lukoila, najveće ruske naftne kompanije, kao ministar za naftu i energiju kreirao privatizaciju ruske naftne industrije. Danas se bavi bankarstvom i medijima.

15. Aleksej Mordašov (38)
Rusija 1,25 mlrd. USD
Prvi čovjek Severstala, najveće ruske kompanije za proizvodnju željeza, u kojoj kontrolira oko 50 posto dionica. Magazin Business Week proglasio ga je jednim od najuspješnijih poslovnih ljudi u Europi.

16. Milan Panić (73)
Srbija 1,2 mlrd. USD
Američki biznismen i bivši premijer SR Jugoslavije, došao je 1956. u SAD s 200 dolara u džepu. U Kaliforniji je 1960. osnovao tvrtku ICN. Tvrtku je integrirao sa zemunskom Galenikom, koja mu je 1999. oduzeta.

17. Vasilij Šahnovski (45)
Rusija 1,15 mlrd. USD
Jedan od dioničara grupe Menatep, te posredno Yukosa. Udio je navodno dobio kao “nagradu” za snažan angažman u Jeljcinovoj predsjedničkoj kampanji 1996. godine.

18. Jevgenij Švidler (38)
Rusija 1,1 mlrd. USD
Direktor i dioničar u Sibneftu. Studirao u New Yorku, radio u konzultantskoj tvrtci Deloitte & Touche. Kontrolu nad Sibneftom stekao je uz pomoć Borisa Berezovskog.

19. Leonid Nevzlin (44)
Rusija 1,1 mlrd. USD
Jedan od glavnih dioničara u grupi Menatep i koncernu Yukos. Zahvaljujući svojim političkim vezama zadužen je za lobiranje za tvrtku u Dumi i Kremlju. Od 2000. predsjednik Ruskog kongresa Židova.

20. Vladimir Lisin (47)
Rusija 1,05 mlrd. USD
Direktor i vlasnik Novolipeckog metalurškog kombinata, jednog od najvećih u Rusiji.

21. Iosif Constantin Dragan (86)
Rumunjska 0,9 mlrd. USD
Vlasnik i direktor tvrtke ButanGas, distributera prirodnog plina u nekoliko europskih zemalja.

22. Andrej Melničenko (31)
Rusija 0,9 mlrd. USD
Počeo nakon pada komunizma trgujući devizama, bio suvlasnik banke MDM, koja je prerasla u MDM holding, čiji je predsjednik.

23. Vladimir Kogan (39)
Rusija 0,9 mlrd. USD
Predsjednik nadzornog odbora petrogradske Promstrojbanke i šef holdinga Banking House St. Petersburg, koja drži 50-ak tvrtki u industrijskom i financijskom sektoru.

24. Aleksandar Jaroslavski (46)
Ukrajina 0,85 mlrd. USD
Zet guvernera Harkova, koji je s nekoliko partnera kupio UkrSibbanku, a danas ima udjele u bankama i metalurškoj industriji.

25. Iskander Mahmudov (40)
Rusija 0,85 mlrd. USD
Arabist koji je prije 1990. radio u sovjetskim tvrtkama na Dalekom istoku, danas kontrolira oko 40 posto ruske proizvodnje mjedi.

26. Platon Lebedev (46)
Rusija 0,80 mlrd. USD
Suvlasnik i najveći dioničar Yukosa, predsjednik Menatepa, uhapšen prije mjesec i pol pod optužbom da je nezakonito došao do 283 milijuna USD u procesu privatizacije najveće ruske tvornice gnojiva “Apatit” 1994. godine. Navodno je umiješan u nekoliko ubojstava političkih uglednika i poslovnih ljudi.

27. Vladimir Dubov (45)
Rusija 0,8 mlrd. USD
Jedan od partnera najbogatijeg Rusa Mihaila Hodorovskog i dioničara Menatepa i Yukosa. Izabran u Dumu 1999. godine.

28. Aleksander Gudzowaty (65)
Poljska 0,78 mlrd. USD
Suvlasnik BHZ Bartimpexa, jedne od najvećih poljskih tvrtki. Posluje s ruskim gigantom Gazpromom. Vlasnik nekoliko tvornica i banaka.

29. Sergej Pugačev (40)
Rusija 0,75 mlrd. USD
Suvlasnik Mežprombanka. Prijatelj Vladimira Putina. Zovu ga Raspućin zbog mrkog pogleda i bujne brade.

30. Sergej Popov (32)
Rusija 0,75 mlrd. USD
Do 1992. u vojsci, suosnivač i suvlasnik MDM holdinga, danas jedan od vodećih ljudi te grupe.

31. Igor Najvolt (43)
Rusija 0,75 mlrd. USD
Vlasnik najveće građevinske tvrtke u Rusiji, Baltičke građevinske kompanije. Među većim njegovim poslovima bila je izgradnja autoceste Moskva – St. Petersburg.

32. Aleksandar Abramov (44)
Rusija 0,75 mlrd. USD
Vlasnik financijsko-industrijske grupe Euroazholding. U privatizaciji preuzeo nekoliko kombinata – njižnetagilski, zapadnosibirski i kuznjecki.

33. Aleksandar Lebedev (44)
Rusija 0,75 mlrd. USD
Predsjednik Nacionalne rezervne banke (NRB), jedne od najstarijih ruskih banaka, preko koje je stekao udjele u Aeroflotu i drugim tvrtkama. Smatraju ga najekstravagantnijim ruskim biznismenom.

34. Zygmunt Solorz-Žak (48)
Poljska 0,71 mlrd. USD
Vlasnik 98 posto dionica Polsata, grupe producentskih i marketinških tvrtki. Posjeduje također udjele u kablovskom operateru TV Dami te litvanskim i estonskim tv kućama.

35. Ion Tiriac (63)
Rumunjska 0,7 mlrd. USD
Legenda tenisa, koji je otkrio Borisa Beckera i bio njegov trener. Vlasnik rumunjske Banke Tiriac. Suvlasnik rumunjskog zastupnika za Mercedes, Ford i Mitsubishi.

36. Sergej Taruta (48)
Ukrajina 0,7 mlrd. USD
Kontrolira nekoliko ukrajinskih metalurških kombinata i energetskih tvrtki (Metalni kombinat u Kujbiševu, Alčevski metalni kombinat i dr.)

37. Ryszard Krauze (47)
Poljska 0,68 mlrd. USD
Osnovao investicijsku tvrtku Prokom Investment i informatičku korporaciju Prokom Software, koja obavlja najveće informatizacijske poslove u Poljskoj.

38. Sergej Bogdančikov (46)
Rusija 0,65 mlrd. USD
Jedini među 50 istočnoeuropskih bogataša koji je na plaći, tj. nema vlasnički udio u nekoj kompaniji. Ovaj Putinov ljubimac radi kao menadžer u Rosneftu, a pretpostavlja se da je inspirator “progona” Mihaila Hodorovskog i Yukosa.

39. Mihail Brudno (43)
Rusija 0,6 mlrd. USD
Jedan od dioničara Menatepa i Yukosa. Direktor Yukosa RM, dijela kompanije zaduženog za litavsku rafineriju Možejki i slovački Transpetrol.

40. Dmitrij Pumpjanski (39)
Rusija 0,6 mlrd. USD
Njegova tvrtka Sinarska tvornica cijevi u posljednje vrijeme izgubila je na vrijednosti, ali je nakon okrupnjavanja drugih takvih kompanija u grupi MDM postao drugi svjetski proizvođač cijevi.

41. Viktor Rašnikov (55)
Rusija 0,6 mlrd. USD
Generalni direktor i vlasnik kontrolnog paketa dionica metalskog kombinata Magnitka u Magnitogorsku, čiji je godišnji prihod 1,7 milijardi USD.

42. Ioan i Viorel Micula (47)
Rumunjska 0,57 mlrd. USD
Rumunjska braća blizanci vlasnici su tvrtke European Drinks za proizvodnju mineralne vode i sokova, hotela na Crnom moru, novina i jedne televizijske kuće.

43. Petr Kellner (39)
Češka 0,55 mlrd. USD
Najveći “dobitnik” kuponske privatizacije u Češkoj početkom 90-ih. Danas je vlasnik Prvog privatizacijskog fonda, privatne televizije, leasing kuće Home Credit i dr.

44. Igor Makarov (41)
Rusija 0,55 mlrd. USD
Vlasnik i direktor Iteryja, tvrtke za trgovinu turkmenskim i ruskim plinom. Bogatstvo stekao dijelom zahvaljujući bivšem direktoru Gazproma Aleksu Milleru.

45. Sergej Generalov (40)
Rusija 0,55 mlrd. USD
Bio ministar energetike u vrijeme Sergeja Kirijenka i potpredsjednik Yukosa. Vlasnik investicijske kompanije u Krasnojarsku, smatraju ga za jednog od glavnih predstavnika “nove generacije” biznismena i političara u Rusiji.

46. George Paunescu (56)
Rumunjska 0,52 mlrd. USD
Osnivač financijske grupe Paunescu. Zbog afere s najvećom rumunjskom bankom Bancoreksem bio u bijegu u SAD-u. Ulaže u medije, turizam i nogometne klubove.

47. Vasil Božkov (47)
Bugarska 0,5 mlrd. USD
Najveći dioničar kluba CSKA Sofija, a ima udjele u 70-ak tvrtki. Poznat pod nadimkom Čerep.

48. Andrej Babiš (48)
Češka 0,45 mlrd. USD
Spasio holding Agrofert od bankrota, sa 4,2 milijuna USD kredita koji je dobio zahvaljujući vezama sa srednjoškolskim kolegama na utjecajnim pozicijama. Danas u sklopu tog holdinga posjeduje 60-ak tvrtki, koje godišnje obrnu 1,7 milijardi dolara.

49. Sorin Ovidiu Vantu (50)
Rumunjska 0,45 mlrd. USD
Prije tri godine bio je najbogatiji čovjek u Rumunjskoj, ali je u međuvremenu bankrotirao njegov National Investment Fund, najveća investicijska kuća u zemlji.

50. Viktor Medvedčuk (49)
Ukrajina 0,4 mlrd. USD
Bio šef administracije predsjednika Leonida Kučme. Posjeduje offshore kompanije na Cipru i u Belizeu. Kontrolira Ukrajinsku kreditnu banku, Prvu investicijsku banku banku Big-Energia, klub Dinamo Kijev, televiziju 1+1 i drugo.

NAJBOGATIJI U POJEDINIM ZEMLJAMA ISTOČNE EUROPE

Rusija
Mihail Hodorkovski 8,3 mlrd. USD
Poljska
Jan Kulczyk 3,3 mlrd. USD
Ukrajina
Rinat Ahmetov 1,9 mlrd. USD
Češka
Petr Kellner 0,55 mlrd. USD
Mađarska
Gabor Varszegi 0,28 mlrd. USD
Slovačka
Jozef Majski 0,2 mlrd. USD
Rumunjska
Iosif Constantin Dragan 0,9 mlrd. USD
Bugarska
Vasil Božkov 0,5 mlrd. USD
Srbija i Crna Gora
Milan Panić 1,2 mlrd. USD
Hrvatska
Luka Rajić 0,2 mlrd. USD
Estonija
Aadu Luukas 0,2 mlrd. USD
Litva
Bronislovas Lubys 0,15 mlrd. USD
Latvija
Valerij Kargin i Viktor Krasovicki 0,2 mlrd. USD

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.