Projekt ‘Dobra energija’: S europskim novcem do novih solarnih elektrana na krovovima zgrada u sedam hrvatskih gradova

Autor:

Srecko Niketic, Damir Spehar, Robert Anic/PIXSELL

Projektom ‘Dobra energija – Solarna energija za energetsku tranziciju’ do proljeća 2024. osigurat će se ugradnja solarnih elektrana na javne objekte na području Istarske županije, Cresa, Čakovca, Zaprešića i Ivanić-Grada, a novac je osiguran putem bespovratnih sredstava koja financiraju Island, Lihtenštajn i Norveška

Krajem prošlog mjeseca u Poreču je predstavljen jedan od najvećih solarnih projekata u Hrvatskoj “Dobra energija – Solarna energija za energetsku tranziciju”, koji će dodatno osnažiti energetsku neovisnost Istre, ali i nekoliko drugih gradova koji u projektu sudjeluju kao partneri. Do proljeća 2024. taj će projekt osigurati ugradnju 1 MW solarnih elektrana na javne objekte na području Istarske županije, Cresa, Čakovca, Zaprešića i Ivanić-Grada. U povodu pokretanja projekta istarski župan Boris Miletić za Megawatt je izjavio kako je projekt “Dobra energija – Solarna energija za energetsku tranziciju”, čiji je nositelj Istarska županija, rezultat prethodne suradnje, dugogodišnjeg promišljanja i aktivnog djelovanja partnera koje okuplja u području tranzicije na obnovljive izvore energije, povećanja energetske učinkovitosti i energetske sigurnosti hrvatskih gradova i županija.

“Pri razvoju ovog projekta cilj nam je bio osigurati povećanje kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora kroz solarne elektrane na javnim objektima, ali i iskoristiti te kapacitete za poticanje realizacije novih te popularizaciju korištenja solarne energije – izuzetnog resursa Hrvatske – na području Istarske županije, gradova-partnera i šire, diljem Hrvatske. Izuzetno nam je drago što je vrijednost ovog projekta prepoznata od zemalja- donatora, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao upravitelja te Energetskog instituta Hrvoje Požar kao partnera programa ‘Energija i klimatske promjene’“, izjavio je Miletić te dodao kako je projekt ukupne vrijednosti 1,4 milijuna eura odlukom Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije ostvario pravo na 85 % financiranja, što iznosi 1,1 milijun eura, putem bespovratnih sredstava koja financiraju Island, Lihtenštajn i Norveška kroz Financijski mehanizam Europskog gospodarskog prostora (EGP) 2014. – 2021. u sklopu programa Energija i klimatske promjene.

‘Projekt ‘Dobra energija’ bit će usmjeren k stavljanju velikog potencijala solarne energije u Hrvatskoj u službu razvoja hrvatskih lokalnih zajednica’, smatra istarski župan Boris Miletić. FOTO: Srecko Niketic/PIXSELL

Za 18 mjeseci, nakon što taj projekt završi, pri posjetu Poreču, Puli, Vodnjanu, Zaprešiću, Cresu, Čakovcu i Ivanić-Gradu vidjet će se solarne elektrane na krovovima javnih objekata poput škola i vrtića, društvenih i poduzetničkih centara, objekata gradske uprave i sportsko-rekreativnih objekata. Čak 22 solarne elektrane ukupne snage 1 MW proizvodit će preko 1,2 milijuna MWh energije iz sunca i doprinositi smanjenju gotovo 250.000 tona CO2 godišnje. Time će direktno doprinositi i lokalnim, nacionalnim i europskim ciljevima tranzicije na obnovljive izvore energije i smanjenja posljedica klimatskih promjena.

“Posebnost projekta ‘Dobra energija…’ je u raznovrsnosti portfelja solarnih elektrana koje projektno partnerstvo okuplja. Obuhvaćene su investicije u velike i male elektrane na javnim objektima različite tipologije i potreba te na različitim lokacijama i klimatskim područjima Hrvatske. Tu raznovrsnost portfelja iskoristit ćemo za definiranje preporuka za optimizaciju ulaganja u solarne elektrane u Hrvatskoj. Time projekt ‘Dobra energija’ pomaže ekonomičnosti te pojednostavljuje proces ulaganja u solarne elektrane na javnim objektima diljem zemlje”, napomenuo je istarski župan te dodao da projekt pod pojmom „dobra energija“ podrazumijeva i obnovljivu energiju koja je u vlasništvu građana.

Solarna energija iz novih elektrana i direktno će doprinositi lokalnim, nacionalnim i europskim ciljevima tranzicije na obnovljive izvore energije. FOTO: Damir Spehar/PIXSELL

Baš zato on koristi ugradnju solarnih elektrana na javne objekte i za popularizaciju solarne energije i njeno korištenje na razini kućanstava pa će se, uz podršku partnera Zelene energetske zadruge, u svakom gradu-partneru osigurati prilike za informiranje i osnaživanje građana za samostalno ulaganje u vlastitu solarnu elektranu. Nadalje, kako bi povećanje interesa za solarnom energijom na području gradova-partnera mogli slijediti dovoljni resursi za realizaciju novih solarnih elektrana, uz podršku Istarske regionalne energetske agencije projekt osigurava i osposobljavanje za zanimanje instalatera solarnih elektrana. U osposobljavanju će moći sudjelovati osobe koje već djeluju u tehničkim strukama i žele se prekvalificirati, ali i srednjoškolci tehničkog opredijeljena koji će se tako imati priliku obrazovati za jedno od važnijih zanimanja budućnosti. Partneri na projektu su Grad Poreč, Grad Pula, Grad Zaprešić, Grad Cres, Grad Čakovec, Grad Ivanić-Grad, Istarska regionalna energetska agencija (IRENA), Zelena energetska zadruga (ZEZ), Greenstaat Energy AS, Stiftelsen Seed Forum Norway, a kroz projekt će se u gradovima ugraditi veći broj solarnih elektrana pa će tako u Poreču, Vodnjanu, Cresu i Čakovcu biti jedna, Zaprešiću tri, Puli pet, a u Ivanić-Gradu čak 10 novih solarnih elektrana.

“Projekt ‘Dobra energija’ je vrijedna društvena investicija. Tijekom 18 mjeseci provedbe bit će usmjeren k stavljanju velikog potencijala solarne energije u Hrvatskoj u službu razvoja hrvatskih lokalnih zajednica. Dugoročno, time će pomoći njihovoj energetskoj neovisnosti i otpornosti na promjene i krize u području energetike, poput energetske krize kojoj svjedočimo danas”, rekao je za Megawatt Boris Miletić te dodao da su projekti poput toga smjer u kojem Istarska županija želi i ubuduće ići te će svakako i dalje provoditi slične projekte, s posebnim naglaskom na one koje mogu financirati iz fondova EU-a.

‘Na razini Hrvatske imamo različite mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije, poput one geotermalne u unutrašnjosti ili energije mora na obali’, smatra ministrica Nataša Tramišak. FOTO: Robert Anic/PIXSELL

“Također, želim istaknuti da je Istarska županija pokrenula Izmjene i dopune županijskog Prostornog plana. Posljednje Izmjene i dopune Prostornog plana -a donesene su 2016. godine, a do danas su neprekidno pristizale inicijative gospodarskih subjekata, privatnih osoba, gradova i općina. Sada se pristupa izmjenama i dopunama isključivo zbog određivanja obuhvata zahvata radi planiranja solarnih elektrana državnog i županijskog značaja, instalirane snage 10 MW i većih, u cilju provedbe zelene tranzicije, preispitivanja mogućnosti planiranja vjetroelektrana na moru, revizije Odredbi za provedbu PPIŽ u dijelu proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, izmjena pojedinih planskih rješenja prometnog sustava, pomorskog, cestovnog i željezničkog, kao i elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, planiranja građevina za gospodarenje otpadom, usklađenja uočenih nedorečenosti i grešaka utvrđenih primjenom važećeg PPIŽ te usklađenja pojedinih segmenata PPIŽ-a s izmijenjenim zakonskim i podzakonskim propisima”, rekao je župan Istarske županije koji je prije desetak dana projekt predstavio u društvu ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataše Tramišak, koja je naglasila da su u tijeku brojni projekti koji se odnose na upotrebu obnovljivih izvora energije i novih tehnologija. Ti su projekti, smatra ministrica, dobri primjeri kako svatko od nas, posebice na lokalnoj i regionalnoj razini, može doprinijeti promjenama.

„Kroz taj će projekt tako biti instalirane ukupno 22 solarne elektrane na krovovima javnih objekata, a na razini Hrvatske imamo različite mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije, poput one geotermalne u unutrašnjosti ili energije mora na obali. U Rovinju imamo upravo jedan takav projekt u kojem se koristi energija mora“, kazala je ministrica dodajući da je cilj postizanje energetske neovisnosti i učinkovitosti.

Iako ima prosječno 2000 sunčanih sati godišnje u kontinentalnom dijelu i do 2700 sati na obali, Hrvatska je na europskom dnu po pitanju korištenja energije Sunca

Na predstavljanju projekta je bila i zamjenica norveškog veleposlanika u Hrvatskoj Homma Latif koja je izrazila zadovoljstvo što Norveška sudjeluje u projektu jer „on obuhvaća jednu jako važnu potrebu za cijelo naše društvo, a to je energetski program koji pokazuje da postoji veliki interes za zelene oblike energije, koji dolaze iz obnovljivih izvora energije“.

„Mi znamo da se vodni resursi smanjuju na našem planetu, da se padaline smanjuju, da dolazi do otapanja velikih ledenjaka i sve te klimatske promjene obvezuju nas na urgentno djelovanje“, kazala je zamjenica veleposlanika.

Među gradovima u kojima će biti sagrađene nove elektrane je i Pula koja bi putem ovog projekta trebala dobiti pet novih energetskih izvora. FOTO: Srecko Niketic/PIXSELL

Slično razmišlja i istarski župan Boris Miletić kada kaže da je u vremenima energetske krize, ali i klimatskih promjena kojima svjedočimo, prelazak na obnovljive izvore nužnost i obveza. Nedavno je tako Istarska županija objavila Javni poziv za subvencioniranje izrade glavnog elektrotehničkog projekta sunčane elektrane za proizvodnju električne energije u kućanstvima, za vlastitu potrošnju na području Istarske županije za 2022. godinu. Cilj spomenutog Javnog poziva je upravo povećanje udjela obnovljivih izvora energije u postojećoj potrošnji električne energije u kućanstvima. Inače, Istarska županija zadala si je jasne ciljeve Zelene tranzicije, poput unaprjeđenja energetske učinkovitosti, prelaska na obnovljive izvore energije, smanjenja emisija stakleničkih plinova, a sve u svrhu ostvarenja pozitivnih učinka na okoliš, značajnih financijskih ušteda i energetske neutralnosti.

“Kako bi se pravovremeno osigurala dostupnost energije i blagostanje lokalnih zajednica u budućnosti, nužno je da regionalna i lokalna samouprava što prije poduzmu odlučne korake prema energetskoj tranziciji, a objava ovog Javnog poziva samo je početak u ostvarenju zadanih ciljeva Istarske županije. Nadalje, iako s 2000 prosječnih sunčanih sati godišnje u kontinentalnom dijelu i do 2700 sati na obali, Hrvatska je na europskom dnu po pitanju korištenja energije sunca – iskorištenost je manja od jedan posto. Ulaganjem u solarnu energiju povećavamo energetsku neovisnost i sigurnost, odnosno smanjujemo ovisnost o uvozu energije te povećavamo proizvodnju iz lokalnih izvora”, rekao je za Megawatt Boris Miletić te zaključio da se takvim pristupom ujedno ulaže u lokalna gospodarstva i potiče otvaranje novih radnih mjesta, a ujedno se i povećava kvaliteta života u gradovima i županijama.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.