Kraj veljače zadnji je rok do kojega Bosna i Hercegovina mora usvojiti još dva zakona kako bi Europska komisija preporučila da se toj zemlji na zasjedanju Europskog vijeća u ožujku odobri otvaranje pristupnih pregovora, no dok vrijeme istječe nema naznaka da su partneri u vlasti blizu postizanja nužnih kompromisa.  

Prošlog tjedna Dom naroda parlamenta BiH končano je izglasao zakon o sprječavanu pranja novca i financiranja terorizma, no uz taj je zakon potrebno da državni parlament usvoji i zakone o sprječavanju sukoba interesa te o sudovima.

Na usuglašavanju odredbi tih zakona već deset dana rade stranački timovi, a predsjednik HDZ BiH Dragan Čović ranije je najavljivao kako bi oni taj posao trebali dovršiti do kraja prošlog tjedna. Taj je rok probijen, a iz stranačkih središnjica nitko se ne oglašava o tijeku pregovora.

No Aljoša Čampara, član vodstva stranke Narod i pravda (NiP), koja je dio bošnjačko-građanskog bloka unutar vladajuće koalicije, izjavio je u četvrtak kako neće biti popuštanja trenutačno jednom od ključnih zahtjeva Milorada Dodika da se zakon o sudovima usvoji samo ukoliko se partneri suglase da sjedište prizivnog odjela Suda BiH bude u Banjoj Luci.

“Mi sigurno nećemo prihvatiti da to (sjedište) bude u Banjoj Luci jer je to ogromna udaljenost i nije funkcionalno”, izjavio je Čampara za TV Federacije BiH (FTV).

Bošnjačko-građanska “trojka” traži da sjedište prizivnog odjela Suda BiH bude u Istočnom Sarajevu, jer je sam sud smješten u Sarajevu, a u blizini glavnog grada je i državni zatvor u kojemu su uglavnom pritvorenici ili osuđenici koje služe kazne što ih taj sud izriče.

Za tu opciju imaju i potporu Delegacije EU u BiH i američkog veleposlanstva, no vlasti RS traže da se prizivni odjel ipak smjesti u Banju Luku, uz konstataciju kako oni imaju pravo odlučivati o lokaciji. Prema političkom dogovoru vladajuće koalicije sjedište prizivnog odjela državnog Suda treba biti na teritoriju RS-a.

Politička kontrola nad pravosuđem

No naizgled tehničko pitanje svodi se na prikrivenu bitku za političku kontrolu nad pravosuđem.

Dodik je to obrazlagao tvrdnjama kako bi suci prizivnog odjela u Sarajevu bili izloženi političkim utjecajima te kaže kako bi on u Banjoj Luci osigurao “neutralno okruženje”.

“Kada (suci) dođu u Banju Luku, bit će drugačije”, izjavio je Dodik.

Čampara mu je sada poručio kako “trojka” neće pristati niti na jedan zakon koji bi štetio funkcionalnosti institucija BiH i koji ne bi odgovarao europskim standardima.

“Nema pregovaranja kada je u pitanju država BiH, institucije, Ustavni sud BiH. Strani suci sigurno neće otići dok mi ne postanemo punopravni član EU”, kazao je ovaj dužnosnik vladajuće stranke.

Pitanje promjene izbornog zakona

Za vladajuću koaliciju neriješeni izazov ostaje i promjena izbornog zakona. Europska komisija kao i visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt zatražili su da se odmah provedu tehnike promjene izbornog zakona kojima bi se kroz uvođenje novih tehnologija osigurala bolja kontrola identiteta birača i načina brojanja glasova.

Schmidt je ovog tjedna pojasnio kako se te promjene moraju izvesti tako da nova pravila budu primijenjena već na ovogodišnjim lokalnim izborima planiranim za listopad.

HDZ BiH pak inzistira da se u istom paketu odmah riješi i pitanje načina izbora člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, no “trojka” za to sada ne pokazuje spremnost jer želi da se uz to dogovore i rješenja kojima bi se provele presude Europskog suda za ljudska prava. Za to je pak potrebna promjena ustava, odnosno dvotrećinska većina u parlamentu BiH, koju vladajuća koalicija ne može osigurati.

‘Nema bošnjačkog političara koji nije rekao da nije u redu da Bošnjaci biraju Hrvatima predstavnike. Ali, kad to treba napisati na papir simboličnom izmjenom izbornog zakona, svi kažu nije vrijeme za to. Ali, time jako griješe”, kazao je Čović ovog tjedna za portal Bljesak.

No Schmidt je u intervjuu za portal Klix kazao kako je siguran da se predstavljanje naroda u Predsjedništvu BiH ne može promatrati samo kroz presudu u slučaju “Ljubić”, a bez presude Sejdić-Finci.

“Potrebna nam je reforma ustava koja se ne može baš tako izvući iz džepa”, kazao je Schmidt istaknuvši kako to nije povezano s potrebom zaštite integriteta izbornog procesa koja se mora odmah uvesti.