Prije 20 godina umro je Izetbegović. I danas vrijede njegove riječi: "Tražite pravdu, a ne na osvetu"

Na današnji dan prije točno 20 godina, 19. listopada 2003. godine u Sarajevu je preminuo prvi predsjednik Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović. Tri dana kasnije je ukopan na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu uz najveće državne i vojne počasti.

Alija Izetbegović je rođen 8. kolovoza 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a kada je imao tri godine, njegov otac Mustafa se odlučio preseliti u Sarajevo. Završio je prvu mušku gimnaziju u Sarajevu 1943. godine, za vrijeme ustaške okupacije. Sljedeću godinu proveo je skrivajući se kako bi izbjegao regrutaciju u ustaške vojne jedinice.

Nakon rata, zbog sudjelovanja u pokretu “Mladi muslimani,” uhapšen je i osuđen na tri godine strogog zatvora.

Zatim je vodio miran život kao pravnik u raznim poduzećima sve do 1983. godine, kada je započeo “Sarajevski proces,” u kojem ga jugoslavenski režim osuđuje na 14 godina zatvora zbog “rušenja državnog poretka” i “verbalnog delikta.”

Uslijed demokratskih promjena u tadašnjoj Jugoslaviji, zakon o verbalnom deliktu je ukinut, a Alija Izetbegović je pušten iz zatvora 1988. godine. Nakon toga, 1990. godine, osnovao je Stranku demokratske akcije zajedno s grupom istomišljenika te postigao uvjerljivu pobjedu na prvim demokratskim izborima.

Borba za Bosnu i Hercegovinu

Nakon toga, počela je nova faza borbe Alije Izetbegovića. Kao predsjedavajući Predsjedništva BiH donio je mnoge teške odluke, ali usprkos svojim naporima u sprečavanju rata, agresija na BiH započela je u srpnju 1992. godine.

Izetbegović je kao predstavnik međunarodno priznate Bosne i Hercegovine postao prepoznatljivo lice u svjetskoj politici. Diplomati su ga opisivali kao “teškog pregovarača”.

Izetbegović je ostao predsjednik sve do završetka agresije na Bosnu i Hercegovinu. Na kraju je bio jedan od potpisnika Daytonskog sporazuma, iako je više puta izjavio da smatra da nije pravedan. Ipak, tvrdio je da je sporazum pružio garancije da država neće biti podijeljena.

“Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata, u situaciji kakva je, i u ovom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut”, govorio je tada Izetbegović.

Protiv radikalizacije

Izetbegović se snažno suprotstavljao svakom obliku radikalizacije. Isticao je da bi društvo koje se radikalizira moglo završiti u situaciji poput Čečenije ili Palestine. Smatrao je da nacionalni identitet ne bi trebao biti središnji fokus politike. Umjesto toga, naglasio je potrebu da ljudi zadrže svoj nacionalni identitet, ali je istovremeno promovirao ideju da svi trebaju razviti i istaknuti svoj bosanski identitet, a jednom prilikom je kazao kako “svi trebamo biti malo više Bosanci”.

Izetbegović je također zagovarao povratak izbjeglica, tvrdeći da je to jedini način da se politički poraze separatističke struje u Bosni i Hercegovini. U jednom intervjuu je rekao: “Tražite pravdu, a ne na osvetu, osveta pokreće jedan lanac zla kojem nema kraja”, piše Klix.ba.

Preminuo je u dobi od 78 godina u Sarajevu. Na njegovom posljednjem ispraćaju okupilo se više od 100.000 ljudi, a među govornicima je bio i tadašnji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Paddy Ashdown.