Povjesničar Klasić: “Banija ili Banovina – pitanje nije ni povijesno ni lingvističko – nego isključivo političko”

Povjesničar Hrvoje Klasić u utorak je u ‘Novom danu’ N1 televizije govorio je o političkom odabiru izraza Banovina nad izrazom Banija, koji je do rata bio jedini naziv za tu regiju.

Klasić kaže da pitanje odabira između izraza Banija i Banovina nije povijesno ni lingvističko, nego isključivo političko. “Nikada nitko u Kostajnici, Glini, Petrinji, Sisku, ali ni u Splitu ni Zagrebu do 1991. godine nije koristio termin Banovina, nego Banija i Banijci. Gordan Lederer je objavio video iz rata ‘Banijska praskozorja’, ne banovinska. Banovina je jedan od pokušaja pohrvaćivanja onoga što se na potpuno pogrešan način vezalo uz Srbe. Na Banovini je većinsko stanovništvo bilo srpsko i morao se naći hrvatskiji termin od onoga koji je koristilo tamošnje stanovništvo. Tako se počinje uvoditi izraz Banovina”, objasnio je povjesničar.

Dodaje da su politički lingvistički eksperti dali termin Banovina, kako bi zvučao više hrvatski. “Volio bih da svi nastave, ne kao vlast koja je uvela formu, a ne sadržaj, pomagati tom kraju i tim ljudima. Nemojte dozvoliti da taj divan kraj postane najnenaseljeniji dio zemlje”, kazao je.

Kosor:  “Kako smo došli do toga da neki misle da oni koji Banijom nazivaju strašno stradalo područje RH, ne vole domovinu?”

Bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor na društvenoj mreži Twitter osvrnula se na diskusiju koja se u hrvatskom javnom prostoru odvija od razornog potresa koji je krajem prošle godine pogodio Petrinju, Sisak, Glinu i okolna područja.

‘Banovina ili Banija’ – pitanje je koje kola medijskim prostorom, a Kosor se pita kako smo došli do toga da oni koji potresom stradalo područje zovu Banija – ne vole domovinu. Direktna je to reakcija na informacije koje je u ponedjeljak objavio N1 – da je hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica, na virtualnoj sjednici Predsjedništva HDZ-a, pokušavaju srušiti HDZ, a da se to vidi i iz toga što ‘Banovinu zovu Banijom’.

“Pa sad mene, koja stvarno govorim Banovina, tjerate da kažem Banija. Pa kakva vam je to agenda i gdje su vam sve te sastavnice”, napisala je Jadranka Kosor u ponedjeljak navečer. Nastavila je u utorak ujutro: “Kako smo došli do toga da neki misle da oni koji Banijom nazivaju strašno stradalo područje RH, ne vole domovinu? Dok mnogi i dalje, na tom komadiću zemlje, zvali ga kako god, mrznu od hladnoće i straha ali i slutnje da će biti zaboravljeni.”

“Ali gospođi koja je dobila sjajnu poziciju u EK, ne smeta što potpredsjednik Milošević ili Pupovac potresom uništeno područje nazivaju Banijom. Jer je, je li, zahvaljujući njihovoj potpori Vladi i dobila to mjesto. Toplo, čisto, daleko”, napisala je.

‘Lovac’ Sučević-Međeral: “Stav ‘postoji samo jedan ispravan način na koji se nešto može reći’ doveo nas je do paranoje”

U objašnjenje ‘što je pravilno’ – Banija ili Banovina – uključio se prije nekoliko dana i poznati ‘lovac’ emisije ‘Potjera’ Krešimir Sučević-Međeral. On je na svom Facebook profilu dao svoje mišljenje, a koje u nastavku prenosimo u cijelosti:

“Rasprava “ne može biti Banija, to je srpski” dobar je primjer koliko nas je teror stava “postoji samo jedan ispravan način na koji se nešto može reći” doveo do paranoje.

Naziv Banovina u javnom se diskursu počeo forsirati tamo negdje 1992. Štoviše, poznati spot Gordana Lederera iz jeseni 1991. zove se “Banijska ratna praskozorja”.

Jezično gledano, nazivi područja pod čijom upravom tvore se u hrvatskom jeziku nastavcima -ovina/-evina (kraljevina, carevina, kneževina), -ija (županija, grofovija, biskupija, monarhija) i -stvo (vojvodstvo, kraljevstvo, carstvo). Štoviše, upravo nam primjeri dubleta kraljevstvo – kraljevina i carstvo – carevina ukazuju na to da su moguća oba naziva unutar istoga jezika.

Postoje sitne značenjske razlike (kraljevina je isključivo politički pojam, dok kraljevstvo može biti i u prenesenom značenju; no već kod carstva to nije slučaj, carevina je arhaizam, a carstvo se koristi i u političkom i u prenesenom značenju). Shodno tome, banovina je područje pod upravom bana, dok je banija arhaizam za banov posjed i danas isključivo za geografsku regiju. Slična stvar postoji i s područjem pod vlašću vojvode, što je vojvodstvo, dok je druga tvorba, Vojvodina, danas samo oznaka geografsko-političke cjeline.

Potonje nam dokazuje još jedan apsurd – Vojvodina se tvori upravo onim nastavkom koji je u slučaju Banovine označen kao hrvatski. Da stvar bude bolja, u srpskom jeziku se područje pod vlašću bana također zove banovina, što nam dokazuje naziv administrativnih jedinica Kraljevine (sic!) Jugoslavije. Dakle, nemojmo se brukati glupim zaključcima i nepoznavanje vlastitog jezika pretvarati u pametovanje drugima, koji ga možda također ne poznaju toliko dobro, ali barem još nisu opterećeni paranojom “krivogovora””, napisao je.

Komentiraj