Posljedice pandemije i rata u Ukrajini: Kako funkcionira plinsko tržite kod nas?

Autor:

11.10.2021., Zagreb - Ilustracija za plin, plinska boca, plinski stednjak. Photo: Marko Prpic/PIXSELL

Marko Prpic/PIXSELL

Hrvatska vlada prošlog je mjeseca donijela paket mjera za ublažavanje udara na standard građana zbog rasta cijena energenata. Osim ograničavanja rasta cijena električne energije i plina predviđeno je i snižavanje stope PDV-a na na plin i još neke mjere.

Kako bi zaštitili kućanstva te male i mikro poduzetnike od cjenovnog udara koji bi mnoge od njih uništio, Vlada je teret drastičnog poskupljenja plina prebacila na leđa veletrgovaca plinom i opskrbljivača.

No kako zapravo funkcionira plinsko tržite kod nas?

Veletrgovci plinom – Ina, MET, PPD… – uobičajeno sredinom kalendarske godine, a najčešće u lipnju ili srpnju, raspisuju natječaje za sklapanje ugovora za nabavu plina na koje se javljaju voditelji bilančnih skupina, odnosno opskrbljivači koji tako osiguravaju izvor plina za pružanje usluge opskrbe plinom svojih članova, odnosno distributera koji plin distribuiraju krajnjim korisnicima.

Prošla je godina bila specifična zbog neočekivano naglog rasta gospodarskih aktivnosti koje su potaknule veću potrošnju plina na koju proizvođači nisu računali. Tijekom pandemije proizvođači su smanjili proizvodnju plina jer su gospodarske aktivnosti pale, a nagli rast potražnje ih je iznenadio te nisu bili spremni tržištu isporučiti potrebne količine plina.

Zbog manjka plina na globalnom tržištu i povećane potražnje cijena je naglo narasla, a ratna djelovanja u Ukrajini i sankcije Rusiji samo su unijeli dodatnu dozu nesigurnosti na europsko tržište plina.

U Europi su se neki opskrbljivači tijekom prošle i ove godine na vrijeme osigurali dugoročnim ugovorima s hedgingom – klauzule u ugovoru koje osiguravaju kupca i trgovca od naglih promjena cijena robe – no neki su kalkulirali i čekali pad cijena plina koji se na koncu nije dogodio.

Zato je dio skladišta u Europskoj uniji ostao prazan i nastala je panika, pa su u probleme upali i oni koji su na vrijeme sklapali dugoročne ugovore jer je manjak plina na tržištu pogodio i njih.

Zašto stručnjaci iz plinskog biznisa smatraju da je ruska agresija na Ukrajinu otkrila da je sustav opskrbe plinom u Hrvatskoj neprihvatljiv surogat između liberaliziranog i državno reguliranog sustava koji nikome ne odgovara pročitajte u članku Sandre Carić Herceg u novom broju Nacionala.

‘Opskrbljivači plinom nemaju ni znanja ni financijsku snagu izdržati visoki udar cijena zbog rata’

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.