Projekt Istarskog ipsilona

Koncesijsko društvo Bina Istra koje čine dva glavna dioničara, Hrvatske autoceste i francuska građevinska tvrtka Bouygues, započela je s projektom izgradnje Istarskog ipsilona krajem 1995. godine. Pored zadatka preuzimanja postojećih dionica (od čvora Matulji do Pazina, uključujući tunel Učka), koje je zbog dotrajalosti trebalo potpuno obnoviti, što je već u početku iziskivalo značajna ulaganja, glavna zadaća koncesionara jest financirati i izgraditi Istarski ipsilon fazno uz što optimalnija rješenja (financiranje s najnižim dostupnim kamatnim stopama te najjeftinijim građevinskim rješenjima), a sve u cilju što manjeg opterećivanja države. Na taj se način financiralo i izgradilo sukcesivno novih 100 km poluautoceste koja su u drugoj fazi pretvorena u puni profil autoceste, u što je uloženo oko 600 milijuna eura.

Po završetku koncesije, investicija u dionicu Vranja – tunel Učka ostaje u vlasništvu RH (1,5 milijardi kuna vrijedna investicija pored postojećih do sada izgrađenih dionica Istarskog ipsilona od strane koncesionara u iznosu troška izgradnje od 5,7 milijardi kuna, što sveukupno predstavlja iznos troška izgradnje dionica Istarskog ipsilona od strane koncesionara od 7,2 milijarde kuna.)

Ističemo kako Bina Istra upravlja i održava infrastrukturu s troškovima održavanja koji su oko 2 puta niži od državnih upravitelja.

U cijelom tom periodu, koncesionar je garantirao visoke standarde održavanja autoceste s posebnim naglaskom na potpunu usklađenost sa zakonskim propisima, zaštitu okoliša, brigu za položaj rada zaposlenika te uvođenje programa održivog razvoja. Također, današnju sliku Ipsilona omogućilo je 7 međunarodnih banaka putem club deal kredita uz vrlo povoljne uvjete financiranja na rok od 17 godina. Od početka koncesije, Bina Istra je tri puta refinancirala dugove na međunarodnom tržištu kapitala s ciljem dobivanja što nižih kamatnih stopa te dobila u više navrata međunarodna priznanja za inovativne projekt financiranja (projekt godine „Project Finance Magazine“ za originalnost u inovativnom projektnom financiranju bez državnog jamstva te inovacije u projekte poput plaćanja SMS-om, uporaba dronova i robota za nadzor prometa itd.). Kako bi se omogućila gradnja i uspješno projektno financiranje, Bina Istra financirala je gradnju u više faza te trenutno vraća dug od preko 920 milijuna eura do kraja koncesije.

Danas, koncesionar radi na dovršetku izgradnje punog profila na dionici Pazin – tunel Učka – Matulji, tzv. fazu 2B za koju su predviđene dvije faze građenja.

Za preostalu dionicu faza 2B2, riječ je o tunelu Učka i dionica do Matulji, Bina Istra financirala je sve građevinske projekte te je u prosincu 2014. dobivena građevinska dozvola. Navedeno omogućuje koncesionaru da paralelno uz gradnju dionice Pazin – tunel Učka, razvije, osigura financiranje te pokrene izgradnju druge cijevi tunela Učka.

Napominjemo da cijela autocesta za vrijeme upravljanja te po isteku koncesije ostaje u vlasništvu Republike Hrvatske koja odobrava sve troškove koncesionara i tarifnu politiku cestarina svake godine, dok koncesionar optimalno upravlja i održava infrastrukturu.

Početak izgradnje 2. cijevi tunela Učka

Nakon što je u listopadu 2020. na sjednici Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture donesena odluku o izmjenama i dopunama br. 6. Ugovora o koncesiji za financiranje, građenje, upravljanje i održavanje Jadranske autoceste odnosno Istarskog ipsilona sklopljenog s koncesionarom Bina Istrom d.d., stvoreni su uvjeti za početak izgradnje druge cijevi tunela Učka odnosno tzv. Pod-faze 2B2-1.

Navedena odluka donesena je nakon odluke EU komisije od 7 kolovoza 2020. kojom je EU komisija odobrila izmjene novog ugovora o koncesiji te zaključila da je podjela rizika između RH i koncesionara opravdana i prihvatljiva, da su cijene građenja i održavanja Istarskog Ipsilona transparentne i tržišno prihvatljive, da nema prekomjerne dobiti koncesionara te da Koncesionar pruža uslugu od javnog interesa.

Izmjene i dopune Ugovora o koncesiji načelno obuhvaćaju provedbu Pod-faze 2B2-1 tj. izgradnju drugog kolničkog traka od čvora Vranja do Tunela Učka / Portala Kvarner, dionice duge 8 km na sjeveroistočnoj strani autoceste, koja uključuje izgradnju 5,6 km dugačke druge cijevi tunela Učka s opremom i poprečnim vezama s postojećom tunelskom cijevi te izgradnju novog odmorišta na kvarnerskoj strani tunela Učka. Također radovi će uključivati izgradnju novog čvora Vranja, izgradnju novog podvožnjaka, izgradnju dva nova nadvožnjaka, izgradnju prometne poveznice iznad portala obje cijevi tunela Učka na istarskoj strani, izgradnju tri nova cestarinska prolaza te izgradnju nove zgrade za vatrogasnu postrojbu na postojećoj platformi s istarske strane tunela Učka. Vrijednost investicije Pod-faze 2B2-1 iznosi oko 1,5 milijardi kuna te je prilično zahtjevna jer zona radova prolazi kroz geološki osjetljivo područje te se treba izgraditi pod prometom. Vezano uz izgradnju Pod-faze 2B2-1 koncesijsko će razdoblje biti produženo za 5 godina, odnosno do 2039. godine kako je bilo i inicijalno planirano u ugovoru o koncesiji.

Konkretan početak radova predviđen je u prosincu ove godine, a predviđeno vrijeme trajanja radova na Pod-fazi 2B2-1 je 42 mjeseca, dakle dovršetak izgradnje očekuje se do sredine 2024. godine. Očekuje se da će ulaganje u fazu 2B2-1 utjecati na rast BDP-a za 0,5%.

Očekuje se da će izgradnja Pod-faze 2B2-1 dovesti do niza ključnih koristi za građane i korisnike Istarskog ipsilona uključujući ispunjenje najviših sigurnosnih standarda cestovnih tunela, povećanje razine sigurnosti dionice, višu protočnost prometa, skraćenje vremena putovanja, unapređenje zaštite okoliša, nadogradnju sveobuhvatne Transeuropske prometne mreže („TEN-T“), čime se primjereno povezuje Istra s ostatkom Republike Hrvatske, poboljšava gospodarska i socijalna kohezija te se ostvaruju znatne gospodarske koristi. To je posebice važno uzimajući u obzir utjecaj Istarskog ipsilona na dolazak turista jer preko 90% turista u Istru dolazi automobilom koristeći Istarski ipsilon te da Istra doprinosi skoro 30% u turizmu RH.

Na dionici Pazin – Matulji bilježi se najveći promet tako da će dupliranje ove dionice svakako dovesti do pada broja prometnih nesreća i poginulih te smanjenje gužvi posebice u ljetnom razdoblju. Na toj dionici koja uključuje tunel Učku prosječni dnevni godišnji promet premašuje 10.000 vozila dnevno dok ljeto preko 15.000 vozila.

Novim ulaganjima Bina Istre na dionici Pazin – tunel Učka planira se unaprijediti zaštita okoliša poput novog sustava odvodnje, kolektora, zidova za zaštitu od buke, itd.

Građenje i dupliranje Istarskog ipsilona omogućilo je zapošljavanje radne snage (oko 95% radova izvode hrvatske građevinske kompanije kao podizvođači a na fazi 2B2-1 planira se zaposliti oko 700 djelatnika u razdoblju građenja te dodatnih 20 zaposlenih u razdoblju održavanja).

Visoki stupanj sigurnosti prometa kroz tunel Učka

Izgradnjom druge cijevi, tunel Učka postat će jedan od najsuvremenijih cestovnih tunela na Transeuropskoj prometnoj mreži. Do puštanja u promet druge tunelske cijevi koncesionar Bina Istra nastavlja primjenjivati visoke standarde kompenzativnih mjera kojima se sudionicima u prometu jamči sigurno prometovanje kroz postojeću infrastrukturu.

Kompenzativne mjere definirane su zasebnom Studijom sigurnosti tunela Učka izrađenom od strane ovlaštene kuće koja između ostalog uključuje ekipu od 20 profesionalnih vatrogasca mobiliziranih 24/7 isključivo za tunel Učku, specijalne planove evakuacije za vođenje prometa u požarnim situacijama, pratnju svih opasnih tereta kroz tunel po posebnim pravilima a svakako specijalno opremljena vozila za gašenje požara pa i jedinstveno specijalno vozilo za evakuaciju unesrećenih u slučaju incidenata.

Dupliranjem tunela Učka, Bina Istra će potpuno zadovoljiti uvjete EU-a. Drugim riječima, ulaganjem u drugu cijev tunela Učka Bina Istra će povećati sigurnost i postići usklađenosti tunela Učka s Direktivom 2004/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele u transeuropskoj cestovnoj mreži (SL L167/39, 30.04.2004.), a osobito sa zahtjevima koji se odnose na izgradnju tunela s dvije cijevi te poprečnih prolaza između tunelskih cijevi koji će se koristiti kao izlazi u slučaju opasnosti te druge cijevi za potrebe odvoda.

Utjecaj koronavirusa na 0poslovanje Bina Istre

Uslijed negativnog utjecaja virusa covid-19 Koncesionar bilježi pad prometa od oko 35% u 2020 godini. U tom smislu, koncesionar je započeo program ušteda kako bi se smanjili potencijalni gubitci koje je u ovom trenutku teško prognozirati i koji će ovisiti o razvoju situacije s virusom covid-19 te turističkoj sezoni u Istri 2021. Bina Istra nije zatražila obustavu isplate naknade za koncesiju niti je zatražila subvenciju za radnike. Bina Istra je pristupila partnerski s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture kako bi pomogli RH u ovoj teškoj situaciji oko proračuna (primjerice, osigurana su refinanciranja starih dugova, smanjeni su svi operativni troškovi te odgođeni troškovi izvanrednog održavanja koji ne utječu na sigurnost korisnika, pojedine dionice su puštene u promet u izgradnji prije roka, smanjene su plaće rukovoditelja, pomoćnika i uprave, itd.). Sve navedene mjere će doprinijeti da se Društvo stabilizira te nastavi s ciljanim investicijama u dupliranje Istarskog ipsilona.

Potrebno je naglasiti da sukladno ugovoru o koncesiji dioničari Bina Istre će sudjelovati u padu prometa u iznosu od oko 50 mhrk za 2020., čime se pokazuje da je pouzdan privatni partner javnom partneru te da zna i može osigurati razvoj i završetak gradnje Istarskog ipsilona kako je dogovoreno Ugovorom o koncesiji iz 1995. | PROMO