Hrvatski premijer Andrej Plenković u srijedu je, u društvu ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića i ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataše Tramišak, sudjelovao na obilježavanju Dana bjelovarskih branitelja i svečanoj sjednici Gradskog vijeća.

“Smatram da svi projekti koji su dobro pripremljeni će u sljedećim godinama pomoći razvoju grada. Posbno je važna brza cesta. Bit će konačno gotova do kraja mandata naše Vlade, time će Bjelovar konačno biti integriran sa Zagrebom. Tu cestu ćemo nastaviti i do Virovitice, to je jedan od naših prometnih prioriteta”, rekao je Plenković novinarima nakon sjednice.

Dodao je da će ukupan projekt biti vrijedan oko 400 milijuna kuna. “Pomoći ćemo riješiti pitanje završetka opće bolnice u Bjelovaru, projekte vezane za turizam, geotermalne izvore”, najavio je predsjednik Vlade. Ministrica Nataša Tramišak danas će, dodao je, uručiti projekte vrijedne 11 milijuna kuna. Istaknuo je da je politika regionalnog razvoja ‘njihova najsnažnija politika’.

Na pitanje o tome koliko prostora Vlada ima pomoći Zagrebu, premijer je rekao kako su danas donijeli odluku da Zagrebu daju beskamatni zajam od 150 milijuna kuna. Plenković je rekao da im je ‘glavni grad jako važan’.

Na pitanja o Damiru Vanđeliću, šefu Fonda za obnovu, nije želio odgovarati. “Nemam što dodati. Imate ministra Horvata koji je zadužen za obnovu. Bitno mi je da se Zagreb i Banovina obnove i da se Zakon što prije usvoji. Svako treba raditi svoj posao”, poručio je.

O bezviznom režimu sa SAD-om kaže da je sjajna vijest. “Mi smo došli konačno, nakon niza godina, ispod tri posto odbijenih viza za SAD. Spadamo u zemlje za koje SAD kaže da smo im pouzdani partneri”, istaknuo je i dodao da je sigurand a će to dovesti do rasta trgovine s SAD-om te da je to jako dobro i za put prema Schengenu.

Komentirajući stanje u BiH, Plenković je rekao da je njegova politika partnerski i kvalitetni odnosi. “Pokazujemo privrženost Hrvatske za što tješnje povezivanje s BiH. Naša pozicija nije od jučer”, rekao je i dodao da postoje tri važna trenutka međunarodne zajednica prema BiH.

“Postoji slika iz 1995., ona se događa nakon što je RH svojim akcijama oslobodila dijelove teritorija BiH. Nakon toga slijede druge slike. Poput slika kroz presude za predmet Sejdić-Finci. Postoji i treća, kad nemate više nijednog aktera koji se sjeća tog razdoblja i tko zna tko je bio tko. Sada tu temu vode neki drugi akteri i pokušavaju naći rješenje. Mi se protivimo banalizaciji i simplifikaciji koja ide od Daytona do Bruxellesa”, objasnio je.

Plenković je izjavio da je BiH zemlja koja je, od svih naših susjeda, najviše upućena na nas i mi na nju. “Naša je pozicija prirodna i normalna, mi imamo ustavnu obvezu skrbiti o Hrvatima izvan RH. HDZ ima dodatnu obveznu. To su sve teme koje su naš dnevni red svakog dana i tko god u tom procesu može pomoći, dobro je došao”, poručio je.

Neki političari, među kojima i Mostov Nino Raspudić, rekli su da je Hrvatska dobila najviše novca iz EU-a jer je najjadnija članica. “To su ljudi koji nisu dali ništa hrvatskom putu u Europsku uniju”, rekao je Plenković i dodao: “Da smo imali aktere poput tih, još 150 godina ne bismo ušli u EU. Ostali bi negdje u glibu”.

“Ovi iz Zagreba, Možemo!, oni ne znaju jesu li za euro. Ovo je moment kad moramo vidjeti tko je to omogućio da u trenutcima nacionalne krize imamo milijune eura na raspolaganje”, izjavio je Plenković zaključivši da je potrebna deeskalacija stanja na Kosovu.