Premijer Andrej Plenković je u srijedu na sjednici vlade rekao da je cilj poreznih izmjena koje predlaže vlada porezno rasterećenje i povećanje plaća, te davanje većih fiskalnih ovlasti lokalnoj državi.

“Cilj poreznih izmjena je daljnje porezno rasterećenje i povećanje plaća”, rekao je Plenković u uvodu vladine sjednice.

Ovo je potez vlade, pa onda i Hrvatskog sabora i države, da promjenama poreznih zakona izravno utječe na povećanja plaća naših građana i to je cilj broj jedan, dodao je.

Drugi cilj je po njegovim riječima fiskalna decentralizacija, koja je je uz funkcionalnu bila jedna od dvije temeljne poruke koju su vladi 2016. godine na početku njezina mandata uputili župani, gradonačelnici i načelnici.

Vlada je po njegovim riječima lokalnim jedinicama kontinuirano davala i više ovlasti i više sredstava.

“Na tom tragu je duh ovih poreznih izmjena i cijelog paketa – da oni koji su najbliže građanima, po načelu supsidijarnosti, mogu odlukama svojih predstavničkih tijela donositi odluke koje će utjecati na životni standard građana koji žive u sredinama gdje su dobili povjerenje da na četiri godine vode lokalnu vlast”, rekao je Plenković.

Uz veću autonomiju lokalnih jedinica u pogledu utjecaja na visine pojedinih poreza i generalni pristup pojednostavljenja i bolje učinkovitosti sustava, sve porezne izmjene idu na korist građana gdje god oni živjeli, ustvrdi je Plenković.

Na dnevnom redu današnje sjednice vlade je set poreznih zakona koji bi trebali stupiti na snagu početkom 2024. godine.

 ‘Novim zakonima ulažemo u rast plaća’

Na današnjoj sjednici Vlade je, između ostalog, nacrt prijedloga zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama te nacrt prijedloga zakona o državnim službenicima.

“To je zajedničko ulaganje u rast plaća i bolje, pravednije, učinkovitije reguliranje cijeloga sustava i zato su ta dva zakona pravi, veliki reformski paket na kojem se radilo zaista jako dugo i jako temeljito”, poručio je Plenković na sjednici Vlade.

Govoreći o zakonu o državnim službenicima i namještenicima, rekao je da je to zakon koji se dugo priprema u smislu plaća u državnoj i javnoj službi.

“Ta tema izaziva veliku medijsku pozornost i interes javnosti. Ovaj zakon je veliki reformski zakon kojim se nastoji provesti načelo jednake plaće za jednak rad – to je glavna poruka ovog zakonskog okvira”, pojasnio je.

Uvodi se sustav nagrađivanja službenika, a ocjenjivanje rada službenika stavlja se u korelaciju s njihovim plaćama i nagradama, dodao je.

Propisuje se vrednovanje radnih mjesta prema utvrđenim kriterijima, jamči se pravednost među službenicima, veća učinkovitost, bolji sustav kvalifikacija, stručnost i sposobnosti kandidata, transparentni sustav te se nudi daljnji rast plaća.

Ono što je posebno važno, naveo je Plenković, uvodi se centralizirani sustav zapošljavanja, a novost je da se uvodi obveza potpisivanja izjave o nepostojanju sukoba interesa za državne službenike.

“Time se povećava i transparentnost i jača normativni okvir za suzbijanje i borbu protiv korupcije”, naveo je premijer.

Zaposlenike u državnim i javnim službama koji su obuhvaćeni ovim zakonom, uključujući i one u pravosuđu, podsjetio je na postignut dogovor sa sindikatima koji obuhvaća 220 tisuća ljudi u sustavu državne i javne službe.

“Od 1. srpnja, dakle s isplatom u srpnju za plaću u lipnju, omogućili smo najveći rast plaća ikada na ovaj način – od 100, 80 i 60 eura. To je ogroman iskorak kako bi se pomoglo onima koji rade u državnim i javnim službama u kontekstu ukupnog ekonomskog i socijalnog stanja u Hrvatskoj”, rekao je.

Donošenjem novog zakona radit će se na dvjema uredbama – uredbama za javne i uredbama za državne službenike i namještenike koje će također zajamčiti dodatni rast plaća u idućoj godini, poručio je Plenković.