Pavle Kalinić: ‘Sve muzeje treba zatvoriti!’; Gašparović: ‘Kalinić nije zakon, slušam statičare’

Nakon prvog potresa u Zagrebu gradska vlast savjetovala je da se muzeji zatvore zbog ‘žutih’ zgrada. No neki ravnatelji poslušali su ih tek nakon potresa u prosincu, a neki su još uvijek otvoreni, čime – prema mišljenju Kalinića – dovode ljude u opasnost

Potres jačine 5,5 po Richteru koji je 22. ožujka prošle godine pogodio Zagreb, posebno središte grada u kojem su najviše stradale zgrade građene prije sto i više godina, te nakon toga novog potresa 28. i 29. prosinca prošle godine koji se unatoč epicentru kod Petrinje itekako osjetio u Zagrebu, neke zgrade u kojima se nalaze muzeji pretrpjele su velika oštećenja, odnosno dobile su žute i crvene naljepnice statičara. Neki ravnatelji zagrebačkih muzeja ustanove kojima su na čelu zatvorili su odmah u ožujku za zaposlenike i za publiku, pa su programe uglavnom organizirali online, ali nekolicina ravnatelja muzeja odlučila je svih ovih mjeseci muzeje ostaviti otvorenima, neki samo za zaposlenike muzeja, a neki i za publiku i za zaposlenike.

Kako je rekla Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija, uslijed potresa u ožujku 2020. došlo je do značajnih oštećenja na zgradama muzeja, galerija i zbirki unutar ustanova i drugih pravnih osoba te ujedno i štete na oko četiri posto muzejske građe. U Zagrebu su smještene 32 muzejske ustanove koje su većim dijelom unutar kulturno-povijesne cjeline Grada Zagreba:

“Značajnija oštećenja pretrpjeli su Hrvatski povijesni muzej, Muzej za umjetnost i obrt, Arheološki muzej, Hrvatski školski muzej, Hrvatski muzej arhitekture HAZU, Hrvatski prirodoslovni muzej, Muzej Mimara, Hrvatski športski muzej, Umjetnički paviljon, Gliptoteka HAZU. Na području Zagrebačke županije nisu zabilježene značajnije štete na muzejima i muzejskoj građi osim u Muzeju Sveti Ivan Zelina. Obavljene su procjene šteta, a Muzejski dokumentacijski centar (MDC) kao središnja ustanova za muzejsku djelatnost u Hrvatskoj, prikupljao je podatke o stanju muzeja i muzejske građe nakon potresa u Zagrebu i okolici. Također, kao pomoć stručnim muzejskim djelatnicima pripremio je i objavio upute za evakuaciju i postupanje s muzejskom građom nakon potresa. Prema istraživanju koje je MDC proveo među zagrebačkim muzejima, šest mjeseci nakon potresa dva muzeja dobila su crvene oznake – Hrvatski povijesni muzej i Hrvatski športski muzej. Devet muzeja dobilo je žute oznake – Arheološki muzej u Zagrebu, Hrvatski muzej arhitekture HAZU, Hrvatski prirodoslovni muzej, HT muzej, Kabinet grafike HAZU, Moderna galerija, Muzej Mimara, Muzej za umjetnost i obrt te Umjetnički paviljon. Šesnaest muzeja ili sveukupno 49 posto dobilo je zelene oznake. Prema podacima iz rujna trećina zagrebačkih muzeja imala je zatvorene stalne postave, a nakon potresa koji su se dogodili 28. i 29. prosinca 2020. provode se nove provjere šteta na već oštećenim muzejima.”

 

 

‘Reći ću vam isto što sam rekao i Kaliniću – neka mi napiše da je ulaz u prostor zabranjen. Nitko nam nije zabranio rad pa se djelatnost može nastaviti’, kaže Miroslav Gašparović

 

Ministrica navodi da je nakon potresa 28. i 29. prosinca obavljen prvi pregled stradale baštine i svih nepokretnih spomenika, zbirki i inventara koji su sigurni za pristup te je u postupku utvrđivanje popisa štete na nepokretnim i pokretnim kulturnim dobrima. Posljednjih tjedan dana u tijeku su evakuacije pokretnih inventara kao i provedba hitnih mjera sanacije, posebno podupiranja, stabiliziranja i razgradnje i uklanjanja labilnih dijelova građevina. Prve procjene štete od potresa u prosincu bit će moguće dati kad se završi proces popisa štete koji je u tijeku, a na kojem radi četrdesetak konzervatora i restauratora iz cijele Hrvatske.

Ministrica ističe: “Neposredno nakon potresa napravljena je i analiza stanja muzejske građe i građevina u kojima se ista čuva na pogođenom području. Analiza je pokazala da je u velikoj mjeri ugrožena muzejska građa smještena u Galeriji Krsto Hegedušić u Petrinji kao i njezinu depou. U koordinaciji sa Stožerom civilne zaštite članovi stručnog tima 7. siječnja obavljena je evakuacija više od 300 slika, crteža, grafika i skulptura. Umjetnine su transportirane u sigurnu privremenu čuvaonicu gdje je dovršen rad na njihovu popisivanju, evidentiranju nastalih oštećenja te pakiranju i deponiranju na za to pripremljene police. Manja oštećenja pretrpjele su zgrade Gradskog muzeja u Sisku. Kad je riječ o sigurnosti prostora muzeja, ističemo kako je sigurnost publike i samih djelatnika u prostoru muzeja na prvome mjestu svih muzejskih ustanova.

Procjenu uporabljivosti, sigurnosti i mjere zaštite za sve zgrade, pa tako i za one u kojima se obavljaju djelatnosti u kulturi, propisuju i provode ovlašteni inženjeri građevinarstva i arhitekture. Na temelju ove procjene i poduzetih mjera zaštite, odvijaju se aktivnosti unutar muzejskih prostora.”

Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

 

Ministarstvo kulture i medija, pojašnjava Nina Obuljen Koržinek, pripremilo je dokumentaciju vezanu uz provođenje Poziva na dostavu projektnih prijedloga ‘’Provedba mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu’’ koji će se financirati sredstvima Fonda solidarnosti EU-a. Hrvatskoj je iz Fonda solidarnosti za saniranje šteta od potresa nastalih na području Grada Zagreba i šire okolice u ožujku 2020. odobreno ukupno 683.740.523,22 eura. Obnova kulturne baštine financirat će se dijelom iz nacionalnih sredstava, a dijelom iz drugih dostupnih fondova Europske unije i međunarodnim sredstvima.

Dan nakon prvog potresa u Zagrebu, 23. ožujka, zagrebački Gradski ured za kulturu i Gradski ured za upravljanje u hitnim situacijama svim muzejima savjetovali su da obustave sve aktivnosti, zatvore muzeje i ‘’narede’’ rad od kuće. Tako je bilo i nakon posljednjih jakih potresa krajem prosinca prošle godine, kad su iste upute, takozvane ‘’okružnice’’ iz spomenuta dva ureda, poslane svim ustanovama u kulturi – da se sve ustanove koje se nalaze u zgradama sa žutom ili crvenom naljepnicom zatvore i sadržaje preusmjere u virtualno okruženje. Najprije je pročelnica za kulturu Milana Vuković Runjić poslala dopis svim čelnicima ustanova u kulturi čiji je osnivač Grad Zagreb, pa time i muzejima, da svakako ne otvaraju vrata do 11. siječnja. Ako statičari nisu obavili pregled zgrade, taj rok se produljio dok se ne dobiju nalazi i mišljenja statičara. Nakon toga dvije su muzejske ustanove – Umjetnički paviljon i Hrvatski prirodoslovni muzej – zatvorile vrata za zaposlenike. Za publiku su već dotad bili zatvoreni, ali s obzirom na žute naljepnice prihvatili su upute gradskih vlasti pa sada ni zaposlenici ne dolaze na posao. Ni Jasminka Poklečki, ravnateljica Umjetničkog paviljona, niti itko iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, nije odgovorio na upit Nacionala.

 

 

‘Oštećenja od potresa vrlo su različita i trudimo se organizirati sanaciju tako da naše ustanove što prije nastave s redovnim radom u skladu s uvjetima’, kaže Milana Vuković Runjić

 

Milana Vuković Runjić, pročelnica zagrebačkoga Gradskog ureda za kulturu, potvrdila je da je taj Ured nakon potresa 29. prosinca poslao dopis svim ustanovama kojima je Grad Zagreb osnivač da, ako su pretrpjele dodatna oštećenja, ili već od ranije imaju oznake o neuporabljivosti, ostanu zatvorene za posjetitelje kako bi se izbjegla moguća opasnost za zaposlenike ili posjetitelje:

“Većina ustanova obavijestila je Ured kako su nova oštećenja vezana uz napuknuća te oštećenja na pročelju, a dio ustanova zatražio je dodatne preglede statičara. Niti jedan muzej nije prijavio nova oštećenja koja bi se ticala građe, ali je Muzej grada Zagreba zatražio dodatne prostore za premještaj građe iz teško oštećenih prostora u kojima su smještene pojedine zbirke. Ističemo kako su oštećenja od potresa na objektima vrlo različita i trudimo se organizirati sanaciju tako da naše ustanove što prije nastave s redovnim radom, prilagođenom današnjim uvjetima i poštivanjem privremenih mjera. U objektima koji su imali manja oštećenja ustanove rade, a sanacija tih manjih oštećenja organizira se u trenucima kada ne utječe na odvijanje programa. Muzeji su jače stradali u potresu i za sanaciju tih zgrada je potrebno više vremena. Arheološki muzej završio je prvu fazu sanacije svoje zgrade i užurbano se radi na sanaciji prvog kata, kako bi mogli otvoriti vrata posjetiteljima u tom dijelu svoje zgrade. Muzej suvremene umjetnosti ponovno je pregledan zbog mogućih oštećenja, a nakon pregleda utvrđeno je kako je zgrada sigurna, uz iznimku multimedijalne dvorane Gorgona kojoj su potrebne dodatne statičke provjere. Zbog toga se programi u toj dvorani neće održavati.”

Milana Vuković Runjić kaže i da se Hrvatski prirodoslovni muzej javio na javni poziv za sufinanciranje EU-a te u međuvremenu potpisao i ugovor o sufinanciranju početka radova na rekonstrukciji zgrade koja je jako oštećena u potresu. S obzirom na to da se očekuje da će na proljeće započeti radovi na rekonstrukciji objekta, Grad Zagreb koji je i partner u EU projektu pod nazivom ‘’Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej’’, osigurao je prostore za premještanje građe i radne prostore zaposlenika muzeja.

Pavle Kalinić, pročelnik zagrebačkoga Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama, nije bio tako diskretan. Otvoreno je rekao da se u zgradama s oštećenjima zbog kojih imaju crvene ili žute naljepnice ne bi smjelo boraviti, ni zaposlenici, a niti publika te da otvorena vrata takvih ustanova dovode u opasnost ljude koji u njima rade ili ih posjećuju:

“Preporuka je da se takve stvari ne rade, sve zgrade koje imaju žutu ili crvenu naljepnicu ne smiju biti u funkciji. Ravnatelji koji su to napravili oglušili su se na preporuke i upute Gradskog ureda za kulturu i ureda kojem sam ja na čelu.

Obnova zgrada u centru koje su teško oštećene može se raditi samo na način kako je obnovljena bivša zgrada Varteksa na Trgu bana Jelačića, da ostane visoki rohbau, a sve drugo se ruši. To je trebala financirati država, ali država se evidentno oglušila na to. Vidi se kako država funkcionira kad se dogodi bilo kakva nepredviđena situacija, kako funkcionira u Petrinji, Sisku i Glini. Grad Zagreb je tamo slao pomoć, ljude koji su obučeni za izvlačenje ljudi iz ruševina, vatrogasce, planinare, 12 potražnih pasa. Organizaciju prehrane preuzeli su zagrebački ugostitelji, država se nije snašla. O Civilnoj zaštiti govorilo se da funkcionira, lagalo se cijelo vrijeme. Kad je došlo do katastrofe, do potresa, onda se shvatilo da ta Civilna zaštita postoji samo u Zagrebu, a godinama se pljuvalo po nama govoreći da je to što radimo nepotrebno. Zbog svega ovoga inzistiramo na obaveznom vojnom roku za muškarce i žene u trajanju od četiri mjeseca, uz civilno služenje vojnog roka, inzistiramo na tome da Civilna zaštita mora funkcionirati u cijeloj Hrvatskoj te da mora postojati struktura, primjerice da hitna služba ima pet helikoptera, a nema nijednog već to trenutačno ‘pokriva’ vojska. Obavezni rok u trajanju od nekoliko mjeseci ima i Švicarska koja nije stoljećima ratovala, pa zašto ne bi imala Hrvatska koja je u ratu svakih 30-ak godina.”

Milana Vuković Runjić, pročelnica zagrebačkog gradskog Ureda za kulturu, poslala je svim muzejima preporuku da ostanu zatvoreni. PHOTO: Tomislav Čuveljak/NFOTO

 

Kalinić je usporedio Hrvatsku i New York te rekao da u tom američkom gradu nisu otvorene ustanove u kulturi. Kako kaže, ne rade Broadway i MoMa:

“Te su ustanove, složit ćete se sa mnom, kudikamo popularnije ili poznatije od bilo koje naše kazališne kuće ili kulturne institucije, pa ako oni ne rade ‘samo’ zbog korone ne vidim nijedan razlog zbog kojeg bi naši muzeji ili kazališta bili otvoreni, a još uz koronu imaju i jako oštećene zgrade zbog potresa. Ravnatelji muzeja oglušili su se na ove preporuke jer je u državi potpuni nered u svemu. Ja i moj ured mogli smo napraviti samo ovo što smo napravili – preporučiti da se ne radi. Jedino država, odnosno Stožer civilne zaštite može ‘narediti’ da ravnatelji zatvore te ustanove kojima su na čelu. Inače, moram čestitati Stožeru za civilnu zaštitu jer su u nečemu uspjeli dostići Kinu. Hrvatska, s manje od četiri milijuna ljudi, ima oko 4500 preminulih od korone, jednako kao i Kina koja ima 1,4 milijarde stanovnika. Svaka čast, dostigli smo Kinu! Ističem da – dok se ne napravi totalna rekonstrukcije svake zgrade baštinske Hrvatske – sve institucije koje se nalaze u tim prostorima trebaju biti zatvorene. Točka. O tome može odluku donijeti samo država, a ne Grad kao osnivač. Vlada treba reći da muzeji ne smiju raditi ako se nalaze u zgradama sa žutom ili crvenom naljepnicom. Ali ne očekujem da se takvo što dogodi, nažalost. Ako nisu to u stanju, neka se sklone.”

Jedan od “prozvanih” je i Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt koji sam kaže da je nekoliko puta od prvog potresa u ožujku vodio iste razgovore s Pavlom Kalinićem. Kaže da Kalinića jako dobro poznaje i jako ga cijeni:

“Međutim, ako vrhunski stručnjaci, statičari, kažu drugačije, onda smatram da se treba poslušati njih. Imam dobro mišljenje o Kaliniću, ali to je samo njegov stav. Statičari potpisuju na vlastitu odgovornost da se u zgradi može održavati muzejska djelatnost. Reći ću vam isto ono što sam rekao i Kaliniću – neka mi napiše da je zabranjen ulaz u prostor. On je već u ožujku preporučio da se u ‘žute’ zgrade ne ulazi, ali u ovom slučaju slušam stručnjake statičare. Ja zakonski odgovaram za predmete i građu, mi smo predmete nakon potresa u ožujku premjestili unutar naših prostora zato što nam nisu ponudili alternativni prostor. A nije baš riječ o maloj građi – to je najveći umjetnički muzej koje ova država ima. MUO je u jednom dijelu zgrade jako oštećen, a riječ je o južnom krilu. Prema nalazima dvaju timova statičara nakon 29. prosinca, dakle nakon posljednjeg potresa, zgrada je temeljito pregledana i prizemna zona je dobila ‘zeleno’, a jedan dio zgrade je ostao ‘žut’. Izložbe se održavaju upravo u ‘zelenom’ prizemlju, trenutačno su dvije u tijeku za publiku – ‘Protreseni MUO’ te izložba Koraljke Kovač ‘Unutrašnji prostori’. Prizemlje je sigurno, odnosno nije ako udari potres od 7 po Richteru, ali onda nije ništa sigurno.”

 

‘Prve procjene štete od potresa u prosincu bit će moguće dati kad se završi proces popisa štete koji je u tijeku’, kaže Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija

 

Gašparović nastavlja da bi, prema ovoj logici, svi oni trebali otići iz muzeja i vratiti se za nekih 30 godina. Tada bi možda netko nešto mogao napraviti kad je u pitanju obnova:

“Muzej je nakon potresa 22. ožujka u najkraćem roku stabiliziran, posebno udarene zone, toliko dobro da ovaj potres 29. prosinca zgradu nije dodatno oštetio. Napravili smo sve u zadanim okolnostima. Već mi je nekoliko puta verbalno savjetovano da zatvorim muzej, a ja to ne smijem prihvatiti jer imam obvezu čuvanja muzejske građe. Nitko službeno nije nikakvu naredbu poslao, a statičari su ipak autoritet. Mi smo prvi u Gradski ured za kulturu poslali dva nalaza statičara, što se nas tiče ako su statičari rekli da se može nastaviti aktivnost kakva je bila do prije potresa, a Gradski ured za kulturu nije zabranio, smatram da se djelatnost može nastaviti. Postoji alternativa – mi možemo zgradu napustiti, ali moramo dobiti zamjenski prostor. Ne samo da bismo evakuirali više od 100 tisuća muzejskih predmeta i još puno toga, već da ostavimo zgradu da trune. Ako mi netko kaže da to napravim, ja ću to napraviti.”

Na Kalinićevu opasku da se ostankom u ‘’žutoj’’ zgradi dovode u opasnost zaposlenici i publika, Gašparović kaže da mu to ne pada na pamet te da to nikad ne bi napravio. Kako je rekao, u MUO svaki dan ulazi i izlazi desetak zaposlenika, a inače ih ima 60-ak. Organizirani su u smjenski rad te na rad od kuće i nitko od njih nije prisiljen da dolazi na posao:

“Dnevno u zgradu dolazi 10-ak ljudi, uključujući mene, i radimo u prizemlju koje je ‘zeleno’ te je rad organiziran u smjenama. Na drugom katu južnog krila, s crvenom oznakom, ne može nitko doći osim uz moju dozvolu zbog specifičnog posla. Na tom drugom katu su sad ionako radovi, jer se sve sanira. Opasnost u muzeju je manja nego kad se hoda bilo kojom ulicom u središtu grada. Gledajte, ja mogu muzej zatvoriti, jer mi se čini najbolje ne raditi ništa, ne brinuti o institucijama, pustiti ljude kućama neka ne rade ništa i neka primaju super plaće. Možda se netko za 30 godina sjeti da tamo negdje postoji zgrada u kojoj je nekoć bio MUO, ili će se možda ta zgrada srušiti da bi se napravilo parkiralište. Postoji nešto što se zove racionalni rizik, ali ja nikad nisam niti mi pada na pamet dovesti bilo koga u opasnost. Ako je riječ Pavla Kalinića ili pročelnice ili ministrice, koga god – sa svima njima godinama lijepo surađujem – zakon, onda ću ja to poštivati. Znate što, ja ću zatvoriti muzej, pustit ću ljude kućama. Puno mi je jednostavnije ne raditi ništa. Znate li vi koliko je energije, živaca, borbe, potrebno da se održi najveća muzejska institucija u Hrvatskoj? Jako puno! Ako to nikome ne treba, super. Kad je riječ o publici, znate koliko gledatelja dođe u muzej? Pet dnevno, možda deset u dobrim danima. Nisu to neke brojke, ali važno je održavati sve otvoreno. Psihološki je važno da je muzej otvoren, zato to radim. Zašto muzičari sviraju po cesti? Pokušavamo spasiti kulturni život, zato je MUO otvoren. A ne zato što ja tako kažem.”


Štefka Batinić: ‘Vodimo računa o sigurnosti ljudi i skrbimo o baštini’

Štefka Batinić, ravnateljica Hrvatskog školskog muzeja, pojasnila je da je zgrada Hrvatskog učiteljskog doma u kojoj se nalazi taj muzej, kao i niz građevina u Donjem gradu, oštećena u ožujskom potresu. Dobila je sve tri naljepnice: crvenu u zoni vanjskog dozidnog dimnjaka s dvorišne strane, žutu za zapadno krilo zgrade (ulaz s Trga Republike Hrvatske) i zelenu za ulaz s Hebrangove.

“Proteklih smo mjeseci radili na utvrđivanju stanja zgrade, uklanjanju potencijalnih izvora opasnosti i saniranju pojedinih dijelova, zagovaranju što brže obnove te traženju alternativnih rješenja za rad muzeja tijekom procesa obnove. Zaposlenici su tri mjeseca radili od kuće, a nakon stručne ocjene stanja zgrade temeljem detaljnog vizualnog pregleda i saniranja pojedinih dijelova vratili su se početkom ljeta u muzej. Radili smo na neoštećenom 3. katu kojemu je omogućen alternativni pristup stubištem u ‘zelenom’ krilu zgrade, s ograničenim pristupom i boravkom u ostalim dijelovima zgrade. Vodilo se računa o sigurnosti ljudi, provodili smo mjere preventivne zaštite muzejske građe i nadzora nad baštinom o kojoj skrbimo.”

U ponedjeljak ujutro, 28. prosinca, odmah nakon prvog petrinjskog potresa, svim zaposlenicima je, kaže ravnateljica, poslala obavijest da ostanu doma i do Nove godine, odnosno do nove obavijesti, rade od kuće. Rad od kuće nastavljen je i nakon Nove godine. Zaposlenici će se vratiti na posao kad se za to stvore uvjeti:

“Muzej je od ožujskog potresa zatvoren za posjetitelje. Prekinuta je izložba ‘Stoljeće djeteta u Hrvatskoj – djetinjstvo i školovanje u 20. stoljeću’ koju smo postavili pred sam kraj 2019. godine i koja je imala vrlo dobar prijem kod publike. Obustavljen je i naš pedagoški program, namijenjen ponajprije učenicima koji se, nažalost i zbog pandemije ne bi mogao održavati na dotadašnji način. No bez obzira na pandemiju gotovo je sigurno da programe nećemo moći održavati u našoj zgradi do njezine cjelovite obnove. To, naravno, ne znači da ih nećemo imati. Računamo na međumuzejsku suradnju i na suradnju sa srodnim institucijama. U listopadu prošle godine realizirali smo izložbu ‘Riznica dječjega stvaralaštva’ u Etnografskom muzeju. Ove ćemo godine u Galeriji Klovićevi dvori postaviti izložbu ‘Hrvatski u školi’. Godinu smo završili jednom vrlo lijepom akcijom ‘2020: negativan test – pozitivna sjećanja’, gdje smo pozvali učenike i nastavnike da zabilježe ono lijepo što im se dogodilo 2020. i pošalju nam svoje zapise. Odaziv je bio zaista dobar i upravo radimo na pripremi ‘knjige sjećanja’ na 2020.”

Komentiraj