Slovenski predsjednik Borut Pahor rekao je u srijedu da će se iduće godine kandidirati za drugi mandat na izborima koji se očekuju na jesen, a založio se za jačanje suradnje i povjerenja s Hrvatskom, u razgovoru za Slovenski radio.

Pahor je kazao kako obje države u 2017. čekaju iskušenja vezana uz rješavanje graničnog pitanja jer, kako je naveo, očekuje i nada se da će arbitražni sud nastaviti s arbitriranjem i donijeti presudu.

Govoreći o svom nedavnom posjetu Turskoj, Pahor je rekao da prema njegovim informacijama nema neposredne opasnosti od novog migrantskog vala, te da bi u tom smislu bio sklon predložiti vladi uklanjanje žičane ograde i drugih prepreka na granici, što bi bio znak jačanja međusobnog povjerenja.

“Dođe li do obnove suradnje država na balkanskoj ruti o pitanju migranata, te  većeg povjerenja između Hrvatske i Slovenije, onda ograda možda više ne bi bila potrebna, a njeno bi uklanjanje bilo znak da se jačanjem povjerenja može učiniti više nego ograđivanjem”, kazao je Pahor.

Dodao je da je slovenska vlada, po njegovu shvaćanju, ogradu postavila više zato jer nije vjerovala  u ponašanje Hrvatske tijekom lanjske migrantske krize nego zbog stvarne potrebe.

No, ako bi do krize s migrantima ponovo došlo, što bi destabiliziralo cijelu regiju, onda bi se prepreke na granici s Hrvatskom ponovo mogle postaviti, a po potrebi uvesti i strože mjere, naveo je slovenski predsjednik, rekavši da želi održati dobre komunikacijske kanale sa susjednom državom.

“Zbog toga sam se u protekle dvije godine s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović susreo više od 20 puta”, kazao je Pahor.

Prema njegovim je riječima, jačanje povjerenja između Slovenije i Hrvatske je potrebno iako će to u idućoj godini, kad on očekuje stajalište arbitraže o graničnom sporu, biti naporno i teško, s obzirom da je Hrvatska izašla iz tog procesa, dok Slovenija podržava njegov nastavak.

Odgovarajući na pitanja u emisiji Slovenskog radija, Pahor se osvrnuo i na bombonjere “Josipa Kraša” s reljefnim zeljovidom Hrvatske, koje je hrvatsko veleposlanstvo u Ljubljani kao prigodne blagdanske darove podijelilo nekim dužnosnicima s kojima najviše komunicira, a što je u medijima proglašeno provokacijom i velikim skandalom jer je na karti u slatkišima ucrtana i granica na moru iako arbitraža još nije donijela svoj pravorijek.

“Očekivanje da će arbitraža iduće godine izaći s presudom očito uznemirava obje strane, ali pozivam sve da se suzdržimo svih postupaka koji bi na bilo koji način mogli pogoršati naše odnose. Moramo sačuvati neko elementarno povjerenje”, kazao je slovenski predsjednik.
Rekao je da na to gleda s optimizmom i povjerenjem jer je prošao teška iskušenja u odnosima s Hrvatskom kad je kao predsjendik vlade tijekom 2009.  blokirao hrvatske poristupne pregovore s EU-om, kako bi se granični prijepor definitivno riješio.

Do odluke arbitraže Slovenija i Hrvatska moraju uložiti sve napore da sačuvaju elementarno povjerenje i prijateljske odnose jer obje imaju autoritet na Balkanu,  a pogoršanje njihovih odnosa djelovalo bi na cijelu regiju, smatra slovenski predsjednik.

I nova hrvatska vlada govori da ne priznaje arbitražni sporazum i da je iz tog procesa izašla, rekao je Pahor ponovivši slovensko stajalište da je to važeći međunarodni sporazum kojega treba poštovati.

“Arbitražni sporazum omogućava Sloveniji i Hrvatskoj da mirnim i pravnim sredstvima riješe jedno osjetljivo pitanje. Pri tome moramo znati da će se ono loše što bi se moglo dogoditi između naših dviju država odmah preliti u odnose na cijelom zapadnom Balkanu. I suprotno – ako budemo doista znali to riješiti na način da to koristi miru i sigurnosti – onda će to osjetiti cijeli Balkan”, kazao je Pahor.

Rekao je kako će iduće godine na izborima za drugi predsjednički mandat kandidirati kao neovisni kandidat, a očekuje potporu s različitih strana.

Komentiraj

FOTO:Zeljko Lukunic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.