OSNIVAČI WIKIPEDIJE HR: Hrvatski junaci Wikipedije

Autor:

Unsplash

Objavljeno u Nacionalu br. 526, 2005-12-12

Unatoč načelu anonimnosti, troje tvoraca hrvatske internetske enciklopedije Wikipedija za Nacional govore o domaćoj verziji najvećeg izvora znanja na svijetu

Iza hrvatske Wikipedije, jedne od 180 jezičnih izdanja te svjetski poznate besplatne internet enciklopedije koja je trenutačno najveći izvor znanja na svijetu, stoji šestero hrvatskih administratora. Iako je jedno od glavnih načela tog popularnog projekta anonimnost, Marko Maras, Divna Jakšić i Darko Čokor pristali su istupiti u javnosti zbog promoviranja hrvatske Wikipedije.

Projektu je, kažu, dobrodošao svaki novi suradnik, bez obzira što je broj njezinih članaka u dvije godine postojanja prešao 11.600 i u stalnom je porastu. Osim što su autori mnogih članaka na toj web enciklopediji koju uređuju sami korisnici, kao administratori jedini imaju ovlasti obrisati članak za koji procijene da je neistinit, ali i izbaciti suradnike koji ne poštuju pravila ponašanja poput onog o nedopuštenom vrijeđanju. Za Nacional govore o načinu na koji funkcionira cijeli projekt, njegovim prednostima pred klasičnim enciklopedijama, hrvatskom izdanju za koje smatraju da će po pitanju znanja uskoro biti glavna referentna točka za Hrvatsku na internetu te o budućnosti Wikipedije općenito, za koju tvrde da je već sada ozbiljna konkurencija web izdanju Enciklopedije Britannice koju je pretekla po broju članaka.

Svi troje su se oko Wikipedije angažirali prvenstveno kako bi sudjelovali u distribuciji znanja. Marko Maras, 32-godišnji prevoditelj zaposlen u T-HT-u koji u projektu hrvatske Wikipedije sudjeluje gotovo od njezina osnivanja, iako je suprug i otac, slobodno vrijeme za ovaj neprofitni projekt odvaja iz dva razloga: “Glavna motivacija mi je bila doprinijeti društvu, a ostati anoniman. Tako razmišlja i većina suradnika, zato ostatak administratora i nije pristao sudjelovati u članku. Neki od njih zbog nerazumijevanja okoline u projektu doslovno sudjeluju u ilegali, jer se kod nas često misli da je plaćeni rad jedini koristan i vrijedan truda. Wikipedija mi se činila zgodnim načinom da ljudima postanu dostupne informacije o Hrvatskoj kojih na internetu ionako nema mnogo, a tu je još jedan poprilično velik razlog: žestok sam protivnik autorskih prava. Smatram da će u budućnosti intelektualni rad biti u potpunosti besplatan i da je Wikipedija samo korak prema tome. Cijela ideja da se intelektualni rad prodaje je kriva, jer znanje treba pripadati cijelom svijetu. Naplaćivanje autorskih prava je isto kao da mi vodoinstalater popravi kotlić i onda naplati svaki puta kad povučem vodu.”

Divna Jakšić, 35-godišnja komercijalna referentica, članke na Wikipediji počela je uređivati ovog ljeta jer ju je ljutilo što o mnogim temama na internetu nije mogla pronaći tekst na hrvatskom jeziku. Nedavno je i sama postala administratorica, a najčešće prevodi tekstove s njemačke Wikipedije. O samom projektu na međunarodnoj razini kaže: “Radi se o otvorenoj on-line encikopediji koju može uređivati svatko. Samo treba kliknuti na ‘uredi’ i može se upisati bilo što na bilo kojoj stranici. Wiki na havajskom znači brzo i ta je riječ izabrana jer znači da se sve upisano može brzo promijeniti. Zato u praktičnom smislu i nije enciklopedija jer klasični, pisani izvori znanja imaju mrtve podatke dok Wikipedija sadrži žive.” Kao primjer navodi izbor kardinala Ratzingera za Papu Benedikta XVI., kad je naglo poraslo korištenje Wikipedije: “Ljudi su željeli vidjeti tko je on, a to je bilo moguće jer je već pet sekundi nakon proglašenja novog Pape postojao golem članak ‘Papa Benedikt XVI.’, jer je onaj o kardinalu Ratzingeru jednostavno preimenovan. Enciklopedija Britannica mora čekati do sljedećeg izdanja da upiše novog Papu. Dobar je primjer i slučaj tsunamija o kojem je Britannica samo navela osnovne podatke kao što bi izvijestila HINA, dok su se na Wikipediji istodobno našli filmovi i fotografije tsunamija, detaljni opisi te upute što napraviti i kome se obratiti.”

Iako mogućnost da svatko napiše što god poželi može probuditi sumnju u vjerodostojnost podataka, administratori tvrde suprotno. Glavna postavka od koje kreću je ta da, s obzirom da se radi o neprofitabilnom projektu koji se financira isključivo od donacija, u njemu uglavnom sudjeluju ljudi koji imaju želju svoje znanje podijeliti s drugima. Kad se Wikipedija osnivala, kaže Marko Maras, krenulo se od pretpostavke da “na jednog idiota postoji deset pametnih ljudi”. To je zvučalo nevjerojatno i nitko nije vjerovao da će funkcionirati, ali je uspjelo što se najbolje vidi iz broja članaka na engleskoj Wikipediji. S tim se slaže i administrator Darko Čokor, 35-godišnji voditelj projekata u jednoj zagrebačkoj tvrtki: “Ne treba zaboraviti da je to velik posao koji nije plaćen, nakon kojeg čak ni tvoje ime nigdje ne piše. Upravo se zato u projekt uglavnom i uključuju entuzijasti kojima je cilj isključivo distribucija znanja, a takvih zaista ima mnogo. Nitko od nas nije sveznajući, ali kad se uzme da je većina diplomirala, magistrirala ili doktorirala, ipak se dobiju poprilično kvalitetni sadržaji. Naravno, vandala uvijek ima, ali nedovoljno da bi napravili veću štetu.” On se u projekt uključio prije godinu i pol jer ne podržava ljude koji svoje znanje čuvaju samo za sebe, a Wikipedija je upravo njegovim istomišljenicima omogućila da se uključe u razmjenu informacija što se može usporediti s dobrotvornim radom, s tim da su rezultati u slučaju Wikipedije odmah vidljivi. Osim što je administrator, Darko Čokor je ujedno i jedan od dva birokrata u Hrvatskoj, koji jedini mogu promicati suradnike u administratore. Procedura je sljedeća: svaki administrator može predložiti određenog suradnika za administratora ako ocijeni da je vrijedan i tolerantan. Tada ga predlaže birokratu, koji ga promakne u administratora. Budući da je neko vrijeme bio jedini aktivni administrator, prije nekoliko mjeseci ga je osnivač hrvatskog izdanja Denny, Nijemac hrvatskog porijekla, promovirao u birokrata jer Wikipedija ne može rasti ako je sve na leđima jedne osobe.
Što se tiče kontrole unesenih podataka koji se na hrvatskoj Wikipediji kreću oko 500 editiranja po danu, Darko Čokor tvrdi da je za šestoricu administratora, uz pomoć određenih kompjutorskih programa, to polusatni posao. Priznaje da je provjeravanje unosa puno veći problem na engleskoj Wikipediji koja ima oko 100.000 registriranih korisnika i na kojoj se događa jedno editiranje u sekundi.

Novinarka jedne privatne hrvatske televizije, koja je za potrebe priloga, u članak Povijest Hrvatske unijela podatak da je Hrvatska primljena u EU 1995., želeći dokazati da informacije na hrvatskoj Wikipediji nisu kontrolirane, u tome je naoko uspjela, a administrator Marko Maras objašnjava zašto: “Vidio sam tu besmislicu i obrisao ju već nakon pola sata, jer se važni članci poput Povijesti Hrvatske uvijek detaljno provjeravaju. Ali, novinarka je taj podatak ponovno upisala. Moja je politika inače sljedeća: kad vidim da je netko zadrt pustim ga jedan dan i u 99 posto slučajeva takvi se niti ne vrate na Wikipediju. I nju sam pustio te idući dan obrisao dodani podatak, a televiziji je to bio argument da su podaci nepouzdani.” Polemike vezane za članke odvijaju se na “stranici za razgovor” koju ima svaki članak. Cilj je omogućiti raspravu, ali da se ona ne vidi u samom članku. Svrha diskusije je argumentirati izmjenu koju se želi unijeti u određeni tekst, jer će je inače korisnik suprotnog mišljenja vrlo brzo obrisati. Na taj se način članci mijenjaju, a ukoliko se korisnici počnu svađati ili vrijeđati, administratori isključuju neprijateljski raspoložene korisnike. Ako kod diskutabilnog članka suprotstavljeni korisnici forsiraju svaki svoju verziju, administratori zaključavaju stranicu na verziji koja im se čini najrealnijom. Polemike na hrvatskoj Wikipediji su, tvrde administratori, vrlo rijetke i članaka oko kojih se ljudi ne slažu ima manje od jedan posto, a u dvije su godine samo dvaput bili prisiljeni zaključati stranicu. Rasprave se najčešće tiču neslaganja na nacionalnoj osnovi, a za suradnju sa srpskom Wikipedijom kažu da je izuzetno dobra. Divna Jakšić o tome kaže: “Mogu reći da su na obje enciklopedije članci poput onog o Ljudevitu Gaju, Vuku Stefanoviću Karadžiću, hrvatskom i srpskom jeziku potpuno usuglašeni. No, na obje, kao i na engleskoj, postoji nekolicina ekstremista.” Svađe su, kažu hrvatski administratori, mnogo češće na engleskoj Wikipediji koju često posjećuju da vide kako izgledaju članci o Hrvatskoj. “Većinu su napisali hrvatski suradnici”, kaže Marko Maras, “ali uvijek se pojavi nekakav vandal koji napiše glupost.”

“Na engleskoj Wikipediji je sezona lova. Situacija je ista kao i u konkretnoj politici – tko bolje lobira taj će pobijediti. Baš se posljednjih tjedana na engleskim stranicama za razgovor prepucavam s nekoliko Srba oko toga jesu li Gundulić i Bošković bili Hrvati ili Srbi. Ponekad se takve situacije čine nerješivima, ali na kraju se istina ipak iskristalizira. Za Boškovića, recimo, na engleskoj Wikipediji sada piše da je bio Isusovac iz Dubrovačke Republike, bez nacionalnog određivanja”, govori Marko Maras uspoređujući objektivnost članaka s njihalom: “Kad se ono zaljulja u početku jako oscilira, ali se vremenom potpuno smiri. Isto je i s člancima – kada je riječ o kontroverznoj temi uvijek je prvi članak ekstreman jer odražava mišljenje samo jednog čovjeka. No, kako vrijeme prolazi sve više ljudi ga mijenja i postaje sve objektivniji. To je glavna pretpostavka Wikipedije i zaista funkcionira.”

Darko Čokor tvrdi da je nivo tolerancije na Wikipediji mnogo viši nego u stvarnom životu. “Sama činjenica da netko uopće želi napisati članak bez ikakve naknade već govori mnogo o njemu: da je tolerantan, pametan i želi pomoći svijetu. Odličan primjer za to je članak Republika Srpska Krajina, koji je identičan i na hrvatskoj i na srpskoj Wikipediji, što se teško može vidjeti u bilo kojem drugom mediju. Također, članak o Srebrenici postoji i na hrvatskoj, bosanskoj i srpskoj Wikipediji. Jedina je razlika među njima što ga je na prve dvije Wikipedije lako naći jer puno poveznica s drugih članaka upućuje na njega. Na srpskoj ga je teže pronaći, ali postoji.”


Wikipedija općenito

Wikipedija kao projekt postoji od 2001. godine kada je osnovano englesko izdanje, a funkcionira na sljedeći način: svatko može unositi i brisati podatke, ali sustav se nadzire i memorira sve promjene koje su u svakom trenutku dostupne korisnicima. Karakteriziraju je unutarnje poveznice, podcrtane riječi koje upućuju na druge članke koji postoje u okviru Wikipedije i njihovim odabirom se otvara čitav članak o toj temi. Drugim riječima, kod susretanja s nepoznatim pojmom umjesto traženja po knjigama ili internetu jednostavno se odabere poveznicu i otvara se drugi članak. Osim internih poveznica autor članka uz svoj tekst može staviti i vanjske poveznice koje upućuju na bilo koji sadržaj na internetu, a postoje i linkovi koji upućuju na članke iste tematike na drugim Wikipedijama.
Njezin osnivač je 39-godišnji Amerikanac Jimmy Wales koji je 2000. pokrenuo projekt Nupedia, slobodnu enciklopediju zamišljenu na principu kao što je slobodni operativni sustav Linux. No, uvjet je bio da su urednici i suradnici doktori znanosti iz područja o kojima pišu a svaki je članak prije objavljivanja morao proći kroz nekoliko faza provjera, tako da je kroz godinu dana koliko je bila aktivna sakupila samo oko 1000 članaka. Kako su ljudi koji su sudjelovali na projektu shvatili da je za efektniju realizaciju potrebno sniziti kriterije, iz Nupedije se 2001. razvila Wikipedija na kojoj je pisanje i uređivanje omogućeno svima. Wikipedija danas ima više od dva milijuna članaka na 180 jezika, a pokrenut je i niz paralelnih projekata poput wikirječnika, wikizvora, wikiknjige, wijesti i wikicitata.

Osnivač Jimmy Wales
Jimmy Wales je 39-godišnji američki poduzetnik, koji je kao burzovni mešetar u Chicagu u samo nekoliko godina zaradio dovoljno novca za cijeli život. Internetom se počeo rano baviti i 1996. je osnovao pornografski portal “Bomis”, da bi 2000. utemeljio Nupediju koja je prerasla u Wikipediju. Taj svoj projekt, koji funkcionira u okviru neprofitne Wikimedia fundacije, Wales definira kao zajednicu, demokraciju, oligarhiju i monarhiju istodobno. Zajednica je, kaže, jer se sve rješava dogovorom; demokracija – jer se istinom smatra ono što tvrdi većina; oligarhija – jer na Wikipediji jedan posto korisnika napravi 50 posto sadržaja; monarhija – jer on presuđuje ukoliko procijeni da oligarhija misli krivo. Ipak, po pitanju njegove današnje uloge u cijelom projektu uspoređuje se s britanskom kraljicom: na račun prošlosti je vrlo ugledan, ali njegova jedina funkcija danas je mahanje na paradama.
Cijeli se projekt financira isključivo donacijama, a upućeni tvrde da Wales, ukoliko zatreba novac, stavi oglas s traženim iznosom na englesku Wikipediju i dobije ga u roku od mjesec dana.

BRANKA FRANCE, 61-godišnja umirovljenica i redovna suradnica Wikipedije
“S Wikipedijom me zarazio 32-godišnji sin Igor, koji živi u Amsterdamu i po profesiji je kompjutorski programer. Natjerao me je da nabavim bolji kompjutor i nagovorio me da pomognem hrvatskoj Wikipediji. Nisam toliki stručnjak na nekom području da bih se upustila u samostalne kreacije vlastitih tekstova, ali budući da dobro govorim Njemački prevodim tekstove s njemačke Wikipedije. Za projekt sam se zainteresirala i dnevno na Wikipediju potrošim nekoliko sati. Smatram ju prekrasnom idejom koja mnogima pojednostavljuje traženje informacija a dečki, mislim, vjerodostojnost podataka dobro drže pod kontrolom.”

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.