13. kolovoza 1957. predstavljen Opel Olympia Rekord P1, pouzdana njemačka limuzina, gastarbajterski hit

Autor:

Lothar Spurzem, Wikimedia Commons

Opel Olympia Rekord P1, nasljednik prvog Opela s pontonskom karoserijom, Olympia Rekord iz 1953., amerikanizirani simbol optimizma i brzog oporavka Njemačke nakon II. svjetskog rata, komforan i pouzdan, s 1488 ccm i 45 KS išao je korektno (27 s, 125 km/h) i trošio 10 litara

Povijest jednog od najslavnijih Opelovih modela Opel – Olympia, datira još od 1935., dok je prva Olympia Rekord, s modernom pontonskom karoserijom, predstavljena 1953. Bio je to vrlo solidan i tržišno uspješan model, no nasljednik P1 je bio i moderniji i bolji. Kad je 13. kolovoza 1957. u Rüsselsheimu prvi čovjek tvrtke Opel, Edward W. Zdunek, predstavio novi model srednje klase, malo tko nije bio oduševljen. Kako i ne bi, atraktivan dvobojni automobil posve je pratio najnovije američke trendove i izgledao bolje od ma čega što je konkurencija u to vrijeme mogla ponuditi.

Posebno su se isticala golema, panoramska stakla, vjetrobransko i stražnje. U tvrtki Opel bili su toliko ponosni na njih da je pored tržišne oznake Olympia Rekord model dobio i internu oznaku P, koja je značila “Panorama”. Nakon što je 1960. predstavljen nasljednik oznake P2, prethodnik je retrospektivno dobio oznaku P1, pod kojom ga znamo do danas. Zbunjujuće, 1958. nestaje oznaka Olympia, premda se, doduše, vratila 1967., za luksuznu coupe verziju modela Opel Kadett B.

Novopredstavljeni bazni model sa slabijom opremom i motorom od 1196 ccm i 40 KS (nastao smanjenjem provrta osnovnog motora od 1488 ccm s 80 na 72 mm, uz zadržavanje hoda od 74 mm) postao je jednostavno Opel 1200. Pod tom se oznakom nastavio proizvoditi, samo u izvedbi s dvojim vratima, i dvije godine nakon što je P2 zamijenio snažnijeg i bolje opremljenog brata. U ponudi su bile dvije limuzinske i jedna karavanska inačica, a sve su se isticale dvobojnim interijerom i eksterijerom, osim modela Opel 1200.

Četverovratna limuzina danas je rjeđa zbog slabije strukturalne čvrstoće spram modela s jednim parom vrata. Karavan je uveden već na prethodnoj generaciji modela, no nakon predstavljanja osjetno atraktivnijeg P1, uspjeh te inačice na tržištu znatno je porastao. Ekstremno rijedak kabriolet rađen je po narudžbi, dok je zatvoreni dostavni model bio serijski. Američki utjecaj može se jasno vidjeti i u oblicima i na dvobojnoj karoseriji većine modela. Primjerci proizvedeni u švicarskom Bielu isticali su se još ekstravagantnijim kromom i kombinacijama boja, a bili su i prvi modeli tvrtke koji su ponijeli kasnije slavnu oznaku Opel Ascona.

Opel Olympia Rekord P1 je sastavljan i u Južnoj Africi, gdje je u ponudi bila i drugdje nepoznata pickup inačica. Nešto više od polovice od 817.003 proizvedena primjerka P1 je izvezeno, mahom u kontinentalnu Europu. Bio je to pravi automobil za svoje vrijeme, savršeno odražavajući duh optimizma, prosperiteta i izgradnje koji je vladao Europom prosperitetnih 1950-ih, tek nakratko poljuljan sueskom krizom.  P1 je nastao u vremenu kada je Opel stekao dobar glas zbog kvalitete i trajnosti modela, tako da ne čudi toliki uspjeh. Opel Olympia Rekord P1 u Njemačkoj je bio odmilja poznat i kao ‘Bauern-Buick’ (Seljački Buick).

Dizajner Hans Mersheimer imao je američke uzore, inspirirao se modelom Chevrolet Bel Air iz 1955. Svejedno, sve je to tada bio dio iste, velike obitelji General Motors. Dobro poznati redni 4-cilindrični motor u trenutku predstavljanja Opel Olympia Rekord P1 bio je star već 20 godina. Riječ je o 4-cilindrašu obujma 1488 ccm, s tri ležaja radilice i bregastim vratilom u bloku, konstruiranim 1937. za prvi model Opel Olympia. Zanimljivo: u ratu je pokretao slavni Kettenrad Typ HK 101 (motocikl s gusjenicama), tada s 36 KS, a karijeru završava 1966. u  modelu Opel Rekord A s 55 KS.

U modelu Opel Olympia Rekord P1 imao je 45 KS (27 s, 125 km/h) i 50 KS (24 s, 128 km/h). Proizvodile su se i verzije s 1196 ccm i 40 KS (33 s, 119 km/h) te 1680 ccm i 55 KS (20 s, 132 km/h). Sve su verzije imale s 3-stupanjski šaltung uz volan. Performanse danas ne zvuče dojmljivo, no tada su bile više nego respektabilne za velikoserijski automobil ove klase. Rezultat toga bio je i već spomenut, uistinu izvrstan tržišni uspjeh. Najpopularniji njemački novi automobil 1950-ih na tržištu je držao drugo mjesto, bestseller je bila mnogo jeftinija Volkswagenove Buba.

Na našoj je oldtimer sceni ovaj model razmjerno čest, a ima još i zapuštenih, no mahom preskupih primjeraka po oglasnicima. Opel Olympia Rekord P1 na tržištu je zamijenio uglatiji Opel Rekord P2 (1960. – 1963.), bez dodatka Olympia u imenu, koji se za drugo mjesto na tržištu morao oštro boriti s izravnim konkurentom Ford Taunus 17M.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.