facebook.com

Sljedeće godine najstarija aktivna ženska klapa Cesarice proslaviti svojih prvih 25 godina djelovanja.

Klapa Cesarice dugogodišnjim je radom stekla brojnu publiku i status jedne od najtrofejnijih klapa u Hrvatskoj. Brojna priznanja i osvojena prva mjesta na klapskim natjecanjima i glazbenim festivalima opravdala su njihov naziv Cesarice (Carice).

Sljedeće godine klapa će nizom nastupa u Hrvatskoj, ali i sa nekoliko gostovanja u inozemstvu obilježavati jubilarnih 25 godina djelovanja. Cesarice će na svojim nastupima ugostiti i vrhunske glazbenike koji će pojedine njihove pjesme dodatno istaknuti. Posebno svečano trebalo bi biti početkom studenog 2018. godine za kada se planira njihov rođendanski koncert u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu.

Obilježavanje 25 obljetnice djelovanja klapa Cesarice održat će se pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskoga sabora, Gordana Jandrokovića.

Klapa Cesarice već je više od dvadeset godina u vrhu hrvatske klapske scene. Osnovana 1993. na incijativu studentica većinom dalmatinskog podrijetla, počela je svoj put na najiskreniji klapski način – ‘jubavju prema pismi’ i željom za očuvanjem jedinstvene hrvatske tradicije, klapskog a capella izričaja.

Autentičan mladenački entuzijazam pokazao se najsnažnijim oružjem u borbi za afirmaciju ženskoga klapskog pjevanja. Godine 1994., kad Cesarice osvajaju svoju prvu nagradu kao debitantice na omiškom Festivalu dalmatinskih klapa, ni sâm termin ‘ženska klapa’ nije bio prihvaćen, nego se takva glazbena skupina nazivala ‘vokalnim ansamblom’.

U iduće četiri godine Cesarice postižu nezapamćen uspjeh na omiškoj sceni: najprije osvajaju prvu nagradu publike i drugu nagradu stručnog ocjenjivačkog suda (1995.), zatim triput uzastopno odnose apsolutnu pobjedu (prva nagrada stručnog ocjenjivačkog suda i publike od 1996. do 1998.) i dobivaju Bašćinske glase (1998.), posebnu nagradu koju dodjeljuju klapski voditelji. Kad su svi oko njih zaključili da je osvojeno sve što se osvojiti dade, Cesarice su otišle korak dalje pronijevši naš klapski pjev i izvan granica Hrvatske. Na međunarodnim natjecanjima zborova IX Concorso Internationale di Canto Corale 1998. u Veroni i Slovakia Cantat 2007. u Bratislavi također osvajaju zlatnu medalju u konkurenciji brojnih međunarodno priznatih ansambala.

Kruna je uzmaha klape Cesarice objava prvog nosača zvuka 1999. godine, nazvanog jednostavno ‘Cesarice’. Hrvatska diskografska nagrada Porin za najbolji album folklorne glazbe i medijska nagrada Kor za hrvatsku narodnu glazbu kojima je ovjenčan taj debitantski album čine se jedinim logičnim nastavkom te gotovo bajkovite priče.

Sljedeći nosač zvuka ‘Cesarice 2’ (2001.) donosi i sljedeći Porin, no ovaj put u kategoriji najbolje folklorne izvedbe. Treći album ‘Cesarice 3’ (2009.) u svibnju 2010. ovjenčan je s čak dva Porina, za najbolju izvedbu klapske glazbe (za skladbu ‘Zapivala tica mala’) i kao najbolji album klapske glazbe. U studenom 2012., u izdanju diskografske kuće Menart na tržište je izašao četvrti nosač zvuka ‘Klapa Cesarice & Edin Karamazov’ koji je klapa snimila u suradnji s proslavljenim hrvatskim lutnjistom i gitaristom svjetskog glasa Edinom Karamazovim te na kojem se nalazi izbor najboljih ‘live’ snimki s koncerata koje je klapa održala tokom 2009.g. u povodu proslave 15 godina uspješnog rada. Skladba ‘Ča vridi’ s navedenog albuma nominirana je za Porin 2013 u kategoriji najbolje izvedbe klapske glazbe.

Cesarice postaju respektabilna pojavnost te predstavljaju hrvatsku kulturu i na nizu međunarodnih gostovanja (Italija, Austrija, Njemačka, Luksemburg, Belgija, Češka, Slovačka, Francuska, Portugal i Slovenija). Uspjehe također postižu surađujući i nastupajući s mnogim hrvatskim i stranim glazbenim umjetnicima i ansamblima (Tamburaški orkestar HRT-a, Oratorijski zbor crkve sv. Marka Cantores Sancti Marci, produkcija rock opere Crna kraljica Zagrebačkoga gradskog kazališta Komedija, Lidija Bajuk, Gibonni, Goran Bare, Pips, Chips & Videoclips, Edin Karamazov, Vlatko Stefanovski, Tamara Obrovac, Vlado Kreslin, Alan Taylor, The Cannons itd.).

Cesarice sudjeluju na gotovo svim važnijim klapskim koncertima, festivalima i smotrama (Klape u Lisinskom, Klape u Hrvatskom glazbenom zavodu, Klape u Areni, Bašćinski glasi, godišnja klapska smotra u Rijeci, Večeri dalmatinske pisme u Kaštel Kambelovcu, Večeri dalmatinske šansone u Šibeniku, International Folk Festival u Bolu, Glumci u Zagvozdu, Dani hrvatskog filma u Orašju, Bjelovarskiodjeci kazališta te bezbrojni nastupi na humanitarnim koncertima, izložbama i sl.). Mnoga gostovanja u emisijama HRT-a i Hrvatskog radija okrunjena su pak snimkom svečanog koncerta u Velikoj dvorani KD Vatroslava Lisinskog u Zagrebu u povodu desete obljetnice djelovanja klape (2003.) te nedavno i dvadesete obljetnice (2013.) Na poziv organizatora, Cesarice su nastupile na otvorenju jubilarnog 50. Festivala dalmatinskih klapa u Omišu u srpnju 2016.g. kao jedna od klapa koja su dale poseban doprinos klapskom pjevanju i trajno obilježile klapsku povijest.

Također, iste godine u okviru Festivala Cesarice nastupaju na ‘Večeri novih skladbi’ sa pjesmom Vedrana Bonačića ‘Mornarova ljuba’ koja osvaja nagradu za najbolju skladbu, a Cesarice 1.nagradu žirija za najbolju izvedbu.

Cesarice su u svom dugogodišnjem djelovanju surađivale s najistaknutijim hrvatskim stručnjacima za klapsko pjevanje i folklor općenito. Deset godina vodio ih je renomirani zborski dirigent mo. Bojan Pogrmilović. Njegov rad ostavio je nedvojbeno najveći pečat prema kojemu ih prepoznajemo. Od 2004. surađivale su s pok. mo. Dinkom Fiom, mr. Joškom Ćaletom, te s dr. sc. Markom Rogošićem, ali neizravno i s pok. mo. Ljubom Stipišićem Delmatom, mo. Duškom Tambačom, mo. Krešimirom Magdićem, Jakšom Primorcem, prof., Mirelom Brnetić, prof., i Brankom Starcem, prof., čiji su savjeti i skladbe odigrali ključnu ulogu u oblikovanju klape.

Od jeseni 2012. klapu umjetnički vodi mag.mus. Antonia Mimica, ujedno i članica klape. Ipak, najveća zasluga, ujedno najveće ostvarenje klape Cesarice, nisu brojne nagrade i ugled koji je njima stekla, nego, jednostavno, njezin unikatni repertoar i pjev koji nudi publici. Dosljedno predane najvrednijim izvornim i autorskim djelima dalmatinskoga klapskog repertoara, Cesarice su i jedna od prvih ženskih klapa koje su se odvažile okušati u drugim, hrvatskim i inozemnim, folklornim tradicijama.

Tako su njihove izvedbe i snimke pojedinih međimurskih, slavonskih, bugarskih, makedonskih, španjolskih, američkih i latinskoameričkih pjesama obogatile i proširile mogućnosti klape kao vokalnog tijela. Velik utjecaj tih uradaka očit je u repertoaru gotovo svih danas aktivnih klapa koje se zato više ne libe suočiti sa sličnim izazovima, što našu klapsku pjesmu stavlja u širi kontekst i otvara vrata razvoju i obogaćivanju dugogodišnje vokalne tradicije.

Komentiraj