Novo cjepivo protiv korone: Novavax je različit od svih dosadašnjih cjepiva – Evo o čemu se radi

Autor:

12.11.2021., Zagreb - Zdravstveni djelatnici u zastitnom odijelu i gumenim rukavicama rukuju s bocicom koja predstavlja cijepivo protiv COVID-a    Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL

Tomislav Miletic/PIXSELL

Europska agencija za lijekove (EMA) jučer je dala zeleno svjetlo za odobrenje novog cjepiva protiv koronavirusa – Novavaxa.

Nakon što Europska komisija da službeno odobrenje, Novavax će biti peto cjepivo protiv covida-19 koje će biti odobreno za uporabu u Europskoj uniji.

Europska unija je već potpisala ugovor o kupnji do 200 milijuna doza tog cjepiva.

I Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prošloga je tjedna ovome cjepivu, koje proizvode američka tvrtka Novavax i indijski Institut Serum, dala odobrenje za hitnu uporabu.

Različito je od svih dosadašnjih cjepiva

Ono što je posebno zanimljivo je da se radi o cjepivu koje je različito od svih dosad odobrenih cjepiva. Naime, ne radi se ni o vektorskom cjepivu (kao što je primjerice AstraZenecino) ni o cjepivu koje se temelji na mRNA tehnologiji (kao što su Pfizerovo i Modernino) nego o tzv. proteinskom cjepivu.

Novavaxovo proteinsko cjepivo pokazalo je učinkovitost od 90.4 posto na kliničkim istraživanjima koja su se provodila na oko 30 tisuća ispitanika u SAD-u i Meksiku, piše Deutsche Welle.

U čemu je razlika?

Novavax koristi sličnu tehnologiju kao cjepiva za hepatitis B i hripavac, koja se ne moraju skladištiti na izrazito niskim temperaturama. To bi mu moglo dati logističku prednost, osobito u regijama s manje razvijenom infrastrukturom.

Proteinska cjepivo ciljaju protein S koji koronavirusu služi da se veže za stanice i uđe u njih. Kada uđe u stanice, virus se replicira i širi po organizmu.

Infekcija potiče obrambeni sustav organizma da razvija protutijela koja će blokirati virus. Cjepivo na temelju proteina S potaknut će odgovor obrambenog sustava a da pritom neće uzrokovati infekciju budući da sadrži samo protein S, a ne i cijeli virus.

Znanstvenici u laboratoriju izdvajaju dio virusnog genskog koda koji služi za proizvodnju proteina S. Taj dio koda ubacuju u tzv. plazmid (grafika dolje), malu kružnu molekulu DNA kakvu uobičajeno imaju bakterije kao poseban dodatak osnovnoj DNA. Bakterije, čak i ako pripadaju sasvim različitim vrstama, preko takvih plazmida mogu međusobno izmjenjivati određena korisna svojstva, kao što je primjerice rezistencija na antibiotike.

Plazmid s umetkom koda za protein S naziva se rekombinantnom DNA jer kombinira različite segmente DNA. Plazmid će segment zadužen za kodiranje proteina S transportirati u bakulovirus, koji u prirodi inficira kukce i nije opasan za ljude.

Što je proteinsko cjepivo?

Znanstvenici su laboratoriju pripremili stanice koje će postati minijaturne tvornice proteina S. Bakulovirus ulazi u njih i počinje replicirati tako da će nastati mnoge identične kopije proteina S. Znanstvenici su konačno izdvojili protein S iz mješavine, pročistili ga, prikupili ga u velikim količinama i konačno ga ubacili u cjepivo. Takvo cjepivo proizvodi se s adjuvansom, odnosno pojačivačem koji potiče jači imunosni odgovor organizma.

Kad se cjepivo ubrizga u tijelo, imunološki sustav detektira protein spike, koji potiče stvaranje protutijela koja ga mogu identificirati i vezati se za njega.

Imunološki sustav reagira na cjepivo i pamti protein S, pa će tijelo, kad se susretne s cijelim virusom SARS-CoV-2, početi stvarati nova protutijela za suzbijanje virusa. Ova vrsta pamćenja omogućuje da se cjepivom stvori dugotrajnija zaštita od bolesti.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.