Ni pet godina nakon što je u blagajni Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zabilježen manjak od nevjerojatnih 700 milijuna kuna, još uvijek nitko nije odgovarao za taj veliki gubitak, a vrlo je vjerojatno da ni neće, s obzirom na to da u vrhu administracije premijera Andreja Plenkovića ne postoji politička volja da se kazne krivci za nemar zbog kojeg taj državni fond i danas ima problema s likvidnošću.

Izvori iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) Nacionalu su otkrili da za zataškavanje te pljačke sredstava koja su bila namijenjena energetskoj obnovi fasada, postoje dvojica glavnih krivaca. Jedan od njih je aktualni šef Fonda, bivši SDP-ovac Siniša Kukić, a drugi jedan od najbližih suradnika Andreja Plenkovića, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić. Naime, kako bi se zaštitile osobe iz samog vrha Fonda kao i njima bliske ljude iz Zagrebačkog centra gospodarenja otpadom, ignorirani su nalazi revizija i preporuke odvjetnika u kojima se sugerira da se protiv nekadašnjih čelnih osoba FZOEU-a podnesu kaznene prijave jer su nesavjesnim poslovanjem oštetile Fond, a samim time i državu, za više stotina milijuna kuna.

Usprkos tim nalazima do danas nitko nije odgovarao za te velike gubitke, a izvori iz Fonda za zaštitu okoliša tvrde da se cijeli slučaj pokušao zataškati kako bi se održao mir u suradnji HDZ-a i stranke pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Upravo kao dio te suradnje na čelo Fonda u prošlom mandatu vlade stigao je i Siniša Kukić, koji je do prije nekoliko godina bio blizak suradnik bivšeg ministra poljoprivrede u vladi Zorana Milanovića Tihomira Jakovine.

Cijela priča počela je krajem 2016. godine, nakon što je HDZ s Andrejem Plenkovićem pobijedio na izborima te je sastavio parlamentarnu većinu. Na čelo Fonda za zaštitu okoliša tada je privremeno kao vršitelj dužnosti postavljen Ljubomir Majdandžić, koji je nakon pregleda knjiga došao do spoznaje da će Fond tu 2016. završiti s ogromnim financijskim gubitkom.

Naime, Majdandžić je otkrio da Fond ne može podmirivati svoje obveze jer je prethodna uprava na čelu sa Svenom Müllerom ugovorila veliki broj projekata energetske obnove fasada za koje nije bilo dovoljno osiguranih sredstava, što je dovelo do problema u likvidnosti. Majdandžić je u nekoliko navrata istaknuo i da je bivša Uprava Fonda financijski neodgovorno i neodrživo ugovarala projekte energetske obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada, što je proračun Fonda opteretilo sa 760 milijuna kuna obveza koje se teško podmirivalo. Drugim riječima, prekoračenje je bilo toliko golemo da je to Fond dovelo u stanje nelikvidnosti, odnosno na naplatu je došao niz računa i naloga za plaćanje izvođača radova u projektima energetske obnove koje Fond mjesecima nije mogao plaćati.

Tadašnja uprava Fonda je Financijskim planom predvidjela određene iznose, a na kraju su ugovoreni u značajnoj mjeri za stotine i stotine milijuna kuna više obveza nego što je sredstava za podmirenje tih obveza bilo u samom proračunu Fonda. Zbog toga su iz Fonda od Vlade prvo tražili dopuštenje da se zaduže do najviše 100 milijuna kuna, za što su dobili suglasnost, da bi potom s Hrvatskom poštanskom bankom sklopili ugovor o dodatnom prekoračenju po transakcijskom računu u visini do 400 milijuna, dok su ostatak novca, točnije 248 milijuna kuna, prenijeli iz prethodne godine.

I tu je cijela priča stala i punih pet godina kasnije nitko nije kazneno odgovarao za ogromne financijske gubitke. Za minus se krivilo i bivšeg ministra Mihaela Zmajlovića, no on odgovara kako priznaje da su obveze koje je ostavila SDP-ova garnitura oko 100 milijuna kuna te postavlja pitanje kamo je nestalo ostalih više od 600 milijuna kuna. Majdandžić se nije dugo zadržao u Fondu te ga je vrlo brzo zamijenio HNS-ovac Dubravko Ponoš čija je karijera neslavno završila nakon što su snimljene prijetnje koje je uputio jednom od sindikalnih čelnika u Fondu koji je upozoravao na nezakonita zapošljavanja, ali i na činjenicu da se ništa ne radi kako bi se otkrilo tko je kriv za gubitak od gotovo 100 milijuna eura.

Nakon Ponoševa odlaska na čelo Fonda dolazi Bandićev čovjek Siniša Kukić u sklopu dogovora oko očuvanja parlamentarne većine u prošlom mandatu vlade. Zanimljivo, Kukić je ostao na čelu Fonda i nakon što je Bandićeva stranka doživjela debakl na prošlim parlamentarnim izborima te više nije predstavljala ključan faktor u očuvanju parlamentarne većine. Međutim, suradnja HDZ-a i stranke pokojnog gradonačelnika nastavljena je u Zagrebu gotovo do danas pa je stoga i Kukić ostao netaknut na čelu Fonda za energetsku učinkovitost.

U međuvremenu je više revizija i nadzora potvrdilo nepravilnosti u radu Fonda. Nacional je u posjedu izvješća koje nakon revizije sastavila revizorska kuća Remar, a u kojem nedvojbeno stoji da je ta revizorska kuća utvrdila da postoji kaznena odgovornost te bi se trebali poduzeti pravni koraci kako bi odgovorne osobe i odgovarale za veliku financijsku štetu koju je Fond pretrpio. Isto tako, Nacional ima uvid u elektroničku poštu koju je v.d. direktora Fonda Ljubomir Majdandžić poslao u rujnu 2017. tadašnjem ministru energetike i zaštite okoliša Tomislavu Ćoriću.

U tom e-mailu, koji je poslan na kraju Majdandžićeva mandata i netom nakon što je Vlada imenovala Dubravka Ponoša novim direktorom Fonda, Majdandžić upozorava na nepravilnosti u radu Fonda, poziva Ćorića da se utvrdi odgovornost za velike gubitke i navodi da je “DORH-u i Ravnateljstvu policije u veljači 2017. podnio izvješće o nepravilnostima u radu Fonda radi utvrđivanja eventualne kaznene odgovornosti bivšeg direktora Fonda i njemu podređenih načelnika sektora”.

Iako je od izvještaja koje je Majdandžić poslao prošlo više od četiri godine, ni policija ni DORH do danas nisu podnijeli nikakvu prijavu niti postoje ikakve naznake da su se po tom izvješću provele ikakve istražne radnje. Nacionalovi izvori iz Fonda za zaštitu okoliša sumnjaju da je sve stopirano kako bi se zaštitili određeni ljudi koji i danas imaju važnu ulogu u tom Fondu, ali i u Zagrebačkom centru za gospodarenje otpadom. Oni tvrde da direktor Fonda Siniša Kukić štiti Igora Zgombu, koji je u to vrijeme bio jedan od najvažnijih ljudi u Fondu, a danas je direktor ZGCGO-a.

Istovremeno, njegova supruga Petra Zgomba savjetnica je direktora Fonda Siniše Kukića, a Fond za zaštitu okoliša svake godine dodjeljuje milijune kuna javnog novca za niz projekata u Gradu Zagrebu, vezanih uz poslove gospodarenja otpadom. Tvrdi se da je na identičan način Siniša Kukić dijelio lokalnim HDZ-ovim moćnicima milijune kuna iz blagajne Fonda za realizaciju raznih projekata u lokalnim sredinama uoči lokalnih izbora.

Nacional je u Fond za zaštitu okoliša prije više od 14 dana poslao pitanja o tome što su čelnici Fonda točno poduzeli kako bi se otkrili odgovorni za veliki minus nastao prije pet godina te kakvo je trenutno financijsko stanje Fonda za zaštitu okoliša. Iz Fonda na ta pitanja, kao ni na pitanja o optužbama na račun direktora Fonda Siniše Kukića, ni nakon dva tjedna nisu poslali odgovor pa tako nismo uspjeli doznati što kažu na optužbe da direktor Siniša Kukić preko Petre Zgombe, svoje pravne savjetnice koju je osobnom odlukom imenovao za osobu od povjerenja za prijavu nepravilnosti u Fondu, održava bliskost i s bivšim direktorom Fonda Dubravkom Ponošem. Izvori iz Fonda tvrde da uz pomoć Petre Zgombe zataškava sve nezakonitosti svog prethodnika Dubravka Ponoša, ali i nezakonitosti u radu direktora Svena Müllera i njegova tadašnjeg načenika financija u Fondu, supruga Petre Zgomba, Igora Zgombe. Izvori iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost tvrde da je u načelničkom mandatu Igora Zgombe Fond doveden u minus na računu od otprilike pola milijarde kuna, što su u mandatu ministra Ćorića građani platili kroz kredit od 420 milijuna kuna, a ta cifra uključuje gotovo šezdesetak milijuna kuna kamata za izvlačenje Fonda iz nelikvidnosti. Isti izvor je i dodao:

“Za isti kriminal, unatoč čvrstim dokazima i kaznenim prijavama koje već godinama u ladicama DORH-a skupljaju prašinu, Igor Zgomba ne da nije odgovarao, nego danas iznimno dobro surađuje s ministrom Ćorićem, uzimajući nove milijunske iznose iz blagajne fonda, preko direktora Kukića i njegove prve savjetnice Petre Zgomba, supruge istog tog Igora Zgombe.”

Isti izvor napominje i da su u tijeku izmjene ključnog zakona kojim se regulira pitanje gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Na čelu radne skupine u ime Fonda, po nalogu ministra Ćorića, rad iste radne skupine nadgleda HDZ-ovac Zvonimir Majić, načelnik Sektora za gospodarenje posebnim kategorijama otpada u Fondu za zaštitu okoliša. To znači da će jedan od ključnih zakona nadgledati čovjek koji je na čelu sektora koji godinama isplaćuje stotine milijuna kuna javnog novca za poslove sakupljanja i obrade otpada u sustavu kojim upravlja Fond, a koji, po tvrdnjama izvora iz Fonda, već godinama generira ogromne milijunske gubitke. Isti izvor o cijeloj situaciji rekao je i sljedeće:

“Takvo katastrofalno poslovanje vodstva HDZ-a u resoru održava korupciju, pogodovanja javnim novcem od politike povlaštenim korisnicima javnih sredstava, neodrživost i neuređenost sustava gospodarenja otpadom, a s druge strane stvara monopolistički položaj pojedinih poduzetnika. U poslovima gospodarenja otpadom Grad i država postaju i ostaju ovisni, a povlašteni poduzetnici samom Gradu i državi diktiraju pravila igre, dok sustav Fonda tj. država istovremeno generira milijunske gubitke, na štetu njegove uređenosti, na štetu javnih financija, na štetu zdravlja građana i na štetu samog okoliša i prirode.”