Žestoka pića bi još i mogla proći ispod radara, ali odakle Latviji vinogradi da odjednom može biti najveći izvoznik vina u Rusiju? To je privid: veliki zapadni proizvođači alkoholnih pića nerado priznaju da i dalje odlično posluju u Rusiji.

Za potrošače u Rusiji nije pitanje hoće li uzeti škotski ili irski viski ili možda američki burbon, piše Deutsche Welle.

Daleko najvažniji proizvođač tog pića za Ruse je – Latvija, iz koje je prošle godine uvezeno viskija u vrijednosti od gotovo 244 milijuna eura. Na drugom mjestu je Litva odakle je u Rusiju “doteklo” viskija u vrijednosti od oko 27 milijuna eura.

Dok je u toj baltičkoj zemlji barem teoretski moguća tolika proizvodnja alkoholnih destilata iz žitarica, apsolutno je nemoguće da je Latvija prestigla čak i Italiju u izvozu vina u Rusiju – od siječnja do kolovoza prošle godine iz Latvije je stiglo vina u vrijednosti od gotovo 68 milijuna eura.

Štoviše: po statistikama Latvije je do studenog prošle godine u Rusiju izvezeno robe u vrijednosti od 1,1 milijarde eura, a gotovo polovicu čine pića, žestice i ocat. Pa je Rusija za Latviju i dalje jedan od pet najvažnijih trgovačkih partnera.

“Naravno da Latvija nije odjednom postala golema tvornica alkoholnih pića”, objašnjava Matiss Mirosnikovs, ekonomist iz banke Bank of Latvia. “Čini se da neke veće tvrtke sa zapada Europe koriste Latviju kao distributivni centar. Tu se ne radi nužno o proizvodima domaće industrije, nego o reizvozu”.

Ruski milijarder Roman Abramovič izgubio pravnu bitku, EU mu neće skinuti sankcije

Ne bi priznali ako baš ne moraju

Tolika rijeka alkohola iz baltičkih zemalja je pobudila i pažnju medija u Rusiji. Direktor ruske tvrtke za uvoz alkoholnih pića Ladoga Veniamin Grabar za RIA Novosti objašnjava kako je došlo do promjene i u uvoznim deklaracijama

“Ako je prije u dokumentima pisalo kako je uvoz u Rusiju išao preko Latvije ili Litve, sad te baltičke zemlje pišu kao zemlja porijekla i iz njih onda dolaze isporuke u Rusiju”, objašnjava Grabar.

Drugim riječima, ništa se nije promijenilo i u Rusiju stižu alkoholna pića čitavog niza zapadnih zemalja, jedino što se proizvođači ne navode – ili ne žele da ih se navodi.

“Istina, izvoz alkoholnih pića u Rusiju nije obuhvaćen sankcijama, pa je vjerojatno jedini razlog za skrivanje izvornog proizvođača moguća šteta za ugled tvrtke ako se vidi da i dalje posluje s Rusijom”, smatra Mirosnikovs.

“Neke od tih zapadnih tvrtki imaju Rusiju i Bjelorusiju praktično kao jedine mušterije. Već zbog toga ne žele, a ni ne mogu samo tako obustaviti svoje poslovanje”, kaže.

Iako nije zabranjeno, Moral Rating Agency objavljuje popis zapadnih tvrtki koje posluju s Rusijom i nakon njenog napada na Ukrajinu. Tu se vidi i da je francuski koncern Pernod Ricard među najvećim izvoznicima alkoholnih pića u Rusiju. Doduše Ruse očito manje zanima ovaj francuski aperitiv, no taj koncern je proizvođač i votke Absolut i viskija Jameson.

Britanci uveli sankcije šefovima kaznene kolonije zbog smrti Alekseja Navaljnog

‘Neka i dalje loču!’

I ruski mediji javljaju kako Pernod Ricard “namjerava” obustaviti svoje poslovanje u Rusiji, ali se i citira da to može “potrajati nekoliko mjeseci” te da će nastaviti zapošljavati svoje predstavnike u toj zemlji.

U svakom slučaju, poslovanje preko treće zemlje omogućava da prodaja i dalje glatko teče.

Baltičke zemlje su zapravo najglasnije u zahtjevima novih i još strožih sankcija protiv Rusije, a Davis Vitolis je kod izvoza u Rusiju dao izuzetno osebujno objašnjenje: “Alkohol je možda doista proizvod koji se još uvijek može prodavati, jer alkohol je i proizvod koji kod umjerene potrošnje šteti zdravlju”.

Osebujno je već i zbog činjenice što je Vitolis na čelu Udruge proizvođača alkoholnih pića Latvije pa zato i brzo dodaje kako je to “njegovo osobno mišljenje”, a ne udruge na čijem je čelu.

Ekonomist Mirosnikovs u tom poslovanju može jedino konstatirati “dvije strane medalje: s jedne strane je dobro da nam Rusi plaćaju jer onda imaju manje novca za vojne svrhe. S druge strane ruska elita i dalje čini što hoće, naime može i dalje voditi donekle normalan život i zato ne mora težiti za nekakvom promjenom”.

Nepodobna ljubav prema Rusiji

No za Latviju je takvo unosno poslovanje s Rusijom i politički problem.

Već odavno je osjetljivo pitanje ruske nacionalne manjine i u Latviji i u Estoniji, a dok je prije i bilo napora oko pronalaženja nekakvog oblika suživota, s tim je gotovo.

Latvija je tako uvela obvezu da svatko tko želi živjeti u toj zemlji mora položiti ispit latvijskog jezika razine A2. Ta obveza vrijedi čak i za one koji su čitav život proveli u Latviji. Inače prijeti progon.

Utoliko i latvijski mediji napadaju tamošnju vladu što se s druge strane još uvijek odlično posluje s Rusijom.

Ministrica gospodarstva Ilze Indriksone odgovara kako je tvrtke “već odavno” pozvala da prekinu trgovinu s Rusijom i Bjelorusijom.

“Raspravljali smo i o fizičkom zatvaranju graničnih prijelaza i onemogućavanju prometa kopnenim putem. Ali ako ne zatvore svoje granice sve države koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom nego samo mi, to neće donijeti nikakvih rezultata“, izjavila je ministrica Indriksone.