Sigurnosno-obavještajna agencija 11. svibnja objavila je javno izvješće za 2022. godinu, u kojem je navedeno kako je Republika Hrvatska i dalje sigurna i stabilna demokracija, no brojni aktualni sigurnosni izazovi i prijetnje poput rata u Ukrajini, gospodarske i energetske nesigurnosti generiraju neizvjesnost i rizike.

Hrvatski obavještajci u svom izvješću referiraju se na globalne odnose u kontekstu rata u Ukrajini te zaključuju kako je jedino sigurno da će ovaj rat imati strateške posljedice na globalnu sigurnost, gospodarski razvoj, međunarodni poredak i multilateralne mehanizme mirnog rješavanja sporova, kao i hrvatsko društvo, gospodarstvo i sigurnost.

“Rast rivaliteta između liberalno-demokratskog bloka kojeg okuplja SAD sa svojim sustavom savezništava i autokratskog bloka kojeg predvode Kina i Rusija ne znači potpuno vraćanje na hladnoratovski bipolarni svjetski poredak jer se brojne države, uključujući i velike poput Brazila, Indije i Južne Afrike, trenutno ne žele svrstavati ni na jednu stranu. Uz to, globalni izazovi i gospodarska isprepletenost zahtijevaju pragmatičnu suradnju na područjima poput suzbijanja klimatskih promjena i pandemija, očuvanja globalne trgovine i reguliranja kibernetičkih pitanja”, zaključuju te dodaju kako uz pandemiju COVID-19 i gospodarsku krizu, rastu utjecaj i posljedice klimatskih promjena, a brojne svjetske države proživljavaju energetsku nesigurnost, nesigurnost prehrane i nemogućnost vraćanja dugova, odnosno financiranja osnovnih javnih funkcija.

Terorističke napade u Europi provodili su samostalni napadači

Sigurnosna agencija u drugom se poglavlju bavi džihadističkim terorizmom, za koji zaključuju kako i dalje predstavlja značajnu prijetnju europskoj sigurnosti. Ističu i da u RH nema uporišta terorističkih organizacija, a prijetnja od međunarodnih terorističkih organizacija za RH i dalje se procjenjuje niskom.

“Ipak, kao i za sve ostale europske države, ne može se isključiti mogućnost da (samo)radikalizirani pojedinci (tzv. vukovi samotnjaci), inspirirani terorističkom propagandom, izvrše teroristički napad. Pri tome su posebno rizične psihički nestabilne osobe“, navode obavještajci u godišnjem izvješću.

“Kao i ranijih godina, najveću opasnost za Europu predstavlja terorizam koji se poziva na radikalni islam, odnosno terorizam od strane nasilnih salafita džihadista. Terorističke napade u Europi proteklih godina provodili su samostalni napadači, ponajviše
jednostavnim oružjem (uglavnom nožem). Većina njih bili su simpatizeri ISIL-a ili Al-Qaide, ali bez stvarne povezanosti prema terorističkim organizacijama. Samo dio napadača bio je od ranije poznat sigurnosnim strukturama (zbog džihadizma ili nasilja), dok je dio bio liječen zbog psihičkih poremećaja. Najveći broj napada zabilježen je u Francuskoj i Njemačkoj. Sljedbenici salafizma u RH su malobrojni (nekoliko desetaka pripadnika) i ne zagovaraju nasilje. U državama Zapadnog Balkana salafizam ima više tisuća sljedbenika, od kojih manji dio podržava ISIL i Al-Qaidu, odnosno terorističke metode djelovanja. Među njima su i povratnici s bliskoistočnih ratišta (uglavnom bivši pripadnici ISIL-a) s vojnim znanjima, borbenim iskustvom i višim stupnjem indoktriniranosti terorističkom ideologijom. Radikalni sljedbenici salafizma povezuju se okupljanjem u tzv. paradžematima te komunikacijom putem društvenih mreža. Na ovaj način se radikaliziraju i mlade osobe što može predstavljati dugoročni sigurnosni izazov”, naglašavaju u SOA-i.

Dugoročnu prijetnju predstavljaju radikalizirane povratnice

Navode i da osim boraca, dugoročnu prijetnju mogu predstavljati i radikalizirane povratnice, koje (osim na Kosovu) nisu procesuirane. Većina njih se ne odriče radikalnih uvjerenja te u tom duhu odgajaju svoju djecu.

“Osobe s (većinom dvojnim) državljanstvom RH, koje su se radikalizirale i živjele izvan RH, odakle su i otišle na teritorij pod kontrolom terorističkih organizacija, još uvijek se nalaze na području Sirije, uglavnom u kampovima gdje su smješteni članovi obitelji boraca ISIL-a”, stoji u izvješću koje potpisuje ravnatelj agencije Daniel Markić.

Ističe se i da prijetnju europskoj sigurnosti predstavljaju i osobe koje se nisu uspjele pridružiti ISIL-u i Al-Qaidi na kriznim žarištima te osobe osuđene za terorizam, od kojih je dio već odslužio zatvorsku kaznu.

Ekstremisti u Hrvatskoj koriste društvene mreže za širenje svojih ideja

“U proteklom razdoblju SOA je detektirala pokušaje pojedinaca s ekstremističkim i militantnim stavovima da paravojno organiziraju svoje sljedbenike, s namjerom provedbe vojne obuke i nabavke naoružanja, a s krajnjim ciljem rušenja demokratskog ustavnog poretka RH. Iako se radi o malom broju sljedbenika bez mobilizacijskog potencijala i mogućnosti za pridobivanje šire potpore u javnosti, njihovi ekstremistički stavovi i namjere, posebice u slučajevima osoba s psihičkim poremećajima, predstavljaju sigurnosni rizik”, navodi se u poglavlju u kojem stoji kako je SOA u prošlom izvješću obradila temu oružanog napada na Markovom trgu 12. listopada 2020.
koji je imao obilježja i terorističkog napada.

“Takav napad dodatno povećava rizik radikalizacije i mogućeg pokušaja novih napada ili nasilja”, zaključuju.

Radikalizirani pojedinci ponekad manipuliraju nacionalnim osjećajima i simbolima Domovinskog rata, čime nastoje dobiti legitimitet za svoje ideje, posebice u populaciji osjetljivoj na pitanja iz Domovinskog rata, ističe se u izvješću.

“Primjerice, pojedine osobe uključene u radikalne aktivnosti nerijetko su isticale svoje domoljublje i mogući braniteljski status, dok su se istovremeno zalagale za ukidanje demokratskog ustavnog poretka RH i nasilje protiv državnih institucija”

Ekstremističke ideje dijele se internetom i društvenim mrežama, zaključuje SOA, čije cjelokupno izvješće možete vidjeti OVDJE.

Potvrđena optužnica protiv Franciškovića zbog javnog poticanja na terorizam