Nacionalni stožer održava konferenciju za novinare na temu aktualne epidemiološke situacije u Hrvatskoj. Bit će govora o strožoj kontroli i kaznama za prekršitelje propisanih mjera.

Na početku konferencije komentirali su najnovije brojke u posljednja 24 sata.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 1.112 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 6426. Među njima je 918 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 80 pacijenata. Preminulo je 17 osoba

U Hrvatskoj zabilježeno 1112 novih slučajeva, preminulo 17 ljudi

Utrošeno je 365.082 doze cjepiva i cijepljeno 280.622 osobe. S jednom dozom cijepljene su 222.162 osobe, a s 2 doze 76.460 osoba.

“Danas imamo 1112 slučajeva zaraze od 6553 testiranih. Prije tjedan dana smo imali 823, a tjedan dana prije 590 novooboljelih. Na tjednoj razini, u prvih pet dana tjedna, imamo povećanje u odnosu na prošli tjedan iznosi 45%. Incidencija za Hrvatsku iznosi 248.5, najniža je u Virovitičko-podravskoj, a najviša u Primorsko-goranskoj 660.3. Na ljestvici zemalja EU po tome je Hrvatska na 8. mjestu”, rekao je Capak.

“Današnji udio pozitivnih u testiranima je 17%, u zadnjih 14 dana je to 11.6 %”, rekao je Capak.

Potreban oprez u svim europskim zemljama

“Ispred ECDC-a je rečeno da se bilježi nažalost pojačan porast broja oboljelih u Europi, ali i veći broj hospitaliziranih i punjenje jedinica za intenzivno liječenje. Dominaciju gotovo potpuno preuzima tzv. britanski soj, negdje je to i preko 80% raširen u populaciji, negdje oko 50% je u većini zemalja. Nove informacije su vezane i uz južnnoafrički soj, ona isto bilježi porast i širenje ne samo u žarištima, nego ima i lokalnih širenja pa je teško utvrditi tko ga je raširio. On se širi i u zdravstvenim ustanovama. Za brazilski soj još nema dovoljno podataka, on prema onom što se uspijeva sekvencirati, nije značajnije raširen”, rekla je Alemka Markotić.

“I dalje je naglašeno mjere i opreznost mora biti u svim europskim zemljama jer brojke značajne rastu. BIlo je tu i izvješće od EMA-e gdje je potvrđeno da prema podacima utemeljenim na dokumentaciji nema razloga za stopiranje cijepljenja AstraZenecom. Naravno, svaka zemlja može odlučiti za sebe. Rečeno je da će se i dalje pratiti ne samo nuspojave, one vezane za trombozu i zgrušavanje krvi, istaknuta je potreba za praćenje te vrste. Još uvijek je nejasno koji su mehanizmi u pozadini pojave povećanog broja tromboza. Ono što se diskutiralo tijekom te rasprave je da većina zemalja koje su odmah odlučile isključiti starije od 65 godina iz cijepljenja, za što se nije pokazalo da ima osnove znanstvene, baš kao i oni koji su zaustavili cijepljenje zbog informacija o trombozi, sad imaju problema u komunikaciji – kako objasniti ljudima zašto su bile takve odluke. Generalni zaključak je da rizik od nuspojava je puno manji nego opasnost od covida i dalje će se pratiti svaki detalj i sve nuspojave cjepiva”, rekla je Markotić.

O epidemiološkim mjerama i kaznama

“Iz uvodnih napomena Capaka i prof. Markotić jasno je da smo dugo vremena odolijevali negativnim vijestima. Sad je već očito da se prelijeva još jedan ciklus koji se krenuo prelijevati u Hrvatsku, najviše iz južnih županija. Sudeći po iskustva iz okruženja i informacija o novim sojevima, i u Hrvatskoj po svemu sudeći kreće dominacija novih varijanti virusa koje su zaraznije. To nas stavlja pred ozbiljne zadaće, to se događa paralelno s pripremama za turističku sezonu. Zato smo donijeli upute kojom se od svih lokalnih stožera traži da se pojača nadzor provođenja mjera što uključuje i dosljednije sankcioniranje. To znači i predlaganje mjera u suradnji s epidemiolozima, ali i turističkim zajednicama. To su važne upute kako bi se zadržao sustav postojećih mjera koje su takve da ljudi u Hrvatskoj žive pod najmanjim restrikcijama u usporedbi s ostatkom Europe. Želimo postići da svi u sustavu i zdravstvenom i turističkom koordiniraju, razmatraju aktualnu situaciju i, ili samostalno ili kroz prijedlog mjera nacionalnom Stožeri pokušaju zaustaviti širenje virusa i da što spremniji uđemo u novu sezonu. Kao što smo više puta rekli, možemo uspjeti ako svatko preuzme odgovornost za ono što se događa na njegovom području. To ne znači prebacivanje odgovornosti na nekog drugog, ali treba nam pogotovo u ovoj situaciji, što veća i što šira uključenost svih koji moraju postati sastavni dio rješenja koja pred nas postavlja ova zahtjevna situacija”, rekao je Božinović.

“Oni koji krše mjere neće imati pravo na pomoć”

“Mislim da sam vidio popis 30 i nešto subjekata iz područja ugostiteljstva, to je popis koji se odnosi i na inspektorate i na policiju. Ono što je činjenica, a mislim da upravo vijeće HZZ-a ima uskoro sjednicu na kojoj će razraditi dodatno uvjete za naknade koje se isplaćuju vezao za smanjeno poslovanje pojedinih sektora zbog mjera Stožera, sigurno je da oni koji budu kršili mjere neće imati pravo na kompenzaciju jer to nema logike. S jedne strane dobivaš naknadu od države, a s druge strane se ne pridržavaš mjera”, rekao je Božinović.

“Izmjenu već sljedeći tjedan donosi upravo vijeće HZZ-a, iako je njihovo tumačenje da bi to trebalo biti samo po sebi razumljivo, ali ajmo to prepustiti nadležnoj instituciji. Nama je najvažnije da se poruka o nužnosti pridržavanja mjera uhvati svuda i što šire. Mi smo cijelo vrijeme i u prvom valu i drugom uvijek ukazivali na to da nam je zadnja opcija sankcioniranje, uvijek mislimo da je bolje objasniti koliko je štetno nepridržavanje mjera i preporuka HZJZ-a. Ne samo zbog sebe, ali time se ugrožavaju i poslovi i djelatnosti. Ako to postane masovnija pojava, pogotovo što vidimo zadnjih dana da su se svi nekako opustili nakon boljih brojki, sad vidimo da se situacija pogoršava, onda smo svi skupa žrtve takvog ponašanja manjeg dijela onih koji se bave određenim djelatnostima. Mi smo i prije tjedan dana na presici govorili da kad se zatvore te plastične ili staklene stijene, kad se one griju, kad se grupiraju ljudi tamo, da to više nema veze s otvorenim prostorom i onim čime se Stožer vodio kad je odlučio o otvaranju terasa. Svi oni koji to rade riskiraju poslovanje svojih kolega, pogotovo onih koji se pridržavaju mjera. Ne jednom su nam predstavnici udruga iz tog sektora sugerirali da se kažnjavaju oni koji krše mjere”, rekao je Božinović.

O trombozi kod žena

“U jučerašnjem priopćenju EMA-ine komisije o nuspojavama je istaknuto da je moguće da je cjepivo povezano s vrlo rijetkim slučajevima krvnih ugrušaka povezanih s trombocitopenijom i da ta situacija mora biti istražena. Otkad smo počeli cijepiti AstraZenecom, zabilježeno je 12 slučajeva tromboze venskih sinusa, to je nešto više od onog što je očekivano, uglavnom se radi o ženama u dobi od 25-55 godina. EMA smatra da se to mora dobro istražiti i da se svi ti slučajevi moraju istražiti. EMA nije donijela odluku trebaju li se žene u toj dobi izuzeti od cijepljenja, što znači da se smatra da taj rizik nije velik. Posebno naglašava da je i za žene u toj dobi puno veća korist od cijepljenja nego što je prisutan rizik od ove 2 bolesti. To dakle ne bi trebalo imati utjecaj na politiku cijepljenja. Pratimo i dalje, ako se pokaže potreba da se nešto promijeni, mi ćemo to svakako primijeniti”, rekao je Capak.

“U tom podacima se mora još analizirati kolika je upotreba kontraceptiva među ženama te dobi, jer i oni mogu biti faktor”, rekla je Markotić.

Ima li takvih nuspojava i kod drugih cjepiva?

“Ova malo veća pojavnost, pričamo o 12 takvih događaja na 20 milijuna ljudi koliko je cijepljeno AstraZenecom, kod drugih cjepiva je toga zabilježeno manje. I mi smo imali jedan tromboembolijski događaj nakon cijepljenja Pfizer. No, AstraZeneca je posebno istraživanja jer je posebno pod paskom i javnosti i regulatornih tijela”, rekao je.

Vili Beroš je rekao da je preminula 12-godišnjakinja u Splitu imala teške komorbiditet, koji je bio opasan po životu.

Kad će se Beroš cijepiti AstraZenecom zajedno s Plenkovićem?

“Apsolutno nemam ništa protiv cijepljenja AstraZenecom, napravit ću to bez razmišljanja. Ako treba zbog kampanje cijepit ću se AstraZenecom”, rekao je Beroš.

Što ste naučili u godinu dana od prvog lockdowna?

“Kad se virus pojavio, potpuno smo drugačije gledali na stvari. No, okolnosti se mijenjaju, i nove varijante i dolazak cjepiva. Nema nam druge nego iz dana u dan sagledavati epidemiološku situaciju”, rekao je Beroš.

“Mi i danas imamo jako puno nepoznanica oko virusa, prije svega na imunost nakon prebolijevanja. A to nam je ključni podatak za sve planove koje radimo za budućnost. Ne znamo ni koliko traje zaštita nakon cijepljenja. Ne znamo ni prenose li virus oni koji su cijepljeni, što se više cijepimo to ćemo više znati. Što se tiče klasičnih epidemioloških mjera, rano smo ih počeli primjenjivati. Među prvima smo blokirali granice, pričali smo o higijeni, bilo smo jedna od prvih zemalja na svijetu koja je uvela strogi lockdown koji je doveo do velikog uspjeha u prvom valu. Time smo suzbili u 5. mjesecu bolest na nulu. Jako malo zemalja je to uspjelo. Danas je to puno teže, posljedice su ogromne i zato pažljivo razmatramo svaku mjeru koju donosimo i rekli so da nećemo uvoditi lockdownove i policijske satove iako smo imali težak period. Nadamo se da ćemo našom strategijom koja se bazira na dnevnim procjenama držati epidemiju pod kontrolom. Ako nas usporedite s drugim zemljama, mi i dalje stojimo dobro. Imamo među najblažim mjerama u Europi, a brojke novozaraženih i hospitaliziranih nam nisu loše u usporedbi s drugima”, rekao je Capak.