Praizvedba „Jele“, baleta Bele pl. Adamovicha Čepinskog, održana je u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu 15. siječnja 1898. godine. Građa za balet uzeta je iz bajke u stihovima njemačkog romantičkog pjesnika Friedricha Rückerta. To je priča o Jeli koju pomama za zlatom vodi na rub propasti, da bi na kraju našla sreću uz voljenog Marka. Junaci baleta su vile i duhovi: Jela je vila omorike, Marko duh javora.

Svečana praizvedba baleta bila je dobro posjećena, od uglednika bili su prisutni nadvojvoda Leopold Salvator i nadvojvotkinja Blanka, ban Khuen Hedervary i supruga. Ocjene suvremenika Franje Kuhača i Milutina Cihlara-Nehajeva bile su analogne: hvale instrumentaciju, smisao za boje i nijanse zamjerajući skladatelju što nije pokušao stvoriti nacionalno obojenu glazbu.

Bela Adamovich Čepinski rođen je u obiteljskom dvorcu u Čepinu. Kako navodi anonimni biograf u njegovom životopisu, Bela nije imao smisla za ekonomiju, već ga je zanimala jedino glazba. Na tom području dokazao se kao glasovirač i kao skladatelj. Nakon propasti čepinskog posjeda Bela odlazi kao instruktor glazbe princu Jamieu Burbonskom. Uz to namještenje studirao je glazbu, klavir i kompoziciju.

Po zagovoru moćnih prijatelja izabran je za narodnog zastupnika na listi unionističke stranke te delegata na zajedničkom hrvatsko-ugarskom saboru u Budimpešti. No, kako navodi njegov biograf, jedna Bachova fuga mogla ga je više ugrijati nego sve parlamentarne intrige i podvale. Nakon političke karijere službovao je kao činovnik u Đakovu, a do smrti u osječkoj tvornici šećera. Bela je kao glazbenik ostavio više od 50 glazbenih djela, uglazbio je 40 pjesama, jednu misu i 16 raznih kuplea. Ipak njegovo najznačajnije djelo svakako je prvi hrvatski balet „Jela“.