Ministri unutarnjih poslova Italije i Hrvatske razgovarali o ilegalnim migracijama

Autor:

22.10.2020., Zvornik, Bosna i Hercegovina - Rijeka Drina prirodna je granica izmedju BiH i Srbije, takodjer i posljednja rijeka koju migranti moraju prijeci kako bi se domogli BiH, a kasnije Hrvatske i EU. U Zvorniku i regiji granicna policija pokriva oko 130 km granice, a po sistematizaciji GPBiH trenutno nedostaje vise od 300 policijskih sluzbenika za obavljanje redovnih aktivnosti u nadzoru granice i cak 1300 policijskih sluzbenika kako bi se adekvatno odgovorilo na zastitu granice u migrantskoj krizi. S ciljem nadilazenja problema kadrovske ne popunjenosti, kontinuirano se kao ispomoc GPBiH angaziraju policijski sluzbenici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH i Drzavne agencije za istrage i zastitu BiH, te Ministarsvo unutrasnjih poslova Republike Srpske. Prema podaci IOM-a u BiH je ove godine uslo 13,350 migranata, a prema podacima GPBiH, oni su odvratili 10,449 migranata i otkrili 35 kaznenih djela "krijumcarenje ljudi". S dolaskom jeseni, tranzit migranata iz Srbije u BiH je sve manji zbog hladnog vremena i visokog vodostaja Drine, ali migranti se vracaju u Srbiju, zbog boljih prihvatnih centara. Grupa migranta koja je krenula iz BiH u Srbiju, svi su bili registrirani u centru Blazuj, u blizini Sarajeva.rPhoto: Armin Durgut/PIXSELL

Photo: Armin Durgut/PIXSELL

Učinkovit odgovor na ilegalne migracije bio je glavna tema sastanka hrvatskog ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, s talijanskim kolegom Matteom Piantedosijem u Rimu, priopćio je MUP u ponedjeljak.

Naglasak je bio na pronalasku zajedničkog odgovora na rastući izazov ilegalnih migracija prema EU i važnosti suzbijanja s njima povezanih krijumčarskih mreža koje su u porastu kao i sekundarne migracije, navode u priopćenju.

Dodaju da je Italija samo prošle godine zabilježila 100 tisuća ilegalnih dolazaka morskim putem, dok je Hrvatska prošle godine spriječila preko 56 tisuća pokušaja nezakonitih prelazaka vanjske granice EU.

Ministri su se složili o važnosti dosljedne primjene sporazuma o readmisiji s trećim državama (bilo da su zemlje podrijetla ili tranzita), koje za razvojnu pomoć i projekte namijenjene jačanju njihovih graničnih, azilnih i prihvatnih kapaciteta, a financiraju se sredstvima EU-a, moraju bolje i konkretnije surađivati s EU-om, posebno državama na vanjskim granicama.

Za smanjenje ilegalnih migracijskih tokova potrebno je jačanje uloge FRONTEX-a, odnosno što skorije zaključivanje novih statusnih sporazuma s državama jugoistočne Europe, ali i sjeverne Afrike, kako bi se ilegalni dolasci obeshrabrili i spriječili prije nego dospiju na vanjske granice EU-a, navode u MUP-u.

Dodaju i da obje države podupiru jači angažman FRONTEX-a u nadzoru vanjskih granica tranzitnih država na zapadno-balkanskom, kao i na središnjem sredozemnom migracijskom pravcu.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.