Međudržavna posvajanja: Dobrobit djeteta često zanemarena, što otvara mogućnost za otmicu i prodaju djece

Autor:

18.01.2023., Ndola, Zambija - Kazneni sud na kojemu se sudi hrvatskim drzavljanima koji niti danas nisu pusteni na slobodu. Photo: Emica Elvedji/PIXSELL

Emica Elvedji/PIXSELL

Europski parlament će u ožujku na plenarnoj sjednici raspravljati o temi ‘prekogranična posvajanja – potreba za većom transparentnošću i boljom međunarodnom suradnjom’. Nesumnjivo je da je dio međudržavnih posvajanja legalan i human, ali uvijek treba imati na umu da je trgovina ljudima, a naročito djecom unosan biznis i da će se među istinskim posrednicima i agencijama za posvajanja skriti i osobe opasnih namjera. Prema podacima UNICEF-a, godišnje više od milijun djece biva uključeno u svijet dječje prostitucije, pornografije i prodaje organa, a što je zastrašujuća činjenica.

Nacional je početkom siječnja istražio pozadinu slučaja posvojenja djece iz DR Kongo zbog kojeg su četiri hrvatska para završila u pritvoru u Zambiji, iako su njihova posvojena djeca imala hrvatske dokumente, što otvara i pitanje odgovornosti hrvatskih institucija – hrvatskih sudova i ministarstava. Neosporno je da su uhićeni hrvatski građani imali plemenite namjere i da su djeci u čije su posvajanje krenuli željeli pružiti bolji život, no isto tako možda bude teško osporiti i da su bili uvučeni u ilegalne aktivnosti trgovine djecom, u zločine najteže vrste.

SLUČAJ KONGO: ‘Takva sumnjiva posvajanja realiziraju se preko jednog suca, jednog odvjetnika i jednog liječnika’

O temi prekograničnih posvajanja i namjeri da se rezolucijom pozove na transparentnost kod međunarodnog posvajanja, ali i na zabranu posvajanja iz država koje nisu potpisnice Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem (Haška konvencija), nacional.hr je proteklog tjedna u Strasbourgu razgovarao s hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu. Za nacional.hr govore Romana Jerković, Valter Flego i Tomislav Sokol.

“Za početak želim naglasiti kako je u ovom trenutku najvažnije svu djecu posvojenu iz afričkih zemalja i koja već žive u Hrvatskoj zaštititi od bilo kakvih verbalnih napada i podrugivanja, koja mogu rezultirati cjeloživotnim traumama. Čuli smo za primjere gdje su roditelji tu djecu morati povući iz škole i vrtića kako bi ih zaštitili od hajke koja se u posljednja dva mjeseca podigla zbog uhićenja hrvatskih državljana u Zambiji. Ta se djeca nisu smjela osjetiti manje vrijednima i nezaštićenima. Dakle, ne smijemo stigmatizirati altruističan čin poput posvojenja i one ljude koji su njime mnoštvu djece dali priliku za bolji život”, kazala je za nacional.hr Romana Jerković.

Romana Jerković. FOTO: Marko Prpic/PIXSELL

“Međutim, s druge strane, ovaj je slučaj rasvijetlio mnoge nelogičnosti i nedosljednosti kada se radi o međudržavnom posvajanju, odnosno posvajanju iz onih zemalja koje poput DR Kongo nisu potpisnica Haške konvencije. Bilo je za očekivati da će nedostatak provedbenih propisa u slučaju posvajanja iz takvih država u pojedinim slučajevima otvoriti prostor malverzacijama, korupciji i trgovini djecom. Zato je ovom je trenutku izuzetno važno utvrditi odgovornost i hrvatskih nadležnih institucija te vidjeti zašto nisu pravovremeno uočili potencijalne nepravilnosti. Važno je otkriti jesu li, i na koji način su, pojedinci na našim sudovima svjesno djelovali protuzakonito i je li i ovaj dio našeg pravnog sustava nagrizla korupcija. Moram priznati da me iznenađuje činjenica da se o odgovornosti naših sudova preko kojih su ova posvajanja išla ne govori. Po čijem je to nalogu, pitam se. Rezolucija o potrebi za većom transparentnošću i međunarodnom suradnjom je svakako dobrodošla, međutim ona neće riješiti problem s kojim smo se susreli. Problem se može riješiti jedino identificiranjem propusta, kažnjavanjem zlouporabe položaja (ukoliko je do njega došlo) te stvaranjem čvrstog pravnog okvira koji će spriječiti malverzacije u budućnosti”, upozorila je Romana Jerković.

“Obiteljsko pravo i mjere koje se odnose na posvajanje djece isključivo su u nadležnosti država članica. Koliko je sustav na europskoj razini kompleksan, dovoljno govori činjenica da ne postoji zajednički europski okvir, pravna zaštita ili jamstvo koje posvojiteljima osigurava da će postupak posvojenja koji su prošli u jednoj državi članici EU-a, biti priznat u drugoj. Zato posvojitelji često prolaze ponovnu kalvariju s administracijom i postupkom priznavanja”, kazao je za nacional.hr Valter Flego.

Valter Flego. FOTO: Srecko Niketic/PIXSELL

“Taj put nije ni malo lak, a ishod je nepredvidljiv. U takvom manjkavom sustavu zaboravljamo tko je najoštećeniji u cijelom procesu – DIJETE. Nisam stručnjak, ali prije svega kao otac, a onda i osoba koja poznaje funkcioniranje europskih zajedničkih politika, smatram da je dobrobit djeteta u ovim bespućima administracije često zanemarena. I to je apsolutno najveći problem! Naša je moralna i politička odgovornost stvoriti zajednički europski okvir posvajanja, odnosno europski registar posvojitelja, kojim ćemo postaviti temelje za učinkovit međunarodni sustav s interesom djeteta u središtu! Takvim bismo sustavom spriječili lovce u mutnom, a potencijalnim posvojiteljima osigurali brži, sigurniji i učinkovitiji put da se ostvare kao roditelji. I ono najvažnije, osigurali bismo djeci bez roditeljske skrbi sretniju budućnost”, istaknuo je Valter Flego.

“Slučaj hrvatskih državljana koji su početkom prosinca uhićeni u Zambiji pod sumnjom za počinjenje teških kaznenih djela trgovanja djecom i krivotvorenja dokumenata pokazao je da kod međunarodnih posvojenja djece iz država koje nisu potpisnice Haške konvencija postoji velik prostor za manipulacije različitog tipa. Zbog čega? Bit ću izravan, treba zabraniti posvojenje iz takvih država. Kao pravnik znam da su u literaturi opisani brojni slučajevi kaznenih djela koji su povezani s međunarodnim posvojenjima upravo u onim državama koje nisu potpisnice Haške konvencije”, kazao je za nacional.hr Tomislav Sokol.

Tomislav Sokol. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

“Predmetni slučaj ima svoju pravnu i političku dimenziju. Kad govorimo o onoj političkoj, mogu potvrditi informaciju da će se upravo zbog slučaja hrvatskih državljana na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta raspravljati o međunarodnom posvojenju. Međutim, iako je Klub zastupnika EPP-a podržao prijedlog za donošenje rezolucije o ovoj temi, prema informacijama s kojima raspolažemo, izostala je većina potrebna za donošenje takve odluke jer su socijalisti, kojima pripadaju i kolege iz SDP-a, bili protiv donošenja takve rezolucije. S političkog stajališta nije mi jasno zašto nekim kolegama u Europskom parlamentu nije u interesu da se rezolucijom pozove na transparentnost kod međunarodnog posvojenja ali i na zabranu posvojenja iz država koje nisu stranke Haške konvencije. To ne samo da iznenađuje nego ostavlja i dojam da zaštita najboljeg interesa djeteta nažalost nije prioritet nekih političkih grupacija u Europskom parlamentu. Dakle, nesporno je da su u trećim državama nerijetka posvojenja u čijoj je pozadini kriminal kojeg potencijalni posvojitelji nisu ni svjesni. Taj kriminal podrazumijeva korupciju, otmicu i prodaju djece. Zato je važno da pošaljemo snažnu poruku da nikakva posvojenja koja ostavljaju prostora za kriminal ne smiju biti dopuštena. Kad govorimo o slučaju hrvatskih državljana koji su uhićeni u Zambiji, bez uvida u spis teško je donijeti pravna i činjenična utvrđenja i zato je dobro da je osnovna radna skupina koja se stručno bavi ovim pitanjem. Jasno je da bi u postupcima priznavanja stranih odluka trebalo ispitivati njihovu autentičnost kako se ovakvi slučajevi u budućnosti ne bi događali. U konačnici, tu je odgovornost i svakog pojedinca koji se odluči za posvojenje djeteta iz trećih država te je moralno i ispravno da ulože kvalificiranu pažnju da bi se uvjerili u zakonitost posvojenja jer njihova želja za roditeljstvom nikako ne može biti ispred prava djeteta”, poručio je Sokol.

Prema istraživanjima Nacionala, posvojenja iz afričkih zemalja, uključivo i DR Konga, u posljednjih godinu i pol u Hrvatskoj počela su se aktualizirati i postala su vrlo atraktivna, a što je veliki propust hrvatskih sudova, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i svih drugih tijela koja su uključena u posvajanje djece. A onda se dogodio slučaj Zambija i ozbiljne sumnje na teško kazneno djelo trgovine ljudima počinjeno nad četvero male djece kongoanskog podrijetla, i sve državne institucije ostale su zatečene jer nisu imale pojma što se u Hrvatskoj događa.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.