Mediteransko-dalmatinski matrijarhat u knjizi crteža Tisje Kljaković Braić

Autor:

Kada se u sveopćem žutilu i bombardiranju medijskog prostora ljubavnim životom sponzoruša i udavača svih vrsta i boja pojavi ozbiljna knjiga umjetničkih crteža koja se bavi svakodnevnim životnim situacijama normalnih, anonimnih ljubavnih i bračnih parova, onda je to senzacija bez banalnosti. Afirmirana hrvatska slikarica i ilustratorica Tisja Kljaković Braić cijelu je ovu godinu radila na crtežima koji imaju lagani karikaturalni naboj i koji su s njezine Facebook stranice sasvim prirodno i lagano postali ukoričena knjiga. „Oni“, u izdanju zagrebačke Frakture, posvećena je Tisjinu suprugu Igoru, i podijeljena je prema temama u nekoliko poglavlja: „Vanka“, „Kuća, tinel, kužina“, „Intima“, s pogovorima Jurice Pavičića i Frana Dulibića.

Tisju Kljaković Braić više ne treba posebno predstavljati, ali zanimljivo je kako je 2003. diplomirala slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu u klasi prof. Gorskog Žuvele, dakle, kod umjetnika koji je pretežno bio usmjeren prema novim umjetničkim praksama, instalacijama, ambijentima i neokonceptuali, no ona nije postala mentorov klon, već se otisnula prema crtačko-grafičkom senzibilitetu. Do sada je izlagala na tridesetak skupnih te trideset i pet samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Djela joj se nalaze u brojnim galerijskim i privatnim zbirkama, od fundusa Moderne galerije u Zagrebu do privatnih kolekcija diljem svijeta. Napisala je knjigu priča iz svojeg djetinjstva „U malu je uša đava“ (2015.), u kojima portretira i urbani splitski ambijent osamdesetih godina prošlog stoljeća.

U novoj knjizi, sav taj Tisjin Mediteran koji iskače iz svakog crteža, i gdje su parovi po cijele dane doma u „mudantama i ređipetu“, može se proširiti na prostor kontinentalne Hrvatske. To nisu samo lokalni prizori iz Splita ili dalmatinskih obiteljskih saga, gdje se sve zna za svakog susjeda i gdje nema intimnih tajni, iako je u crtežima osjetan taj tipični mediteransko-dalmatinski matrijarhat, gdje žena drži tri ugla kuće, a muškarce malo muči Edipov kompleks ili samo služe reprodukciji i gledanju nogometa po cijele dane. Ima tu dosta sarkazma i crnog humora, ali i mnogo nježnosti u međusobnoj bračnoj komunikaciji; ne zaboravimo kako „naša kultura pamti dugu liniju takvih, južnjačkih parova; pamti Roka i Cicibelu, Luiđija i Bepinu, a Tisjini ‘Oni’ lijepi su nastavak te tradicije.“ (Jurica Pavičić).

Već je na umjetničinim tzv. testnim objavama na Facebooku bilo jasno kako su crteži apsolutni hit, osvojivši presjek svih generacija. Stotine lajkova uz vrlo emotivno angažirane komentare pokazali su do koje su se mjere ljudi poistovjetili s Tisjinim kućnim intimnim situacijama u kojima se prije ili kasnije zatekne gotovo svaki dugovječniji par. Naša je sredina bila spremna za Nju i Njega, kako Tisja naziva svoj bračni par u knjizi kroz sve crteže, i za njezin svjesno pojednostavljeni crtež, sveden na samo nekoliko linija, gdje autorica uz osnovne obrisne linije tijela i glave tek mjestimice koristi boju kao atipičan akcent prizora. „Iz tako stereotipiziranog para proizlazi humor koji je karakterističan za cijelu Dalmaciju… i veseli nas kada u tim crtežima prepoznajemo svoje pretke, rodbinu ili sami sebe. Ona kreira situaciju, a on je najčešće samo komentira“, zapisat će Frano Dulibić.

Slikarstvo Tisje Kljaković Braić oduvijek je imalo naglašenu intimističku kvalitetu, no s vremenom se poetsko polje njezinih djela u potpunosti otvorilo prema poeziji i stopilo s pjesničkim slikama. Prizori iz života dvoje ljudi, obiteljskih situacija za stolom u svakoj temperamentnoj dalmatinskoj familiji ili teme osamljenog šetača ili letača, ribara, biciklista koji svi hvataju svoje snove – metaforičkih putnika kroz snove i vrijeme – često su bili povezani s podtemom ljubavnog zagrljaja, simboličke težnje za prevladavanjem svakodnevnih trica. Tisja je i u „Onima“ ostala radikalno posvećena principu da sve velike i važne teme budu prezentirane jednostavno, bez ikakve velike geste, patetike, naracije i drame. To je rijetko svojstvo i stoga nije slučajno da promatrajući njezine slike i crteže zaista možemo čuti stihove Arsena, Fiamenga, Sabola, Šoljana i Britvića. Ona je samo nastavila popunjavati taj prostor za mlađe generacije.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.