MAXA: ‘Političari će uvijek pokušati’ograničiti javne televizije’

Na nedavno održanom NEM-u, sajmu televizijskog sadržaja, sudjelovao je i Jan Maxa, direktor razvoja sadržaja Češke televizije. Govori o utjecaju politike na javne televizije, situaciju s položajem javnih televizija u Europi i njihovoj suradnji

Na nedavno održanom NEM-u, najvećem regionalnom okupljanju televizijskih profesionalaca i telekomunikacijskih operatera, sudjelovao je i Jan Maxa, direktor razvoja sadržaja Češke televizije. Njegov tim odgovoran je za razvoj i produkciju sadržaja te TV kuće i naručivanje sadržaja od nezavisnih producenata, a trenutačno nadgleda otprilike 500 projekata svih TV žanrova, uključujući dramske, zabavne, informativne, dokumentarne i dječje programe.

Razvojni tim te televizije stvara cijeli premijerni sadržaj za četiri kanala što uključuje, primjerice, više od 100 sati dramskog sadržaja na godinu. Zadnjih godina Češka televizija dosljedno održava tržišni udio od oko 30%, uz visoko zadovoljstvo gledatelja. Češka televizija redovito radi koprodukcije s ARTE-om i javnim TV kućama iz Austrije, Njemačke i Slovačke. Jan Maxa je prethodno radio kao direktor razvoja sadržaja za medijsku grupaciju CME Group, u tiskanim medijima i IT savjetovanju. Bio je uključen u produkciju brojnih dugometražnih TV filmova i serija.

NACIONAL: U Pragu su se nedavno dogodile najveće demonstracije nakon Baršunaste revolucije protiv premijera Andreja Babiša, optuženog za sukob interesa i korupciju. Kako gledate na ta zbivanja?

Te demonstracije imaju i simbolično značenje jer se održavaju na 30. obljetnicu najvećih antikomunističkih demonstracija 1989. Mnogi se toga sjećaju, a podsjećaju nas na ono što nam se nikako nije sviđalo kod komunističkih vlasti. Po mom mišljenju, Babiš se nalazi u sukobu interesa u kakvom se jedan premijer ne bi smio naći, zbog europskih fondova koje je preusmjerio svojim tvrtkama. Osim toga, iako je nominalno vlasništvo prebacio na zakladu, on je zapravo vlasnik najveće medijske kuće, što se jasno vidi na naslovnicama njegovih novina koje ga bespogovorno podržavaju. Čim se pojavi nešto negativno o njemu, oni o tome naprosto ne pišu, nego izmišljaju neke druge teme. Utjecaj je svakako vidljiv, njegov ili njegovih ljudi. To je loše, ali ono što najviše ljuti moju generaciju jest da se u velikoj mjeri osjećam kao i osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada su zemlju vodili sijedi, stari ljudi koji nisu vidjeli budućnost. To je osjećaj koji nisam želio ponovo proći. Ne želim idealizirati ni Havela ni Klausa, ali ti su ljudi imali viziju i poštujem ono što su pokušavali, ono što su učinili, čak i način na koji su to učinili. U njihovo doba nešto smo postigli, a to je transformacija društva i ekonomije. Ne mislim da je bilo tko u sadašnjoj vlasti to sposoban.

NACIONAL: U Pragu se okupilo 250 tisuća ljudi, što je fascinantan broj, no Babišu ne pada na pamet dati ostavku. Ima li načina da ga se prisili da ode?

Demonstracije su povezane s izvješćima revizije EU-a koja govore o mogućem sukobu interesa i istragama vezanim uz kriminalne radnje, a sve zbog potpora EU-a koje su dobile tvrtke u bivšem Babiševu vlasništvu i sada su prepisane na članove njegove obitelji i njegovu zakladu. Njegova stranka ANO je u manjinskoj koaliciji sa socijaldemokratima koju također podupiru komunisti, a oni zajedno imaju većinu glasova u parlamentu.

NACIONAL: Bilo je najava u medijima da će se Češka televizija pridružiti demonstracijama zbog nezadovoljstva svojom pozicijom.

Bilo bi to ozbiljno kršenje našeg statusa kao javnog servisa da smo se pridružili političkim demonstracijama. Češka televizija ne zauzima strane u političkim sukobima.

NACIONAL: Kako objašnjavate rastući euroskepticizam u Češkoj? Prema objavljenim podacima, podrška EU-u najniža je upravo u vašoj zemlji.

Teško je to reći. Uvijek postoji ona tiha većina koja se ne izjašnjava. Mislim da na to utječe i sumnja u korumpiranost vlasti, ponašanje elita nakon recesije 2008. i činjenica da građani nekadašnje istočne Europe uviđaju da će, koga god da izaberu, taj više brinuti o vlastitoj dobrobiti nego o dobrobiti naroda i države. To je rezultat rastućeg populizma u svim zemljama EU-a, pa i u Češkoj. Na to je sigurno utjecao i strah od terorizma, vala imigranata i nasilja. Ljudi na svojim mobitelima lako mogu vidjeti odrubljivanja glava nekim zarobljenicima Islamske države i slične strahote. To izaziva iracionalan strah da će se slične stvari događati u našem susjedstvu, iako je vjerojatnost za to puno manja nego da će vas pregaziti auto. Većina ljudi kada strahuje i kada je razočarana, želi jednostavna i brza rješenja. A takva ne postoje.

NACIONAL: Češka i Hrvatska pripadaju u skupinu zemalja u kojima je izlaznost na euroizbore bila najniža, ispod 30%.

To ne mora nužno značiti da ste protiv EU-a, nego samo da ste razočarani i da vas nije briga.

NACIONAL: Mnogi hrvatski novinari poštuju kolege s Češke televizije koji su štrajkali punih godinu dana između 2000. i 2001. i izborili se za neovisnost javnog servisa. Kakva je situacija danas?

Da, te dvijetisućite radilo se o vrlo specifičnoj situaciji. Mislim da danas možemo biti ponosni na neovisnost našeg programa. Naravno da nijedan vladajući sistem nije idealan, no čini mi se da je odnos politike i javnog servisa sada na prilično zadovoljavajućoj razini. Naravno da vlada uvijek nastoji utjecati na sastav nadzornih tijela, no sistem im to nikako ne olakšava jer moraju proći kroz propisane procedure, ne mogu direktno imenovati članove programskog vijeća, već se moraju dogovarati s određenim nezavisnim organizacijama. Članove vijeća bira parlament, ali ih ne kontrolira. Oni bi, jednom kada su izabrani, trebali biti neovisni. Naravno, nije baš uvijek tako. Inače, zakon vrlo jasno definira i što vijeće može nadzirati i u što se smije miješati, a to se odnosi isključivo na poštovanje zakona i financije. Nemaju se pravo uplitati u programsku koncepciju, iako su se mnogi političari i nakon 2001. trudili da smanje neovisnost i objektivnost Češke televizije. Naravno, jedino do čega im je stalo su vijesti i informativni program, s kojim nikada nisu zadovoljni. No to tako i treba biti.

NACIONAL: Je li taj štrajk uspio primijeniti odnos vlasti prema javnom servisu?

Mislim da jest. Iako je to bilo davno, sigurno je utjecalo na legislativu, pa i na poziciju svih vlada prema javnom servisu koje su došle nakon toga.

NACIONAL: Češka televizija najgledanija je u Češkoj, s udjelom od 30%. Kako vam to uspijeva?

Televizijsko tržište je od početka devedesetih bilo definirano pojavom Nove TV, najjačeg komercijalnog nakladnika, što je bio slučaj i u drugim zemljama. No ona je doista bila ekstreman slučaj i u jednom trenutku postala je najprofitabilniji televizijski kanal na svijetu. Ona je, kao što znate, u izlaznoj strategiji, doduše brend ne napušta nove zemlje članice, već mijenja vlasnike. Nova TV je početkom 90-ih imala oko 60% udjela u gledateljstvu i čak do 80% u marketinškom kolaču. Češka televizija tada se pretvorila za muzej koji su pratili samo najbliži prijatelji. Bio sam na Novoj TV od 2007. do 2011., kada je bilo više nego očito da Češka televizija ne ispunjava svoju dužnost. Tada je Nova TV proizvodila programe koje se podrazumijevalo da producira javna televizija, kao što su tv filmovi, drame, serije, komedije. Tada je dio menadžmenta Nove TV završio na Češkoj televiziji i ja sam ih slijedio. Tamo smo nastavili raditi ono što smo započeli na Novoj i očito je bilo uspješno. Otkrili smo da će se, ako ponudite transparentne i jasne uvjete onima koji kreiraju program, oni vratiti javnoj televiziji. Možda to nije najbolji sadržaj na svijetu, ali je sigurno najbolji sadržaj koji je u tom trenutku dostupan na češkom tržištu. Na to je utjecao i veliki pad prihoda od oglašavanja tijekom krize 2008.-2009. koji komercijalne televizije nisu mogle podnijeti, pa su prestale investirati i proizvoditi kvalitetne sadržaje, osobito Nova TV. Napravile su suprotno od onoga što su trebale da prebrode krizu. Javnoj televiziji koja ima pretplatu to je ipak bilo lakše.

NACIONAL: Češka javna televizija nema reklame.

Da, to je dio sporazuma iz 2010. Budući da do tada komercijalne televizije nisu doprinosile filmskom fondu koji razvija češku kinematografiju, a vlada je željela da oni to počnu raditi, dogovoreno je da će to početi činiti ako Češkoj televiziji bude zabranjeno emitiranje reklama. Sada Češka televizija ne mora uplaćivati u taj filmski fond, ali ne smije ni zarađivati od reklama. Mi uplaćujemo dio novca od pretplate češkom Ministarstvu kulture. To je fer i nama se sviđa da ostane tako. Ne želimo da nam se vrate reklame i da se moramo komercijalnim sadržajima boriti za oglašivače.

NACIONAL: Češka televizija ima bogatu produkciju koju izvozi, a radite i velike koprodukcije, s televizijom ARTE, na primjer. Kako vam to uspijeva, koje sadržaje osim vijesti i informativnog programa proizvodite? HRT uglavnom cijelu svoju produkciju prepušta nezavisnim producentima.

Skoro 50% našeg budžeta troši se na informativni program, sport i kupovinu sadržaja proizvedenih negdje drugdje. Drugu polovicu trošimo za produkciju našeg programa koji pokriva većinu žanrova. Gotovo 50% toga su televizijske drame, dok se ostatak dijeli između dokumentarnog, zabavnog, kulturnog i obrazovnog programa. Upravo na planu kulture radimo koprodukcije s TV ARTE-om i sličnim televizijama. Nastojimo sami maksimalno proizvoditi, no postoji i ono pravilo o 15% nezavisne produkcije koje moramo poštovati. Iskreno, sami i ne bismo mogli proizvesti sve jer su svi naši kapaciteti iskorišteni.

NACIONAL: Vaši kapacitete nisu otišli privatnim produkcijskim kućama i nisu uništeni.

Apsolutno ne. Osim toga, mi ih moramo koristiti. Češka televizija je još uvijek u istoj zgradi koju su izgradili u vrijeme komunizma početkom sedamdesetih, kao konkurenciju poznatim Barrandov studijima koje nazivaju europskim Hollywoodom. Zato mi i danas imamo pet velikih dvorana s pozornicama za koncerte, goleme studije, veliki fundus kostima i velike radionice za scenografiju. Znanje i ljudi su u zgradi. Zato je i puno jeftinije raditi programe u vlastitoj produkciji, nego ih kupovati . Čak i kada nabavljamo neke programe kao nezavisnu produkciju, nudimo naše studijske i ostale usluge kao dio cijene koju plaćamo. Direktoru produkciju dio je dužnosti da maksimalno iskoristi naše potencijale. Ne želimo da ljudi sjede besposleno i vrte prstima.

NACIONAL: Na žalost, HRT je imao sve to i izgubio, odnosno ljudi koji su znali posao su otišli, fundusi su uništeni i oni tvrde da ne mogu više proizvesti dramske serije kakve su proizvodili nekad. A takozvani nezavisni producenti su uvijek isti.

Ja snažno vjerujem u konkurenciju, odnosno tržišno natjecanje i Češka televizija na tome se temelji. To je princip koji sam uveo 2011., kada sam se pridružio Češkoj televiziji kao savjetnik glavnog ravnatelja. Nijedan kreativni producent nema ekskluzivno pravo ni na jedan žanr. Svi se mogu javiti na natječaje, a onda se bira najbolji. Mi isto tako nastojimo balansirati između vlastite i nezavisne produkcije, kako ničega ne bi bilo previše. Jer ni jedno niti drugo ne bi bilo dobro. Ponekad je jeftinija nezavisna produkcija, ponekad je bolje proizvesti program u kući. Na nama je da pametno procijenimo.

NACIONAL: Prodaje li Češka televizija svoju produkciju izvan Češke?

Da, naravno. Mislim da se najviše prodaju dječje bajke i priče, kriminalističke serije, drame i putopisni dokumentarci. Prodali smo i nekoliko naših originalnih televizijskih formata, a posebno raste važnost koprodukcija i show programi financirani iz više izvora. Jer nitko više, čak ni BBC ni bogate njemačke televizije ne mogu same financirati neke velike produkcije.

NACIONAL: Što je s razmjenom europskih sadržaja iz Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama EU-a? U Hrvatskoj jako volimo češke filmove, ali ima ih vrlo malo na HRT-u. Ima li hrvatskog TV programa na Češkoj televiziji? Jeste li imali priliku razgovarati o razmjeni programa s hrvatskim kolegama?

Zadnji put to sam radio dok sam bio na Novoj TV. Tada su naši direktori inzistirali na zajedničkim projektima i razmjeni uspješnih formata. Međutim, bojim se da se još uvijek može primijeniti izreka osnivača Nove TV. A to je da je jedina stvar koju bivše istočne zemlje dijele interes za Hollywood. Ja bih dodao i BBC. Razlike među nama su velike i jedna vrsta humora koja, na primjer, ima golem uspjeh u Češkoj nema gledanost u Slovačkoj. S druge strane, turske sapunice koje su toliko popularne u zemljama jugoistočne Europe nemaju prođu u Češkoj. No slažem se da bi trebalo biti više međusobne razmjene programa.

NACIONAL: Proizvodi li Češka televizija obrazovne programe namijenjene različitim platformama kako bi pridobila mlade gledatelje?

Imamo dječji kanal koji se obraća dvjema ciljnim grupama, djeci od 4 do 8 i od 8 do 12 godina. Dio programa za taj kanal je obrazovni, ostalo su zabava, filmovi i serije. Taj program je vrlo gledan i to na linearnim televizijama. Češka televizija producira i povijesne filmove. Kako bismo približili određene povijesne događaje mladima i učinili im tu građu atraktivnijom, nudimo im kratke videosnimke koje emitiramo na Facebooku, s izmišljenim Facebook profilima, na primjer, Marije Terezije. Imamo puno uspjeha s tim Facebook stranicama, ili na Twitteru, na kojima povijesne osobe govore o sebi. O tim sadržajima brinu kolege iz odjela za nove medije i društvene mreže.

NACIONAL: Zbog ubrzanog rasta tehnologije i različitih platformi, vjerujete li u budućnost javnog servisa i linearne televizije?

Vjerujem u budućnost javnog servisa jer radi programe u javnom interesu, a ne u interesu profita. Medij koji nastoji obuhvatiti sve slojeve društva uvijek će biti potreban. Možda će opet biti pokušaja političara da ga se kontrolira ili ograniči, no EU štiti javne servise kao temelj europske multikulturalnosti i zato mislim da ih neće uništiti privatne, komercijalne televizije koje imaju sve više problema s monetizacijom programa. Jer čak ni HBO niti Netflix ne mogu biti sigurni da će biti održivi u svom financiranju. Prihodi od marketinga se smanjuju. Kakva je budućnost linearne televizije teško je predvidjeti, ovisit će o tome kako će se ponašati mlade generacije. Ipak, uvjeren sam da će mu se vratiti kada će postati stariji i ljeniji da sami pretražuju gomile sadržaja.

Komentiraj